Cink je metal iz skupine esencijalnih elemenata u tragovima budući da ga je za naše dobro zdravlje potrebno u vrlo malim količinama. Iako male, neophodne su za normalno funkcioniranje organizma, a već umjereni nedostatak može izazvati zastoj u razvoju i brojne zdravstvene probleme.
Tijelo odraslog čovjeka sadrži oko 3g cinka. Može ga se naći u unutrašnjim organima, koži, kostima, tjelesnim tekućinama i stanicama. U najvećoj količini u organizam ga unosimo hranom životinjskog podrijetla, bogatom proteinima (meso, kaka, riba). Može se uzeti kao dodatak prehrani ili hranom obogaćenom cinkom. Sastavni je dio pasti za zube i vodica za usta protiv gingivitisa te sprejeva za nos i pastila protiv prehlade. Bez obzira na dostupnost, procjenjuje se da je gotovo pola svjetske populacije deficitarno cinkom.
Nedostatak cinka u organizmu klinički je prepoznat relativno kasno, 1961. godine. Nedostatak može uzrokovati zaostajanje u rastu i razvoju djece, komplikacije u trudnoći, neodgovarajuću reakciju imuno sustava i povećenu osjetljivost na infekcije. Cink pokazuje određenu direktnu aktivnost protiv virusa (naročito prehlade) i herpesa, no točan mehanizam djelovanja za sada nije poznat.
Odobrene zdravstvene tvrdnje
Relativno konzervativna Europska agencija za sigurnost hrane odobrava za cink brojne zdravstvene tvrdnje:
• Doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
• Doprinosi održavanju normalne razine testosterona u krvi
• Doprinosi normalnoj plodnosti i reprodukciji
• Doprinosi održavanju normalnog vida
• Doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa
• Doprinosi održavanju normalne kose, kože i noktiju
• Doprinosi održavanju normalnih kostiju
• Doprinosi normalnoj kognitivnoj funkciji
• Cink ima ulogu u procesu dijeljenja stanica
• Doprinosi normalnom metabolizmu makronutrijenata
Osam najvažnijih funkcija cinka
Prema članku Comprehensive Reviews objavljenom u stručnoj publikaciji Food Science and Food Safety cink je jedan od najvažnijih minerala u tragovima prisutan u ljudskom organizmu. Važen je ne samo za odvijanje raznih fizoloških procesa već i za prevenciju nastanka mnogih bolesti. Članak je objavljen temeljem pregleda brojnih studija objavljenih u posljednjih dvadeset godina i izdvaja slijedeća važna djelovanja
1. Mozak: Razina cinka u krvi smanjena je kod oboljelih od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti (Brewer et. al., 2010) Studija na zamorcima iz 2005 godine pokazala je da cink djeluje kao antidepresiv.
2. Krvožilni sustav: Cink pokazuje značajnu aktivnost u regulaciji arterijskog krvnog pritiska. Također je utvrđeno da muškarci i žene s visokim krvnim pritiskom različito metaboliziraju cink. (Tubek, 2007).
3. Jetra: Nedostatak cinka u jetri karatkerizira cirozu jetre, no zamjetan je kod alkoholičara i oboljenja jetre koja nisu posljedica prekomjernog ispijanja alkohola (Bode et. al., 1998)
4. Trudnoća: Već blagi nedostatak cinka u trudnoći povećava rizik od smrtnosti za majku, može uzrokovati abnormalan osjet okusa, povećati rizik za fetus i dovesti do atoničkog krvarenja (Jameson, 1993)
5. Dijabetes: Cink je vrlo važan za sintezu, skladištenje i sekreciju inzulina (Chausmer 1998). Snižene razine cinka kod dijabetičara povećavaju rizik od koronarnih bolesti i povezanih rizičnih faktora poput povišenog tlaka i povišene razine triglicerida (Singh at. al, 1998)
6 Endokrini sustav: Studije pokazuju povezanost nedostatka cinka u pacijenata starije životne dobi sa smanjenom aktivnosti prsne žlijezde i njenih hormona, neodgovarajuću reakciju prilikom cijepljenja te nepravilan rad imuno sustava. (Haase, Rink, 2009)
7. Zacjeljivanje: Nedostatak cinka povezan je s otežanim i usporenim zacjeljivanjem rana. Pokazao se krucijalnim za ciijeljenje čira na želucu, naročito u ranoj fazi (Kennan and Morris, 1993; Andrews and Galagher-Allred, 1999; Watanabe, 1995)
8. Upala pluća: Cink može skratiti vrijeme trajanja jake upale pluća i skratiti hospitalizaciju (Brooks, 2004).
Rizične skupine
Iako je, statistički, nedostatak cinka u organizmu česta pojava o kojoj bi svi trebali voditi računa, niže navedene osobe spadaju u rizičnu skupinu s naročito izraženim nedostatkom cinka:
- Prerano rođena i novorođenčad ispodprosječne težine
- Starija dojenčad i mala djeca s neadekvatnim unosom hrane bogate cinkom
- Djeca i adolescenti
- Trudnice i dojilje, naročito ako su adolescenti
- Bolesnici koji koji se hrane intravenozno
- Potrhranjene i anoreksične osobe koje ne uzimaju dovoljno hrane bogate proteinima
- Osobe s dugotrajnim proljevom
- Osobe s malapsorpcijskim poremećajima, uključujući celijakiju i sindrom kratkog crijeva
- Osobe s upalnim bolestima crijeva, Chronovom bolesti i ulceroznim kolitisom
- Alkoholičari i osobe s bolesti jetre
- Osobe s kronočnom bolesti bubrega
- Osobe s anemijom
- Osobe koje uzimaju lijekove (određeni antibiotici i lijekovi protiv tuberkuloze) koji potiču izlučivanje ili smanjuju apsorpciju cinka
- Osobe starije od 65 godina
- Vegetarijanci, osobe koje cink dobivaju iz mahunarki i orašastih plodova. Iako mahunarke, bademi, bučine sjemenke i kikiriki sadrže relativno velike količine cinka, prisututnost fitinske kiseline u njima smanjuje apsorpciju cinka.
Cink i reproduktivni organi
Kod žena cink sudjeluje u preko 300 enzimatskih procesa. Bez njega stanice se ne dijele pravilno, razine estrogena i progesterona ne mogu biti u balansu, a reproduktivni sustav ne funkcionira punom snagom. Prema izvješću s “Center for Disease Control’s Assisted Reproductive Technology” niske razine cinka direktno su povezane s pobačajem u ranoj fazi trudnoće.
Kod muškaraca cink se smatra za plodnost pojedinačno najvažnijim mineralom u tragovima. Dodatna suplementacija cinkom kod neplodnih muškaraca može povećati brojnost, snagu i kvalitetu sjemena i dovesti do poboljšanje stanja.
Preporučene doze
Preporučene dnevne doze za cink kod nas su postavljene na 10 mg, dok je najveća dopuštena dnevna doza 15 mg. U Americi je generalno preporučena dnevna doza za muškarce 11mg, a za žene 8mg, Gornja granica (UL) do koje nisu zabilježene neželjene popratne pojave iznosi 40 mg. Dugotrajno uzimanje količina većih od 40 mg dnevno može prouzročiti nedostatak bakra u organizmu budući da cink koči njegovu apsorpciju u tankom crijevu. Američke RDA preporuke dodatno su određene po dobi i spolu:
| Životno razdoblje | Godine starosti | Muškarci (mg na dan) | Žene (mg na dan) |
|---|---|---|---|
| Novorođenčad | 0-6 mjeseci | 2 | 2 |
| Novorođenčad | 7 mjeseci – 3 godine | 3 | 3 |
| Djeca | 4 – 8 godina | 5 | 5 |
| Djeca | 9 – 13 godina | 8 | 8 |
| Adolescenti | 14 – 18 godina | 11 | 9 |
| Odrasli | 19 godina i stariji | 11 | 8 |
| Trudnoća | 18 godina i mlađe | – | 12 |
| Trudnoća | 19 godina i starije | – | 11 |
| Vrijeme dojenja | 18 godina i mlađe | – | 13 |
| Vrijeme dojenja | 19 godina i starije | – | 12 |
