VITAMIN D
Vitamin D je naziv za grupu u mastima topivih komponenti. Vitamin D koji se u koži sintetizira pod utjecajem UVB zraka zove se kolekalciferol (vitamin D3). Iako se sintetizira u ljudskom organizmu, smatra se esencijalnom prehrambenom tvari.
Glavni „izvor“ vitamina D je sunce no brojni faktori mogu utjecati na proizvodnju ovog vitamina u organizmu. Zaštitni faktor krema za sunčanje viši od 8, godine starosti, tamnija pigmentacija kože i doba godine mogu značajno reducirati proizvodnju vitamin D. Najosjetljivije skupine na nedostatak vitamina D su dojenčad, osobe treće životne dobi i pretile osobe.
FUNKCIJE U ORGANIZMU
Pravilne količine vitamina D u organizmu važne su za
• održanje normalne razine kalcija i fosfora u krvi
• izgradnju i održanje zdravih kostiju
• kontrolu diobe stanica i njihovu specijalizaciju
• funkciju imuno sustava
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) za vitamin D odobrava slijedeće zdravstvene tvrdnje:
• vitamin D potreban je za normalan rast i razvoj kostiju kod djece
• vitamin D doprinosi normalnoj apsorpciji / iskorištenju kalcija i fosfora
• vitamin D doprinosi normalnoj razini kalcija u krvi
• vitamin D ima ulogu u procesu dijeljenja stanica
• vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
• vitamin D doprinosi održavanju normalne funkcije mišića
• vitamin D doprinosi održavanju normalnih kostiju
• vitamin D doprinosi održavanju normalnih zubi
UTJECAJ NA ZDRAVLJE
Zdrave kosti
Dovoljna količina vitamina D tijekom cijelog života, zajedno s tjelovježbom, adekvatnom prehranom, kalcijem i magnezijem je neophodna za izgradnju i održanje koštane mase. Vitamin D pri tome pomaže apsorpciju kalcija u kosti
Ono što danas znamo je da je potrebno oko 20 minuta dnevnog izlaganja tijela suncu za smanjenje rizika od osteoporoze.
Kalcij, zajedno s vitaminom D pomaže oporavak kod fraktura kostiju kod osteoporoze i smanjuje rizik budućih lomova.
Vitamin D zajedno s kalcijem ima blagotvoran učinak na snagu i funkciju mišića te umanjuje rizik od padova kod starije populacije.
Vitamin D štiti od pojave rahitisa i osteomalakije, bolesti koje se razvijaju kao posljedica nedostatka vitamina D.
Tumori
Studije u laboratorijskim uvjetima ukazuju na antikancerogeno djelovanje vitamina D. Kliničke studije na ljudima s tumorom debelog crijeva ne pokazuju jednoznačne rezultate.
Eksperimentalne studije ukazuju na vitamin D uvećava stopu preživljavanja kod žena s rakom dojke. Dobre indicije postoje i u tretmanu vitaminom D3 oboljelih od raka kože.
Autoimune bolesti
Istraživači sugeriraju da bi nedostatak vitamina D mogao biti povezan s povećanim rizikom od razvoja autoimunih bolesti odnosno prekomjerne reakcije imuno sustava na vlastite stanice i organe.
Dostupni podaci sugeriraju da suplementacija vitaminom D i izlaganje suncu štite od multiple skleroze. Kod reumatoidnog artritisa i osteoartritisa kliničke studije ukazuju kako vitamin D posjeduje preventivne sposobnosti. Istraživanja su dokazala kako suplementacija novorođenčadi i djece visokim dozama vitamina D štiti od pojave dijabetesa tipa 1
Krvožilne bolesti i visoki tlak
Podaci kliničkih studija sugeriraju povezanost niske razine vitamina D i visokog krvnog pritiska. Dodatno, niska razina vitamina D u plazmi (kao 25(OH)D)povezana je s povišenim rizikom od srčanog udara i smrti od nekog od oboljenja krvožilnog sustava.
Depresija
Neke ograničene studije sugeriraju da dodatna suplementacija vitaminom D može biti od koristi u prevenciji sezonske depresije, obliku depresije vezanim uz zimske mjesece.
PREPORUKE ZA UZIMANJE
U hrvatskoj je preporučena dnevna doza za odrasle je 5 mcg (200 I.U.), a slično je i u ostalim zemljama Europske unije. Ove preporučene doze smatraju se preniskim i uskoro se očekuju nove preporuke. Ekspertna skupina u svom izvještaju iz 2016 godine preporuča, za odrasle, optimalne razine 25(OH)D u krvnoj plazmi u iznosu preko 30 nanograma/mililitru. Da bi postigli te vrijednosti potrebno je uzeti 800-1.000 I.U. (20-25 mcg) vitamina D dnevno. Preporučene doze u Americi također očekuje revizija.
Istraživanja među europskom populacijom ukazuju na nedovoljnu razinu vitamina D u plazmi. Nedavno istraživanje u Njemačkoj utvrdilo je nedovoljnu razinu kod 91% žena i 82% muškaraca.
Izrazit nedostatak razine vitamina D posebno je vezan uz stariju populaciju, naročito osobe smještene po domovima.
RIZIČNE SKUPINE
• dojenčad koja se hrani isključivo majčinim mlijekom
• prerano rođena djeca i novorođenčad ispodprosječne težine
• osobe treće dobi zbog slabe sposobnosti sintetiziranja vitamina D i male izloženosti suncu
• osobe s bolestima jetre, bubrega ili smanjenom apsorpcijom masti
• vegetarijanci
• alkoholičari
• pretile osobe (manja sposobnost proizvodnje vitamina D u koži, ali i slabija apsorpcija u crijevima)
• osobe koje slabo izlaze i ne izlažu se sunčevoj svjetlosti
PRIRODNI IZVORI
Izlaganje kože sunčevim zrakama najbolji je način da tijelo proizvede dovoljno vitamina D. Međutim, sve češća upozorenja od štetnog djelovanja sunčevih zraka vezana uz pojavu melanoma navode nas da upotrebljavamo kreme sa zaštitnim faktorom 8 i višim, koji priječi prodor UVB zraka i proizvodnju vitamina D.
U hrani se vitamin D pojavljuje rijetko. Najviše ga ima u jetri masnih riba i morskoj plavoj ribi, poput srdela,, haringa, losos i skuša. Jaja meso, mlijeko i putar sadrže male količine vitamina D. U povrću ga ima ekstremno malo dok ga voće i orašasti plodovi ne sadrže uopće. Količina vitamina D u mlijeku majke je nedovoljna da zadovolji potrebe dojenčadi.
Vitamin D kao dodatak prehrani je pouzdan izvor ovog vrlo važnog vitamina i većina populacije trebala bi ga uzimati, barem u zimskim mjesecima.
SIGURNOST ZA UZIMANJE
Toksičnost vitamina D zamijećena je tek kod ekstremno visokih doza od preko 50.000 I.U. (1.250 mcg) što je daleko više od doza koje se danas preporučuju za dobro zdravlje. Konstantna razina vitamina D u plazmi od 375 nanomola/litri i viša može poticati pretjeranu kalcifikaciju u krvi, što tijekom dužeg vremena i bez tretmana za posljedicu može imati gubitak koštane mase te kalcifikaciju organa, naročito srca i bubrega. Ovi simptomi nisu i ne mogu biti povezani s pretjeranim izlaganjem sunčevim zrakama, budući da organizam posjeduje mehanizam samoregulacije proizvodnje vitamina D u koži.
Regulatorne agencije u Europi i Americi za sada još uvijek gornju granicu tolerancije drže na relativno niskih 2.000 I.U. i ona se smatra potpuno sigurnom za uzimanje.