Klinička studija potvrđuje da suplementacija mikronutrijentima potiče stvaranje antitijela nakon cijepljenja.
Vijesti o dodacima prehrani i zdravlju
Tjekom proteklih mjeseci borbe sa SARS-CoV-2 virusom prikupljeni su statistički podaci prema kojima možemo s velikom dozom sigurnosti pretpostaviti koji nutrijenti utječu na zarazu, tijek i težinu bolesti COVID-19. Nedostatak vitamina D i cinka, prema do sada objavljenim podacima, sigurno predstavlja faktor rizika. Uz njih, zbog velikog broja objavljenih studija o direktnom antivirusnom djelovanju, pod posebnom pažnjom je i bioflavonoid kvercetin.
Istražena antivirusna aktivnost
“Nedostatak Antivirusno djelovanje kvercetina utvrđeno je na brojnim tipovima virusa. Na virusima gripe H1N1 i H3N2, na in vitro modelu, suplementacija kvercetinom je umanjila citopatski učinak 48 sati nakon infekcije2. Najsnažniji učinak je zamijećen kada se kvercetin primijenio 0-2 sata nakon ulaska virusa u organizam. Također je dokazano kako preventivno uzimanje kvercetina inhibira virulenciju, ulazak i replikaciju rinovirusa (RV) u BEAS-2B stanice na više načina, uz trostruko smanjenje virusnog opterećenja nakon 24 sata. Rezultati su potvrđeni in vivo3.
Inhibicija replikacije različitih tipova virusa
In vitro antivirusno djelovanje kvercetina na herpesviruse (HSV-1, 2) i adenoviruse (ADV-3, -8, -11) manifestira se kao inhibicija replikacije virusa u ranoj fazi zaraze. U ispitivanju in vivo, na miševima, metabolit kvercetina (4 ‘, 5-diacetil-3, Y, 7-trimetil-kvercetin, davan oralno 4 dana), je zaštitio miševe od smrtonosne infekcije koksaki virusom, jednim od najčešćih i među ljudskom populacjom. Ovi korisni učinci pripisani su potpunoj inhibiciji virusa i blokiranju replikacije u slučaju kada je kvercetin dan u roku od 2 sata nakon ulaska virusa u organizam. Djelovanje je povezano s blokadom RNK polimeraza kompleksa1.
Na virusu HIV-a kvercetin pokazuje sposobnost inhibicije ključnih enzima – obrnute transkriptaze (RT), integraze (IN) i proteaze (PR)4 te ujedno značajno smanjuje replikaciju virusa.5
Imunomodulatorna svojstva kvercetina i vitamina C
Kvercetin stimulira T-stanice na proizvodnju interferona.11 Suplementacija vitaminom C također je povezana s pojačanom proizvodnjom interferona, a vitamin C se koristi i kao svojevrsna prevencija od zatajenja cjepiva. Tako na primjer cjepivo protiv bjesnoće nadopunjeno s 2 g oralnog vitamina C, za svaku od 3 doze u periodu od 24 sata, proizvodi povećanu razinu interferona-a u serumu, što ukazuje na činjenicu da je “vitamin C učinkovit stimulator proizvodnje interferona”.6
Fokus na SARS-CoV-2
Kvercetin je već ranije istražen nakon uočenog antivirusnog učinka na nekoliko sojeva korona virusa te je utvrđeno da ima potencijala u kliničkom liječenju SARS-a7. SARS koronavirus, opisan još 2003., je jednolančani RNK virus od 29.700 nukleotida. Kvercetin-3b-galaktozid veže SARS-Cov 3CL proteazu i inhibira proteolitičku aktivnost8. Također, kvercetin je identificiran i kao spoj koji može blokirati ulazak SARS-koronavirusa u stanice7.
SARS-CoV-2, virus odgovoran za trenutnu COVID-19 pandemiju9, pripada rodu betakoronavirusa, podrod Sarbecovirus i, zbog sličnog vezanja na receptore u organizmu, pretpostavlja se da SARS-CoV-2, na isti način kao i SARS-CoV, zarazi stanice pneumocita tipa II10. SARS-CoV-2 proteaza 3CL ponaša se identično kao i SARS-CoV 3CL(pro), za koju je već ranije utvrđeno da se veže na isto mjesto u organizmu kao i hidroksilne skupine kvercetina i njegovih derivata8.
Bez obzira na brojne antivirusne in vitro i in vivo studije o imunomodulatornim učincima kvercetina i primjene vitamina C u svrhu normalne funkcije imuno suatava, daljnja su istraživanja neophodna za definitivnu potvrdu djelovanja kvercetina na SARS-CoV-2, mogućnosti blokiranja ulaska virusa u organizam, inhibicije, utjecaja na RNK polimerazu i druge enzime koji sudjeluju u životnom ciklusu virusa.
Sinergija djelovanja vitamina C i kvercetina
Kvercetin spontano oksidira pri čemu mogu nastati toksični spojevi. Činjenica da kvercetin može imati antioksidativni i prooksidativni učinak nazvana je „kvercetinov paradoks”. Međutim, oksidirani kvercetin može se reciklirati uz pomoć donatora elektrona, kao što su NADH ili askorbat (vitamin C). Iz tog je razloga vrlo važno uzimati kvercetin zajedno s vitaminom C.11,12
Kvercetin i cink
Cink dokazano koči replikaciju RNK virusa, a pojačano djelovanje zamijećeno je u kombinaciji s ionoforima, organskim spojevima koji olakšavaju prolaz iona cinka kroz staničnu membranu. Kvercetin djeluje kao ionofor za cink. Dokazano je da dodatak cinka, zajedno s malim koncentracijama cink-ionofora blokira sintezu RNK virusa gripe, poliovirusa i SARS-CoV virusa izravnom inhibicijom RNK-ovisne polimeraze.14
Zaključak
Kvercetin pokazuje širok raspon antivirusnih svojstava koja ometaju virulenciju patogena – od ulaska virusa u organizam, replikacije virusa, ometanja polimeraze , inhibicije virusa, do imunomodulatornog djelovanja. Terapijski učinci mogu se pojačati istodobnom primjenom vitamina C koji ujedno štiti od oksidiranih metabolita. Temeljem prikupljenih podataka autori ove studije13 snažno podupiru kombiniranu administraciju kvercetina i vitamina C za profilaksu i rano liječenje infekcija respiratornog trakta, uključujući pacijente s dijagnozom COVID-19 bolesti.
Što je kvercetin možete pogledati na ovom linku.
Reference:
1. Itsuka H, Ohsawa C, Ohiwa T, Umeda I, SuharaY. Antipicornavirus flavone Ro 09-0179. Antimicrob Agents Chemother. (1982) 22:611– 16. doi: 10.1128/AAC.22.4.611
2. Wu W, Li R, Li X, He J, Jiang S, Liu S, et al. Quercetin as an antiviral agent inhibits Influenza A Virus (IAV) entry. Viruses. (2015) 8:6. doi: 10.3390/v8010006
3. Ganesan S, Faris AN, Comstock AT, Wang Q, Nanua S, Hershenson MB, et al. Quercetin inhibits rhinovirus replication in vitro and in vivo. Antiviral Res. (2012) 94:258–71. doi: 10.1016/j.antiviral.2012.03.005
4. Li BW, Zhang FH, Serrao E, Chen H, Sanchez TW, Yang LM, et al. Design and discovery of flavonoid-based HIV-1 integrase inhibitors targeting both the active site and the interaction with LEDGF/p75. BioorgMed Chem. (2014) 22:3146–58. doi: 10.1016/j.bmc.2014.04.016
5. Áy É, Hunyadi A, Mezei M, Minárovits J, Hohmann J. Flavonol 7-O-glucoside herbacitrin inhibits HIV-1 replication through simultaneous integrase and reverse transcriptase inhibition. Evid Based Complement Alternat Med. (2019) 2019:1064793. doi: 10.1155/2019/1064793
6. Stantic-Pavlinic M, Banic S, Marin J, Klemenc P. Vitamin C–a challenge in management of rabies. Swiss MedWeekly. (2004) 134:326–7. 98. Yi L, Li Z, Yuan K, Qu X, Chen J, Wang G, et al. Small molecules blocking the entry of severe acute respiratory syndrome coronavirus into host
7. Yi L, Li Z, Yuan K, Qu X, Chen J, Wang G, et al. Small molecules blocking the entry of severe acute respiratory syndrome coronavirus into host cells. J Virol. (2004) 78:11334. doi: 10.1128/JVI.78.20.11334-11339.2004
8. Chen L, Li J, Luo C, Liu H, Xu W, Chen G, et al. Binding interaction of quercetin-3-beta-galactoside and its synthetic derivatives with SARS-CoV 3CL(pro): structure-activity relationship studies reveal salient pharmacophore features. Bioorg Med Chem. (2006) 14:8295– 306. doi: 10.1016/j.bmc.2006.09.014
9. Zhou P, Yang XL, Wang XG, Hu B, Zhang L, Zhang W, et al. A pneumonia outbreak associated with a new coronavirus of probable bat origin. Nature. (2020) 579:270–3. doi: 10.1038/s41586-020-2012-7
10. Lu R, Zhao X, Li J, Niu P, Yang B, Wu H, et al. Genomic characterisation and epidemiology of 2019 novel coronavirus: implications for virus origins and receptor binding. Lancet. (2020) 395:565–74. doi: 10.1016/S0140-6736(20)30251-8
11. Boots AW, Kubben N, Haenen GR, Bast A. Oxidized quercetin reacts with thiols rather than with ascorbate: implication for quercetin supplementation. Biochem Biophys Res Commun. (2003) 308:560–5. doi: 10.1016/S0006-291X(03)01438-4
12. Bors W, Michel C, Schikora S. Interaction of flavonoids with ascorbate and determination of their univalent redox potentials: a pulse radiolysis study. Free Radic Biol Med. (1995) 19:45–52. doi: 10.1016/0891-5849(95)00011-L
13. Ruben Manuel Luciano Colunga Biancatelli, Max Berrill, John D. Catravas and Paul E. Marik: Quercetin and Vitamin C: An Experimental, Synergistic Therapy for the Prevention and Treatment of SARS-CoV-2 Related Disease (COVID-19), Front. Immunol., 19.06.2020
14. Dabbagh-Bazarbachi H1, Clergeaud G, Quesada IM, Ortiz M, O’Sullivan CK, O’Sullivan CK, Fernández-Larrea JBZinc ionophore activity of quercetin and epigallocatechin-gallate: from Hepa 1-6 cells to a liposome model; Journal of Agricultural and Food Chemistry, 31 Jul 2014, 62(32):8085-8093
Cink je esencijalni mineral, jedan od rijetkih kojeg većina ljudi nema dovoljno u organizmu. Sudjeluje u normalnoj funkciji mozga, vida i proizvodnji spermija. Cink je neophodan je za normalnu funkciju imuno sustava, posebno u prevenciji infekcija respiratornog trakta.
Antivirusno djelovanje
Povećana koncentracija cinka efikasno ometa replikaciju RNA virusa1. Dokazano pojačava citotoksičnost kada se uzima s ionoforom (klorokinon, ali i kvercetin) pa je dodatna suplementacija cinkom dio kliničkih studija koje istražuju mogućnost liječenja bolesti COVID-19.2 Optimalne doze za sada nisu ustanovljene, ali se u svakom slučaju ne preporuča uzimanje većih doza od preporučenih, a to su (u SAD-u) 11 mg dnevno za muškarce i 8 mg za žene (ne i trudnice).3
Studije na COVID-19 pacijentima
Američka studija8 na hospitaliziranim osobama koje su dobivale hidriksiklorokinon i azitzromicin (sumamed) uključila je 932 pacijenta od kojih je 411 dobivalo cink, a 521 nije. Nisu zamijećene bitne razlike između dviju skupina u trajanju bolničkog liječenja, trajanju mehaničke ventilacije, maksimalnom protoku kisika, prosječnom protoku kisika ili prosječnom FiO2, međutim skupina koja je dobivala cink, a nije završila na jedinici intenzivne njege, imala je manje smrtnih ishoda bolesti. U Americi je trenutno u tijeku barem 7 studija koje prate povezanost suplementacije cinkom i bolesti COVID -19.
Studija4 iz Španjolske na 249 osoba hospitaliziranih s dijagnozom COVID-19 ustanovila je da su osobe s niskom razinom cinka (manje od 50 mcg/dL) u trenutku prijema na bolničko liječenje razvile težu kliničku sliku i imale veći mortalitet u odnosu na pacijente s razinom cinka u krvi većom od 50 mcg/dL(21% : 5%)
Adekvatna razina cinka u krvi odavno je važna za zdravlje imuno sustava i, kako je pokazano u gore navedenim studijama, uzimanje dodatnih količina cinka (do 20 mg dnevno) kao dodatka prehrani može reducirati pojavu respiratornih infekcija. Imajte na umu da dugortajno uzimanje (duže od 10 mjeseci)7 većih količina cinka kao suplementa može izazvati pomanjkanje bakra u organizmu što pak može imati reverzibilne posljedice (anemija, leukopenija), ali i ireverzibilne neurološke (mielopatija, parestezija, ataksija)5,6
O mineralu cinku i njegovoj ulozi u organizmu više pogledajte na ovom linku.
Reference:
1. Velthuis AJ, van den Worm SH, Sims AC, Baric RS, Snijder EJ, van Hemert MJ. Zn(2+) inhibits coronavirus and arterivirus RNA polymerase activity in vitro and zinc ionophores block the replication of these viruses in cell culture. PLoS Pathog. 2010;6(11):e1001176. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21079686.
2. Calder PC, Carr AC, Gombart AF, Eggersdorfer M. Optimal nutritional status for a well-functioning immune system is an important factor to protect against viral infections. Nutrients. 2020;12(4). Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/32340216.
3.National Institutes of Health. Office of Dietary Supplements. Zinc fact sheet for health professionals. 2020. Available at: https://ods.od.nih.gov/factsheets/Zinc-HealthProfessional/. Accessed June 26, 2020.
4. Marina Vogel, Marc Tallo-Parra, Victor Herrera-Fernandez, et.al. Low zinc levels at clinical admission associates with poor outcomes in COVID-19, dostupno online
5.Myint ZW, Oo TH, Thein KZ, Tun AM, Saeed H. Copper deficiency anemia: review article. Ann Hematol. 2018;97(9):1527-1534. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29959467.
6. Kumar N. Copper deficiency myelopathy (human swayback). Mayo Clin Proc. 2006;81(10):1371-1384. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17036563.
7. Hoffman HN, 2nd, Phyliky RL, Fleming CR. Zinc-induced copper deficiency. Gastroenterology. 1988;94(2):508-512. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3335323.
8. Carlucci P, Ahuja T, Petrilli CM, Rajagopalan H, Jones S, Rahimian J. Hydroxychloroquine and azithromycin plus zinc vs hydroxychloroquine and azithromycin alone: outcomes in hospitalized COVID-19 patients. medRxiv. 2020;Preprint. Available at: https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.05.02.20080036v1.
Već smo ranije sugerirali kako bi uzimanje vitamina D moglo biti od koristi i kod pandemije izazvane novim koronavirusom. Poznato je da vitamin D ima važnu ulogu u normalnoj funkciji imuno sustava, kao i da su njegove najniže razine u našem organizmu upravo zimi, kada je pandemija uzela maha.
VITAMIN D I IMUNITET
Iako neka istraživanja nisu utvrdila značajnu povezanost vitamina D s manjom pojavom gripe, ipak je više studija i kliničkih ispitivanja izvijestilo da suplementacija vitaminom D smanjuje rizik od gripe. Pretpostavke da bi vitamin D mogao imati veze i s rizikom od zaraze novim koronavirusom temelje se na činjenicama da se širenje epidemije odvijalo zimi, u vrijeme kada je koncentracija 25-hidroksivitamina D (25 (OH) D) najniža te da nedostatak vitamina D doprinosi akutnom respiratornom distresnom sindromu. Također, danas znamo da se stopa smrtnosti uslijed COVID-19 bolesti povećava s godinama i s komorbiditetom kroničnih bolesti, također dokazano povezanih s nižom 25 (OH) D koncentracijom.
ŠTO ZNAMO O DJELOVANJU VITAMINA D NA ZDRAVLJE?
Endogeni vitamin D proizvodi koža pod utjecajem UVB zračenja pri čemu nastaje 7-dehidrokolesterol, a zatim i vitamin D3. Egzogeni ili oralni vitamin D pretvara se u 25 (OH) D u jetri. Nekoliko recenzija razmatra načine na koje vitamin D smanjuje rizik od virusnih infekcija1-9, a mehanizmi djelovanja vitamina D podijeljeni su u tri kategorije u kojima sudjeluje:
- fizička barijera
- stanični prirodni imunitet
- adaptivni imunitet.
Vitamin D potiče urođeni imunitet indukcijom antimikrobnih peptida10,11 što je dokazano na životinjskim modelima gdje takvi peptidi smanjuju replikaciju virusa gripe A12 ili replikaciju rotavirusa, in vitro i in vivo.13
Vitamin D povećava stanični imunitet, dijelom smanjujući citokinsku oluju induciranu u urođenom imunološkom sustavu. Urođeni imunološki sustav stvara protuupalne citokine kao odgovor na virusne i bakterijske infekcije, što je zabilježeno i kod oboljelih od COVID-19. Također Vitamin D je modulator adaptivnog imuniteta.8,14
Koncentracije 25 (OH) D u serumu s godinama opadaju15, što može biti važno kod bolesti COVID-19 budući da se stopa smrtnosti povećava s godinama16. Razlozi uključuju manje vremena provedenog na suncu, što za posljedicu ima smanjenu proizvodnja vitamina D. Pored toga, neki farmaceutski lijekovi smanjuju koncentraciju 25 (OH) D u serumu. Takvi lijekovi uključuju antiepileptike, antineoplastiku, antibiotike, protuupalna sredstva, antihipertenzivi, antiretrovirusi, endokrini lijekovi i neki biljni lijekovi. Poznato je da upotreba lijekova obično raste s godinama starosti. Dodatak vitamina D također pojačava ekspresiju gena povezanih s antioksidacijom17 . Povećana proizvodnja glutationa štedi uporabu askorbinske kiseline (vitamin C) koja ima antimikrobna djelovanja18,19, koja je već predložena u prevenciji i liječenju bolesti COVID-1920.
STUDIJA NA COVID-19 PACIJENTIMA?
Mala upravo objavljena studija21 na 20 pacijenata hospitaliziranih u New Orleansu utvrdila je da 84,6% pacijenata na u jedinicama za intenzivno liječenje ima razine vitamina D u krvi ispod 30 ng/mL. Iz iste skupine, svi pacijenti iznad 75 godina imali su razine vitamina D ispod 30 ng/mL, od toga 64,6% ispod 20 ng/mL te 27% ispod 10 ng/mL. Istraživači su utvrdili da je nedostatak vitamina D češći kod Afroamerikanaca, starijih osoba, osoba s povišenim krvnim pritiskom i dijabetesom. Iako mala, studija aktualizira potrebu za širom studijom koja bi potvrdila i otkrila mehanizme povezanosti.
MOGLO BI VAS ZANIMATI
Reference:
1. Beard, J.A.; Bearden, A.; Striker, R. Vitamin D and the anti-viral state. J. Clin. Virol. 2011, 50, 194–200. [CrossRef]
2. Hewison, M. An update on vitamin D and human immunity. Clin. Endocrinol. 2012, 76, 315–325. [CrossRef]
3. Greiller, C.L.; Martineau, A.R. Modulation of the immune response to respiratory viruses by vitamin D. Nutrients 2015, 7, 4240–4270. [CrossRef] [PubMed]
4. Wei, R.; Christakos, S. Mechanisms Underlying the Regulation of Innate and Adaptive Immunity by Vitamin D. Nutrients 2015, 7, 8251–8260. [CrossRef] [PubMed]
5. Coussens, A.K. The role of UV radiation and vitamin D in the seasonality and outcomes of infectious disease. Photochem. Photobiol. Sci. 2017, 16, 314–338. [CrossRef]
6. Lang, P.O.; Aspinall, R. Vitamin D Status and the Host Resistance to Infections: What It Is Currently (Not) Understood. Clin. Ther. 2017, 39, 930–945. [CrossRef] [PubMed]
7. Gruber-Bzura, B.M. Vitamin D and Influenza-Prevention or Therapy? Int. J. Mol. Sci. 2018, 19, 2419. [CrossRef] [PubMed]
8. Rondanelli, M.; Miccono, A.; Lamburghini, S.; Avanzato, I.; Riva, A.; Allegrini, P.; Faliva, M.A.; Peroni, G.; Nichetti, M.; Perna, S. Self-Care for Common Colds: The Pivotal Role of Vitamin D, Vitamin C, Zinc, and Echinacea in Three Main Immune Interactive Clusters (Physical Barriers, Innate and Adaptive Immunity) Involved during an Episode of Common Colds-Practical Advice on Dosages and on the Time to Take These Nutrients/Botanicals in order to Prevent or Treat Common Colds. Evid. Based Complement. Alternat. Med. 2018, 2018, 5813095. [CrossRef]
9. Gombart, A.F.; Pierre, A.; Maggini, S. A Review of Micronutrients and the Immune System-Working in Harmony to Reduce the Risk of Infection. Nutrients 2020, 12, 236. [CrossRef]
10. Liu, P.T.; Stenger, S.; Li, H.; Wenzel, L.; Tan, B.H.; Krutzik, S.R.; Ochoa, M.T.; Schauber, J.; Wu, K.; Meinken, C.; et al. Toll-like receptor triggering of a vitamin D-mediated human antimicrobial response. Science 2006, 311, 1770–1773. [CrossRef]
11. Adams, J.S.; Ren, S.; Liu, P.T.; Chun, R.F.; Lagishetty, V.; Gombart, A.F.; Borregaard, N.; Modlin, R.L.; Hewison, M. Vitamin d-directed rheostatic regulation of monocyte antibacterial responses. J. Immunol. 2009, 182, 4289–4295. [CrossRef] [PubMed]
12. Barlow, P.G.; Svoboda, P.; Mackellar, A.; Nash, A.A.; York, I.A.; Pohl, J.; Davidson, D.J.; Donis, R.O. Antiviral activity and increased host defense against influenza infection elicited by the human cathelicidin LL-37. PLoS ONE 2011, 6, e25333. [CrossRef]
13. Zhao, Y.; Ran, Z.; Jiang, Q.; Hu, N.; Yu, B.; Zhu, L.; Shen, L.; Zhang, S.; Chen, L.; Chen, H.; et al. Vitamin D Alleviates Rotavirus Infection through a Microrna-155-5p Mediated Regulation of the TBK1/IRF3 Signaling Pathway In Vivo and In Vitro. Int. J. Mol. Sci. 2019, 20. [CrossRef]
14. Cantorna, M.T. Mechanisms underlying the effect of vitamin D on the immune system. Proc. Nutr. Soc. 2010, 69, 286–289. [CrossRef] [PubMed]
15. Vasarhelyi, B.; Satori, A.; Olajos, F.; Szabo, A.; Beko, G. Low vitamin D levels among patients at Semmelweis University: Retrospective analysis during a one-year period. Orv. Hetil. 2011, 152, 1272–1277. [CrossRef]
[PubMed]
16. Novel, C.P.E.R.E. The epidemiological characteristics of an outbreak of 2019 novel coronavirus diseases (COVID-19) in China. Zhonghua Liu Xing Bing Xue Za Zhi 2020, 41, 145–151. [CrossRef]
17. Lei, G.S.; Zhang, C.; Cheng, B.H.; Lee, C.H. Mechanisms of Action of Vitamin D as Supplemental Therapy for Pneumocystis Pneumonia. Antimicrob. Agents Chemother. 2017, 61. [CrossRef]
18. Mousavi, S.; Bereswill, S.; Heimesaat, M.M. Immunomodulatory and Antimicrobial Effects of Vitamin C. Eur. J. Microbiol. Immunol. 2019, 9, 73–79. [CrossRef] [PubMed]
19. Colunga Biancatelli, R.M.L.; Berrill, M.; Marik, P.E. The antiviral properties of vitamin C. Expert Rev. Anti Infect. Ther. 2020, 18, 99–101. [CrossRef] [PubMed]
20. Wimalawansa, S.J. Global epidemic of coronavirus–COVID-19: What we can do to minimze risksl. Eur. J. Biomed. Pharm. Sci. 2020, 7, 432–438.
21. Lau et al, medRxiv 2020 – preprint, dobavljivo online
Vrlo je vjerojatno da će u nadolazećoj sezoni prehlada i gripe većina vas posegnuti za nekim od popularnih dodataka prehrani. No koji suplementi, prema dostupnim studijama i odobrenim zdravstvenim tvrdnjama, doista djeluju? Evo pregleda najpopularnijih i s njima povezanih stručnih mišljenja.
Vitamin C:
Odobrene znanstvene tvrdnje: Vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Uvriježeno mišljenje: djeluje
Istraživanja
Temeljem 29 obrađenih studija na preko 11.000 ispitanika vitamin C nema utjecaja na pojavu uobičajene prehlade ili gripu, no visoke doze mogu skratiti vrijeme trajanja i intenzitet bolesti. Antioksidativne sposobnosti mogu biti od koristi budući da neutraliziraju slobodne radikale, povećane kod infekcija. Od posebne koristi mogao bi biti za osobe koje su kratkoročno podvrgnute teškim fizičkim naporima1, poput maratonaca ili skijaša. Pojavnost bolesti kod takvih je skupina u pola manja no kod ispitanika koji ne uzimaju vitamin C. Terapeutske kliničke studije s visokim dozama vitamina C (8mg) dnevno, administriranih po početku bolesti, pokazele su nedosljedne rezultate i potrebno će biti izvršiti dodatna ispitivanja za neki konkretniji zaključak.
Visoke doze vitamina C potencijalno mogu biti od koristi osobama u kritičnom stanju i osobama na respiratoru. Pregledom nekoliko studija PRIJE pojave virusa COVID-19 ppakaze su da uzimanje 1.000-6.000 mg vitamina C intravenozno ili oralno skraćuje za 25% vrijeme provedeno na respiratoru.8
Visoke doze vitamina C trenutno se na pacijentima zaraženim virusom COVID-19, koji su dobili i upalu pluća,ispituju u Kini. Rezultati ispitivanja se tek očekuju.
PROIZVODI KOJI SADRŽE VITAMIN C
Vitamin D:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: Vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Uvriježeno mišljenje: ništa posebno
Istraživanja
Od svih vitamina izgleda da od vitamina D ima najviše koristi. Za razliku od vitamina C, vitamin D može spriječiti pojavu gripe i upale gornjih dišnih puteva kod osoba koje nemaju dovoljne razine (20 ng/mL) ovog vitamina u krvi. Japanska studija iz 2010 godine je ustanovila 42% manje oboljevanja djece od virusa gripe tipa A. Prema švedskoj studiji2 iz 2015 godine (s 4000 IU dnevno) nije zamijećena korist u prva tri mjeseca uzimanja, no nakon godine dana od početka ispitivanja rizik od zaraze bio je 36% manji, a učestalost infekcija gornjih dišnih puteva za 28% manja no u skupini koja nije dodatno uzimala vitamin D. Pomalo neobično dizajnirana Engleska studija3 (ekstremno visoke doze, 3mg svaka dva mjeseca plus 10 mcg dnevno, pri čemu je i kontrolna placebo skupina dobivala 10 mcg dnevno) iz iste godine upozorava da izrazito visoke količine vitamina D kod osoba starije populacije mogu povećati rizik od pojave bolesti. Kod većine osoba umjerene dnevne doze bit će efikasnije no ekstremno velike periodične. Generalno prevladava mišljenje da, posebno u mjesecima bez dovoljno sunčevih zraka, uzimanje između 1000 i 2000 IU može pripremiti organizam na borbu.
PROIZVODI KOJI SADRŽE VITAMIN D
Cink:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: Cink doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Uvriježeno mišljenje: pomaže
Istraživanja
Cink samostalno može uništiti virus gripe i, uziman kao tableta za žvakanje ili pastila, značajno skratiti vrijeme trajanja simptoma upale gornjih dišnih puteva. Cink u većim dozama može biti efikasan, ali se ne bi trebao primjenjivati dugoručno budući da može imati negativan učinak. Cink u velikim dozama može izazvati nedostatak bakra u organizmu i, suprotno očelivanjima, supresirati imunitet, uzrokovati anemiju i probleme sa srcem. Preporučena dnevna doza za cink kod nas je 10 mcg, a europska Znanstvena komisija za hranu (SCF) donosi preporuke o gornjoj sigurnim granicama za cink koje se kreću od 7 mcg za djecu do tri godine starosti, 22 mcg za adolesscente, do 25 mcg za odrasle, što vrijedi i za trudnice i dojilje. Više o cinku možete pogledati u našim temama.
PROIZVODI KOJI SADRŽE CINK
Selen:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: Selen doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava i Selen doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Uvriježeno mišljenje: pomaže
Istraživanja
Selen je snažan antioksidant, dio enzima glutation-peroksidaze koja štiti stanice od slobodnih radikala. Nedostakak selena povezan je s progresijom i povećanim rizikom od smrtnog ishoda kod osoba zaraženih HIV-om. Dodatna suplementacija povezana je s manje hospitaliziranih osoba i poboljšanja simptoma bolesti6. Dodatno, uzimanje selena kao dodatka prehrani jača imuno sustav osoba koje imaju kod gripu, tuberkulozu ili hepatitis C7.
PROIZVODI KOJI SADRŽE SELEN
Echinacea:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomaže
Istraživanja
Echinacea je izuzetno popularna kao pripravak za “jačanje” imuniteta iako u stvari irititira imunitet i tako, prema nekim studijama, stimulira proizvodnju antitijela. Nekoliko ih ukazuje da je efikasnija ukoliko se uzima povremeno i prije sezone prehlada, nego nakon početka bolesti. Jedna velika studija pokazuje da uzimana u vrijeme početka sezone prehlada može “umjereno smanjiti rizik”. Problem s echinaceom je što dostupni pripravci jako variraju u sastavu (vrsti upotrebljene biljke) i kvaliteti. Ukoliko se eventualno odlučite na pripravke koji je sadrže, onda tražite one s vrstom echinacea purpurea.
Češnjak:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomaže
Istraživanja
Češnjak se od davnina koristi i za njega je je uvriježeno kako je izuzetno efikasan, naročito “onaj domaći”. Objektivno, s češnjakom postoji problem: nema, ili su vrlo rijetke, dobro provedene kliničke studije. Prema meta studiji iz 2012., koja je analizirala do tada objavljena istraživanja, samo je jedno, obavljeno na 146 ispitanika, zadovoljavalo kriterije dobro provedene studije. Iako su rezultati bili pozitivni, jedna se studija ne smatra dovoljnom za konkretan zaključak.
Omega-3:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema za prehlade i gripe
Uvriježeno mišljenje: nema za prehlade i gripe
Istraživanja
Prema Britain’s Institute of Human Nutrition and School of Medicine svakodnevno uzimanje omega-3 povećava aktivnost fagocita, stanica koje organizam šalje u borbu protiv bakterija. Jedno drugo istraživanje pronalazi da omega-3 poboljšava protok zraka i štiti pluća od uobičajenih prehlada. Ako ništa drugo, onda zbog ostalih odobrenih zdravstvenih tvrdnji vezanih uz zdravlje krvožilnog sustava i mozga, s omega-3 ne možete pogriješiti.
Beta Glukan:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomaže
Istraživanja
Beta glukana ima iz kvasca, gljiva i zobi. Postao je vjerojatno najtraženiji dodatak prehrani za snaženje imuniteta, što može zahvaliti istraživanjima koja su, iako dobro provedena, uglavnom financirana od strane jedne kompanija. U posljednje vrijeme pojavljuje se sve više kliničkih studija koje potvrđuju utjecaj beta glukana na ponašanje imuno sustava4.
Probiotici:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomažu
Istraživanja
Probiotici su trenutno najsporniji dodaci prehrani budući da ne samo da nema odobrenih zdravstvenih tvrdnji, već se niti naziv probiotik ne smije koristiti u označavanju proizvoda budući da EFSA smatra kako sam posebi predstavlja zdravstvenu tvrdnju. Najčešće se preporučuju nakon kura antibiotika, za što je zaslužna meta studija5 iz 2012. na 82 nasumično odabrana do tada obavljena istraživanja. Studija je utvrdila značano manju pojavu diareje nakon kure antibioticima.
PREPORUČENO ZA VAS
Reference:
1.) Johnston CS, et al. Nutrients: Vitamin C Supplementation Slightly Improves Physical Activity Levels and Reduces Cold Incidence in Men with Marginal Vitamin C Status: A Randomized Controlled Trial, 2014 srp.9
2.) Bergman, JMC notes, 2015 http://www.biomedcentral.com/1756-0500/8/391
3.) Martineau AR, Hanifa Y, Witt KD, Barnes NC,et al. Double-blind randomised controlled trial of vitamin D3 supplementation for the prevention of acute respiratory infection in older adults and their carers; Thorax. 2015 lis. /thoraxjnl-2015-206996. Epub 2015 lip.10.
4.) Tian X, Tian J, Tang X, Rui K, Zhang Y, Ma J, Wang Y, Xu H, Lu L, Wang S.: Particulate β-glucan regulates the immunosuppression of granulocytic myeloid-derived suppressor cells by inhibiting NFIA expression; Oncoimmunology. 2015 srp.; eCollection 2015.
5.) Susanne Hempel, PhD; Sydne J. Newberry, PhD; Alicia R. Maher, MD; Zhen Wang, PhD; Jeremy N. V. Miles, PhD; Roberta Shanman, MS; Breanne Johnsen, BS; Paul G. Shekelle, MD, PhD : Probiotics for the Prevention and Treatment of Antibiotic-Associated Diarrhea; Clinical Review, 2012
6.) Cosby A Stone, Kosuke Kawai, Roland Kupka, Wafaie W. Fawzi: The Role of Selenium in HIV Infection; Harvard School of Public Health, Nutrition Reviews Vol.68, Issue 11, Stud. 2010
7.) Holger Steinbrenner, Saleh Al-Quraishy, Mohamed A Dkhil, Frank Wunderlich, Helmut Sies: Dietary Selenium in Adjuvant Therapy of Viral and Bacterial Infections, Advanced Nutrition, sij. 2015
8.) Harri Hemilä, Elizabeth Chalker: Vitamin C may reduce the duration of mechanical ventilation in critically ill patients: a meta-regression analysis; Journal of Intensive Care, velj. 2020
U ovome trenutku, na žalost, ne postoje dokazi da uzimanje vitamina, minerala i ostalih suplemenata može zaštititi od novog koronavirusa. Jednako tako, za sada nema jednoznačnih dokaza da suplementi mogu utjecati na izraženost simptoma i trajanje ove bolesti. Jedino čemu se možemo nadati je da do sada provedena istraživanja o djelovanju suplemenata na imuno sustav kod drugih viralnih infekcije vrijede i za koronavirus.
PREHRANA I IMUNITET
Brojna dobro provedena istraživanja potvrđuju djelovanje pojedinih nutrijenata na imunitet. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila je zdravstvene tvrdnje za brojne vitamine i minerale koji pomažu normalnu funkciju imuno sustava. O djelovanju najpopularnijih vitamina i minerala na funkciju imuno sustava možete više pročitati u članku “Mogu li dodaci prehrani pomoći kod prehlade i gripe“, prvi puta objavljenom na ovim stranicama još koncem 2015. godine, a sada nadopunjenu nekim novim spoznajama.
Nedostatak za imunitet važnih vitamina i minerala naročito je izražen kod osoba koje se ne hrane dovoljno kvalitetno. Malnutricija među starijom populacijom je ozbiljan problem i neka istraživanja pokazuju kako gotovo trećina Europljana starijih od 65 godina pati od nedostatka važnih nutrijenata, pa tako i onih povezanih s normalnom funkcijom imuno sustava. Dodatak vitamina D u mlijeku već je uobičajena pojava, dok se nova istraživanja bave podizanjem količine dostupnog cinka u žitaricama poput sjetvenog sirka, popularnog sastojka mješavina žitarica koje uobičajeno konzumiramo za doručak.1
Kada je koronavirus u pitanju, u ovom trenutku nema podataka temeljem kojih bi sa sigurnošću mogli tvrditi da određeni suplement može pomoći u borbi protiv COVID-19 virusa.
ŠTO MOŽEMO UČINITI?
Prije svega, informirajte se i pridržavajte se uputa! Službene stranice Vlade Republike Hrvatske koronavirus.hr sadrže sve važne informacije vezane uz ovu bolest. Obratite pažnju i na slijedeće objave koje sadrže relevantne informacije i činjenice o koronavirusu.
Ukoliko ste zabrinuti da uslijed ograničene mogućnosti kretanja, manje izloženosti suncu i slabije dostupnosti kvalitetnih namirnica niste u mogućnosti organizmu pružiti sve nutrijente neophodne za dobar imunitet, uzmite kvalitetne multivitamine provjerenih proizvođača. Pazite da sadrže vitamin C, vitamin D, vitamin A, vitamine B6 i B12, folnu kiselinu te minerale cink, selen, željezo i bakar. Svi oni dokazano doprinose normalnoj funkciji imuno sustava.
Ne uzimajte visoke doze pojedinačnih suplemenata na svoju ruku. Primjerice, visoke doze cinka mogu iz organizma ukloniti bakar koji je također važan za normalan imunitet. Također, ukoliko je imuno sustav suviše aktivan može napasti i vlastito tkivo, kao što je slučaj kod nekih autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa ili Chronove bolesti.
MOGLO BI VAS ZANIMATI
Reference:
1. Boosting nutrients in crops to beat “hidden hunger” of poor diet, Horizon, 028/05/2019
Nedostatak vitamina D u trudnoći je čest, a povezan je s komplikacijama u poput preeklampsije i ograničenog rasta fetusa. Trudnicama se danas rutinski preporuča uzimanje dodatnih količina vitamina D, no nije potpuno jasno uzimaju li pravu dozu i u pravom trenutku.
KONCENTRACIJA VITAMINA D U POSTELJICI
Novo istraživanje Dr. Tamblyn1 sa sveučilišne bolnice u Birminghamu je utvrdilo kako su koncentracije vitamina D posebno visoke u decidui, trudničkom obliku sluznice materice. Kako je skupina znanstvenika s istog sveučilišta već ranije objavila kako decidua sadrži vrlo visok broj imunoloških stanica, od kojih su najčešće prirodne stanice ubojice, Natural Killer Cell (NK), logično je bilo istražiti povezanost vitamina D i pravilne funkcije NK stanica.
UTJECAJ VITAMINA D NA ZDRAVLJE MAJKE I FETUSA
Veći broj do sada provedenih studija utvrdio je kako su niske razine vitamia D u trudnoći česta pojava, no vrlo mali broj njih objašnjava što to znači za majku i dijete. Vjeruje se da je posteljica ključna za razumijevanje djelovanja vitamina D u trudnoći. Imunološke stanice u posteljici, uključujući i NK stanice, podložne su djelovanju vitamina D. Niska razina vitamina D utječe na sposobnost trudnica u borbi protiv infekcije, a važna je i za rani razvoj posteljice. Nepravilno ponašanja NK stanica povezano je s nizom komplikacija u trudnoći, poput preeklampsije i ograničenja rasta fetusa.
KADA ZAPOČETI UZIMANJE VITAMINA D
Dr. Tamblyn smatra da vitamin D u trudnoći ima ključnu zaštitnu ulogu za majku i dijete u posteljici. Vitamin D može poboljšati imunološke reakcije u borbi protiv infekcije. Djeluje protuupalno, regulirajući proizvodnju proupalnog interferona-gama te može biti važan čimbenik u sprečavanju odbacivanja ploda. Ovo je prva studija utjecaja vitamina D na funkciju pojedine imunološke stanice u posteljici. Nedostatak vitamina D može utjecati na razvoj i zdravlje posteljice i predstavlja rizik za pojavu drugih komplikacija. Budući da vitamin D ima utjecaj na razvoj posteljice od početka treba razmišljati o vrlo ranoj suplementaciji, čak i prije začeća.
Također, istraživanje je pokazalo kako trudnicama nije dovoljno mjeriti samo razinu 25-hidrooksivitamina D u serumu, već su potrebna i druga mjerenja, poput onog iz urina. Dugoročni cilj ovog projekta je istražiti dodatnu suplementaciju vitaminom D kako bi se odredila optimalna doza za preventivu i liječenje niza uobičajenih i ozbiljnih komplikacija trudnoće.
*Vitabiotics podupire rad udruge Wellbeing of Women još od 1997. godine, a 2016 udruga je odabrala poduprijeti istraživanje Dr. Jennifer Tamblyn o utjecaju nedostatka vitamina D na trudnoću. Vitabiotics snažno podupire, ali ni na koji način ne utječe na rezultate istraživanja realiziranih uz pomoć karitativnih udruga koje podupire.
MOGLO BI VAS ZANIMATI
Reference:
1. Tamblyn JA, Jeffery L, Susarla R, Lissauer DM, Coort SL, García AM, Knoblich K, Fletcher AL, Bulmer JNN, Kilby M, Hewison M. Transcriptomic analysis of vitamin D responses in uterine and peripheral NK cells. Reproduction. 2019 June 1. pii: REP-18-0509.R1. doi: 10.1530/REP-18-0509. (see page 101)
Nadopunu folnom kiselinom liječnik će uobičajeno preporučiti tijekom prvog trimestra trudnoće. Novo objavljeno istraživanje potvrđuje pretpostavku da je folnu kiselinu potrebno uzimati i nakon četrnaestog tjedna budući da dokazano utječe na razvoj kognitivne sposobnosti djeteta sve do sedme godine života.
SUPLEMENTACIJE FOLNOM KISELINOM ZA VRIJEME TRUDNOĆE
Nedostatak folne kiseline u vrijeme trudnoće može uzrokovati deformacije ploda od kojih su najčešće rascjep kralješnice (spina bifida), usne ili nerazvijen mozak, stoga će trudnice već prilikom prve potvrde trudnoće dobiti uputu da je uzimaju. Uobičajen savjet je uzimati folnu kiselinu tijekom prvih dvanaest tjedana trudnoće, što je, prema dostupnim istraživanjima, nedovoljno. Folnu kiselinu potrebno je nastaviti uzimati tijekom cijelog perioda trudnoće. Upravo objavljena britanska studija1 iznosi rezultate praćenja razvoja djece trudnica koje su nastavile uzimati folnu kiselinu do kraja trudnoće i onih koje su to činile samo prvih dvanaest tjedana. Studija je pratila nasumično odabranu populaciju od 119 parova majka-dijete pri čemu su ispitanice uzimale 400 mcg folne kiseline ili placebo nakon 14. gestacijskog tjedna pa sve do kraja trudnoće.
METODE PROCJENE RAZVOJA DJECE
Procjena kognitivnih sposobnost djece izvršena je nakon treće i sedme godine života. Djeca u dobi od 7 godina procijenjena su korištenjem Wechslerove predškolske i primarne ljestvice inteligencije (WPPSI-III), a djeca u dobi od 3 godine korištenjem Bayleyeve skale razvoja dojenčadi i male djece (BSITD-III).
FOLNA KISELINA I KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI DJECE
Djeca majki koje su uzimale folnu kiselinu tijekom čitave trudnoće, u dobi od 7 godina postigla su značajno bolji rezultat od placebo skupine u razumijevanju teksta: prosječno 13,3 (95% CI 12,4–14,2) nasuprot 11,9 (95% CI 11,0–12,8); p = 0,027; dok djeca u dobi od 3 godine bilježe značajno bolji rezultat spoznaje: 10,3 (95% CI 9,3–11,3) u odnosu na 9,5 (95% CI 8,8–10,2); p = 0,040 kod placebo skupine.
Rezultati ovog istraživanja nedvojbeno ukazuju na korist od uzimanja folne kiseline tijekom čitavog perioda trudnoće, suprotno praksi uvriježenoj u većini zemalja kojom se folna kiselina preporuča uzimati samo do kraja 12 gestacijskog tjedna.
Vitabiotics preporuča uzimanje dodataka prehrani koji sadrže folnu kiselinu već od trenutka kada se odlučite za trudnoću. Svi Pregnacare proizvodi sadrže folnu kiselinu u znanstveno potvrđenim količinama.
MOGLO BI VAS ZANIMATI
Reference:
1. Effect of continued folic acid supplementation beyond the first trimester of pregnancy on cognitive performance in the child: a follow-up study from a randomized controlled trial (FASSTT Offspring Trial)
McNulty et al. BMC Medicine (2019) 17:196, dobavljivo online
Više kliničkih studija objavljenih u posljednjih nekoliko godina pokazuje da koenzim Q-10 blagotvorno djeluje na negativne popratne pojave povezane s uzimanjem statina, lijekova za snižavanje kolesterola u krvi. Naročito značajna poboljšanja povezana su sa smanjenjem bolova u mišićima, relativno čestim kod pacijenata koji uzimaju statine.
KOENZIM Q10 I STATINI
Statini, lijekovi za snižavanje kolesterola, povezuju se s više negativnih popratnih pojava kao što su bolovi u mišićima, otežano disanje, slaba memorija i periferna neuropatija. Prema studiji1 provedenoj na osobama koje su prijavile bolove u mišićima uslijed djelovanja statina, trećina pacijenata je nakon mjesec dana uzimanja 100 mg koenzima Q-10 (dva puta dnevno po 50 mg) prijavila poboljšanje, za razliku od placebo skupine koja nije osjetila nikakvu razliku. Sveukupno, 12 do sada objavljenih studija povezuje uzimanje CoQ-10 s poboljšanjem stanja poput bolova u mišićima uzrokovanih uzimanjem statina.2
NIŽE DOZE STATINA BEZ POVIŠENIH LIPIDA
Nova studija, objavljena u listopadu 2019 godine, utvrđuje da kombinacija smanjene doze statina i koenzima Q-10 može pomoći osobama koje imaju netoleranciju na statine u vidu bolova u mišićima više no smanjivanje doze statina samo za sebe. U studiji provedenoj u Italiji na 60 pacijenata, tijekom tri mjeseca, preko 46% pacijenata skupine kojoj je doza statina prepolovljena uz uzimanje 100 mg CoQ-10 dnevno, je prijavilo poboljšanje stanja, dok u skupini koja je uzimala placebo poboljšanje nije zamijećeno. Dodatno, CoQ-10 je prevenirao povišenje lipida uslijed niže doze statina, dok se u placebo skupini koja je uzimala pola doze statina bez koenzima Q-10, očekivano, razina kolesterola povisila.
Istraživači zaključuju kako je dodatak koenzima Q-10 uz pola do tada propisane dnevne doze statina kod pacijenata s utvrđenom intolerancijom poboljšao percepciju kliničkih simptoma poput astenije (kronična iscrpljenost), mijalgije (bolova u mišićima) i bolova uopće.
Više o koenzimu Q-10 možete saznati na ovom linku.
MOGLO BI VAS ZANIMATI
Reference:
1. Skarlovnik, Janić, Lunder, Turk, Šabovič: Coenzyme Q10 Supplementation Decreases Statin-Related Mild-to-Moderate Muscle Symptoms: A Randomized Clinical Study, Med. Sci. Monit 2014
2. Hua Qu, Ming Guo, Hua Chai, Wen‐ting Wang, Zhu‐ye Gao, Da‐zhuo Shi: Effects of Coenzyme Q10 on Statin‐Induced Myopathy: An Updated Meta‐Analysis of Randomized Controlled Trials; JAHA, 2018
3. Derosa G1, D’Angelo, Maffioli: Coenzyme q10 liquid supplementation in dyslipidemic subjects with statin-related clinical symptoms: a double-blind, randomized, placebo-controlled study; Drug Des Devel Ther. eCollection 2019.
Do sada objavljene studije sugeriraju da je optimalna razina 25-hidroksivitamina D povezana sa manjim rizikom pojave raka debelog crijeva. Ova nova studija1 ukazuje na povezanost statusa razine vitamina D u plazmi s progresijom bolesti i povoljnim ishodom liječenja.
OPTIMALNE RAZINE VITAMINA D
Opsežna studija, objavljena u rujnu 2019. godine, obuhvatila je muškarce i žene oboljele od uznapredovalog raka debelog crijeva kroz period od prosječno 5 i pol godina. Studija je utvrdila da su oboljeli, koji su kemoterapiju započeli s najmanje 24,1 ng/mL vitamina D u plazmi, imali 19% manje šanse za progresiju bolesti i 34% veću stopu preživljavanja u usporedbi s oboljelima kod kojih je zabilježen nedostatak vitamina D (manje od 10,8 ng/mL), mjereno na početku tretmana.
PREPORUKE ISTRAŽIVAČA
Autori studije tvrde da je viša razina vitamina D u plazmi povezana s manjom šansom za progresiju bolesti i većim izgledima za preživljavanje. Autori smatraju da postoji opravdana potreba za kliničkom studijom koja će pobliže utvrditi korist suplementacije vitaminom D oboljelih od raka debelog crijeva.
USPOREDBE S DRUGIM STUDIJAMA
Valja spomenuti i druge dvije studije iz 2019 godine koje se bave oboljelima od raka debelog crijeva i probavnog trakta. Prva2, provedena u Japanu na oboljelima od raka probavnog sustava (od jednjaka do rektuma), zaključuje kako je uzimanje 2.000 IU vitamina D dnevno rezultiralo s bez ponovne pojave bolesti nakon 5 godina kod 77% oboljelih naspram 69% u skupini koja je dobivala placebo, međutim smrtnost je u obje skupine bila ista te se smatra statistički irelevantnom razlikom. Istraživači navode da je suplementacija vitaminom D povisila početne prosječne razine vitamina u plazmi s 26.5 na 45 ng/mL.
Američka studija3 iz iste godine na oboljelima od uznapredovalog raka debelog crijeva pratila je pacijente koji su uz kemoterapiju uzimali 4.000 IU ili 400 IU vitamina D3 dnevno. Stopa preživljavanje bila je 13 mjeseci u skupini koja je uzimala 4.000 IU naspram 11 mjeseci u drugoj skupini, što se ne smatra statistički bitnom razlikom. Međutim, multivarijabilni omjer od 0.64 za preživljavanje bez progresije bolesti je statistički značajan.
ŠTO ZAKLJUČITI?
Imajući u vidu ove, ali i brojne druge studije, čini se razumnim održavati razinu vitamina D u plazmi iznad 20 ng/mL, do maksimalno 39 ng/mL. Više razine vitamina D, čini se, ne pomažu oboljelima pri liječenju raka debelog crijeva, ali samo ukoliko već imaju razine vitamina D3 u plazmi više 24 ng/mL na početku tretmana. Za sve ostale postizanje optimalne razine vitamina D3 može biti od životne važnosti.
Više o vitaminu D možete saznati ovdje.
MOGLO BI VAS ZANIMATI
Reference:
1. Yuan C, Sato K, Hollis B, Zhang S, Niedzwieck D, Ou FS, Chang IW, et.al.: Plasma 25-Hydroxyvitamin D Levels and Survival in Patients with Advanced or Metastatic Colorectal Cancer: Findings from CALGB/SWOG 80405 (Alliance).
2. Mitsuyoshi Urashima, Hironori Ohdaira, Taisuke Akutsu, et al : Effect of Vitamin D Supplementation on Relapse-Free Survival Among Patients With Digestive Tract Cancers.
3. Kimmie Ng, Halla S. Nimeiri, Nadine J. McCleary, et al: Effect of High-Dose vs Standard-Dose Vitamin D3 Supplementation on Progression-Free Survival Among Patients With Advanced or Metastatic Colorectal Cancer
Učinak sunčevih zraka na naš organizam je od životne važnost. Sunčevo zračenje neophodno je za proizvodnju D vitamina i snaži imunitet, bez sunca smo depresivni, ono nam daje energiju i snagu. Izlaganje sunčevim zrakama može blagotvorno djelovati kod nekih kožnih oboljenja. S druge strane, prekomjerno izlaganje, naročito opekline od sunca, mogu imati katastrofalne, po život opasne posljedice. Stoga, ne uzimajte olako upozorenja o štetnosti prekomjernog izlaganja UV-A i UV-B zrakama.
PRERANO STARENJE KOŽE
Ne baš tako nova fotografija, objavljena u New England Journal of Medicine još 2012 godine zorno pokazuje kumulativni utjecaj djelovanja sunčevih zraka na primjeru vozača kamiona (s volanom na desnoj strani), čija je lijeva strana lica okrenuta prozoru i utjecaju sunca. Tijekom 28 godišnje karijere, do svoje 69. godine života, vozač je pretrpio znatna oštećenja desne strane lica, tipična za pojavu znanu pod imenom fotostarnje kože, a fotografija zorno pokazuje koliko dramatičan utjecaj sunca može biti.
Liječničkim pregledom utvrđena je hiperkeratoza s naglašenim dubokim borama, a histopatološka analiza pokazala je nakupljanje elastolitičkog materijala (izaziva degradaciju elastina) u dermisu i nastanak milija (zatvorene pore) unutar folikula kose.
Iako je izlaganje ultraljubičastim B (UVB) zrakama uobičajeno povezano s većom progresijom fotokarcinogeneze, pokazalo se da UVA uzrokuje značajne DNA mutacije, što može dovesti do pojave raka kože.
Ovakve promjene svakodnevno se dešavaju i u vašoj koži, a dobro je znati da 90% njih možete držati pod kontrolom.
PREPORUKE ZA ZAŠTITU KOŽE OD SUNCA:
Vrlo vjerojatno ste ovo već čuli ili pročitali, ali da li se doista pridržavate preporuka? Proučite još jednom fotografiju iznad pa odlučite. Mi vam sugeriramo da:
- Izbjegavajte izlaganje suncu između 10 i 17 sati.
- Ne dozvolite nikada da koža izgori na suncu.
- Ne koristite solarij, osim u medicinske svrhe.
- Koristite kreme za zaštitu od sunca koje štite podjednako od UVA i UVB zraka.
- Zaštitite otkrivene dijelove kože zaštitite kremom 30 minuta prije izlaganja suncu.
- Uzmite kreme sa zaštitnim SPF faktorom višim od 15.
- Svaki mjesec sami pregledajte kožu na vidljive promjene.
- Barem jednom godišnje otiđite dermatologu na stručni pregled.
OPEKOTINE OD SUNCA U MLAĐOJ DOBI NAROČITO SU OPASNE
Pretjerano izlaganje sunčevim zrakama može oštetiti kožu mladih i starih osoba, no opekotine u ranoj dobi naročito su opasne. Studija objavljena u American Association of Cancer Research zaključuje da su opekline od sunca zadobivene u mladosti povezane s povećanim rizikom od pojave malanoma, vrlo agresivnog oblika raka kože. Ukoliko pet ili više puta zadobijete opekline od sunca s plikovima do dvadesete godine života može uvećati rizik od pojave melanoma za čak 80%! Dodatno, studija ukazuje da su naročito ugrožene mlade žene, posebno crvenokose te osobe s većim brojem madeža. U mlađoj dobi sunce može oštetiti genetski materijal stanice, dok su odrasle osobe nešto manje podložne pojavi melanoma, no 2,5 puta im se povećava rizik od pojave raka bazalnih i pločastih stanica kože.
SUPLEMENTI NE ŠTITE OD OPEKLINA…
Zapamtite, različiti dodaci prehrani, vitamini, minerali, antioksidansi nas ne mogu zaštititi od pojave opeklina od sunca! Odgovorno ponašanje najbolja je zaštita od štetnog utjecaja sunčevih zraka. Nosite majice, naočale, pokrivala za glavu i redovito nanosite kreme za zaštitu od sunca s visokim UV zaštitnim faktorom.
ALI ŠTITE OD OŠTEĆENJA UZROKOVANIH UV ZRAČENJEM
Hrana i dodaci prehrani prehrani bogati antioksidansima kao što su vitamin E, vitamin C, koenzim Q-10, likopen ili zeleni čaj ne pružaju zaštitu od prodiranja UV zraka, ali svojim djelovanjem mogu značajno umanjiti štetu na staničnoj razini.
Vitamin A je neophodan za održavanje normalne kože i pokazuje kemoprotektivno djelovanje. Beta karoten, prirodni oblik vitamina A, pokazuje protektivno djelovanje kod akutnih i kroničnih oštećenja kože nastalih pod utjecajem UV zraka. Smanjuje oštećenja DNA i pojavu degenerativnih bolesti. Vitamin C je neophodan za normalno stvaranje kolagena i djeluje protektivno na pojavu fotostarnja kože.
Novije kliničke studije kliničke studije ukazuju na protektivno djelovanje niacina (nikotinamida, vitamin B3). Opsežna studija objavljena New England Journal of Medicine zaključuje da niacinamid (niacin, vitamin B3) značajno umanjuje rizik od pojave melanoma, raka bazalnih i raka pločastih stanica kože. Osobama koje su imale dijagnosticiran rak bazalnih ili pločastih stanica kože, kao i osobama koje su pretrpjele značajna oštećenja uzrokovana sunčevim zrakama, u kliničke svrhe se preporuča kontinuirano uzimanje visokih doza vitamina B3 (niacin). Prestanak uzimanja dovodi do prekida zaštitnog djelovanja.
Uz vitamine, minerale i ekstrakte bilja važnu ulogu u zaštiti od UVB zračenja pokazuju esencijalne masne kiseline koje vlaže i smiruju upalna stanja kože. Prirodno visok sadržaj masnih kiselina potrebnih koži sadrži ulje boreča (boražine), dostupno kao mono pripravak ili sastojak 3-6-9 omega ulja.
Uz obaveznu zaštitu kože kremama s visokim zaštitnim faktorom, pomognite prirodne procese za zaštitu i obnovu kože iznutra. Uzmite Perfectil Protan, namijenjen za uzimanje prije, poslije i nakon sezone sunčanja. I ne zaboravite na hidrataciju organizma. Uzimajte dovoljno tekućine koja će ubrzati izmjenu tvari i pomoći organizmu da popravi oštećenja.
MOGLO BI VAS ZANIMATI
Iako će, prema dostupnim statističkim podacima, jedna od pet osoba do dobi od 70 godina razviti neki oblik raka kože, izgleda da više pažnje od vrlo opasne i po život opasne bolesti u javnosti izaziva estetska strana problema i strah od preranog starenja kože.
FOTOSTARENJE – PRERANO OSTARJELA KOŽA
Fotostarenje (engleski „photoaging“) je pojam koji označava prerano starenje kože uzrokovano učestalom izlaganju tijela ultraljubičastim zrakama – sunčevim, ali i umjetnim, poput onih u solariju. Prema intenzitetu i pojavnosti fotostarenje se razlukuje od kronološkog, prirodnog, starenja. Prirdo starenje čini kožu tanjom, dok je fotoostarjela koža zadebljana i hiperkeratotična.
Dugotrajno izlaganje UV zrakama visokog intenziteta uzrokuje oštećenja koja mijenjaju normalnu strukturu kože. UVB zrake su kraće i djeluju uglavnom na epidermis, vanjski sloj kože. Dobro nam poznate opekline kože uglavnom najstaju usljed djelovanja UVB zraka.
UVA zrake su veće valne duljine i predstavljaju 90% UV zračenja sunca. Kao i UVB zrake oštećuju epidermalne stanice, no prodiru i dublje, u dermis, gdje uzrokuju fotooksidativni stres uslijed kojeg može doći do oštećenja molekula DNA, vlakna kolagena i proteina. Oštećenja kolagena dovode do povećane proizvodnje abnormalnog elastina što dovodi do povećane proizvodnje enzima zvanih metaloproteinaza. Iako namijenjeni obnavljanju kolagena, proizvedeni pod utjecajem UVA zračenja, svoju funkciju ne obavljaju ispravno i degradiraju kolagen što rezultira nepravilno obnovljenom kožom. Ukoliko se taj proces odvija dugotrajno na nepravilno obnovljenoj koži pojavit će se bore, a zalihe kolagena će se smanjiti.
Znakovi fotostarenja uključuju:
- Pojavu bora
- Smanjeni elasticitet kože
- Promjenu pigmentacije koja dovodi do mrlja i nejednake boje kože
- „Paukove mreže“ vena na nosu, obrazima i vratu
- Grube crvene mrlje (sunčane keratoze) koje mogu biti pretkancerogene i zahtijevaju posebnu pažnju.
Fotostarenje je najizrazitije na dijelovima tijela koja su najviše izožena suncu – lice, vrat, usne i gornji dio šaka. Kod žena je često zahvaćen i nezaštićeni gornji dio prsnog koša.
KOLIKO SUNČEVOG ZRAČENJA UZROKUJE FOTOSTARENJE?
Rizik od fotostarenja uvjetovan je površinom kože koja nije zaštićena od djelovanja UV zraka, vremenom provedenim pod suncem i genetskim predispozicijama. Osobe svijetle puti, plave ili crvene kose, generalno su rizičnije od tamnoputih, no za sve gotovo podjednako vrijedi pravilo odgovornog izlaganja suncu ili boravka u solatiju. Dobro je znati da je preko 80% svih znakova starenja kože, naročito kod osoba koje dugotrajno izlažu kožu UV zrakama, izazvano upravo foto, a ne prirodnim starenjem kože.
KAKO PREVENIRATI FOTOSTARENJE?
Odgovorno ponašanje najbolja je zaštita od fotostarenja kože. Smanite rizik i izbjegavajte dugotrajno izravno izlaganje kože na suncu, posebno između 10 i 17 sati. Nosite majice, naočale i pokrivala za glavu. Redovito nanosite kreme za zaštitu od sunca s visokim UV zaštitnim faktorom. Uzimajte hranu ili dodatake prehrani bogate antioksidansima kao što su vitamin E, vitamin C, koenzim Q-10, likopen i zeleni čaj. Antioksidansi ne pružaju zaštitu od prodiranja UV zraka, ali svojim djelovanjem mogu značajno umanjiti štetno djelovanje unutar organizma i značajno reducirati pojavu kliničkih znakova starenja kože. Vitamin A je neophodan za održavanje normalne kože i pokazuje kemoprotektivno djelovanje. Beta karoten, prirodan oblik vitamina A, u studija je pokazao protektivno djelovanje kod akutnih i kroničnih oštećenja kože nastalih pod utjecajem UV zraka. Smanjuje oštećenja DNA i pojavu degenerativnih bolesti
U posljednje vrijeme dosta pažne usmjereno je na djelovanje niacina (nikotinamida, B3) budući da recentne kliničke studije ukazuju na njegovo protektivno djelovanje na pojavnost melanoma. Vitamin C je neophodan za normalno stvaranje kolagena.
Uz vitamine, minerale i ekstrakte bilja važnu ulogu u zaštiti od UVB zračenja pokazuju esencijalne masne kiseline koje vlaže i smiruju upalna stanja kože. Prirodno visok sadržaj masnih kiselina potrebnih koži sadrži ulje boreča (boražine), dostupno kao mono pripravak ili sastojak 3-6-9 omega ulja.
Stoga, uz obaveznu zaštitu kože kremama s visokim zaštitnim faktorom, pomognite prirodne procese za zaštitu i obnovu kože iznutra. Uzmite Perfectil Protan, poserbno namijenjen za uzimanje prije, poslije i nakon sezone sunčanja. I ne zaboravite na hidrataciju – uzimajte dovoljno tekućine koja će ubrzati izmjenu tvari i pomoći organizmu da popravi oštećenja.
MOGLO BI VAS ZANIMATI
- Poredaj po Zadano
- Prikaz 8 Proizvodi po stranici
