Cink je metal iz skupine esencijalnih elemenata u tragovima, što znači da ga za naše dobro zdravlje trebamo u vrlo malim količinama. Iako su količine male, neophodne su za normalno funkcioniranje organizma, a već umjereni nedostatak može izazvati zastoj u razvoju i brojne zdravstvene probleme.
Tijelo odraslog čovjeka sadrži oko 3g cinka. Može ga se naći u unutrašnjim organima, koži, kostima, tjelesnim tekućinama i stanicama. U najvećoj količini u organizam ga unosimo hranom životinjskog podrijetla, bogatom proteinima (meso, kaka, riba). Može se uzeti kao dodatak prehrani ili hranom obogaćenom cinkom. Sastavni je dio pasti za zube i vodica za usta protiv gingivitisa te sprejeva za nos i pastila protiv prehlade. Bez obzira na dostupnost, procjenjuje se da je gotovo pola svjetske populacije deficitarno cinkom.
Nedostatak cinka u organizmu klinički je prepoznat relativno kasno, 1961. godine. Nedostatak može uzrokovati zaostajanje u rastu i razvoju djece, komplikacije u trudnoći, neodgovarajuću reakciju imuno sustava i povećenu osjetljivost na infekcije. Cink pokazuje određenu direktnu aktivnost protiv virusa (naročito prehlade) i herpesa, no točan mehanizam djelovanja za sada nije poznat. Utvrđena je povezanost niske razine cinka i teških posljedica bolesti COVID-19.
Odobrene zdravstvene tvrdnje
Europska agencija za sigurnost hrane odobrava za cink brojne zdravstvene tvrdnje:
• Doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
• Doprinosi održavanju normalne razine testosterona u krvi
• Doprinosi normalnoj plodnosti i reprodukciji
• Doprinosi održavanju normalnog vida
• Doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa
• Doprinosi održavanju normalne kose, kože i noktiju
• Doprinosi održavanju normalnih kostiju
• Doprinosi normalnoj kognitivnoj funkciji
• Cink ima ulogu u procesu dijeljenja stanica
• Doprinosi normalnom metabolizmu makronutrijenata
Najvažnije funkcije cinka u organizmu
Prema članku Comprehensive Reviews objavljenom u stručnoj publikaciji Food Science and Food Safety cink je jedan od najvažnijih minerala u tragovima prisutan u ljudskom organizmu. Važen je ne samo za odvijanje raznih fizoloških procesa već i za prevenciju nastanka mnogih bolesti. Članak je objavljen temeljem pregleda brojnih studija objavljenih u posljednjih dvadeset godina i izdvaja slijedeća važna djelovanja
1. Mozak: Razina cinka u krvi smanjena je kod oboljelih od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti (Brewer et. al., 2010) Studija na zamorcima iz 2005 godine pokazala je da cink djeluje kao antidepresiv.
2. Krvožilni sustav: Cink pokazuje značajnu aktivnost u regulaciji arterijskog krvnog pritiska. Također je utvrđeno da muškarci i žene s visokim krvnim pritiskom različito metaboliziraju cink. (Tubek, 2007).
3. Jetra: Nedostatak cinka u jetri karatkerizira cirozu jetre, no zamjetan je kod alkoholičara i oboljenja jetre koja nisu posljedica prekomjernog ispijanja alkohola (Bode et. al., 1998)
4. Trudnoća: Već blagi nedostatak cinka u trudnoći povećava rizik od smrtnosti za majku, može uzrokovati abnormalan osjet okusa, povećati rizik za fetus i dovesti do atoničkog krvarenja (Jameson, 1993)
5. Dijabetes: Cink je vrlo važan za sintezu, skladištenje i sekreciju inzulina (Chausmer 1998). Snižene razine cinka kod dijabetičara povećavaju rizik od koronarnih bolesti i povezanih rizičnih faktora poput povišenog tlaka i povišene razine triglicerida (Singh at. al, 1998)
6 Endokrini sustav: Studije pokazuju povezanost nedostatka cinka u pacijenata starije životne dobi sa smanjenom aktivnosti prsne žlijezde i njenih hormona, neodgovarajuću reakciju prilikom cijepljenja te nepravilan rad imuno sustava. (Haase, Rink, 2009)
7. Zacjeljivanje: Nedostatak cinka povezan je s otežanim i usporenim zacjeljivanjem rana. Pokazao se krucijalnim za ciijeljenje čira na želucu, naročito u ranoj fazi (Kennan and Morris, 1993; Andrews and Galagher-Allred, 1999; Watanabe, 1995)
8. Upala pluća: Cink može skratiti vrijeme trajanja jake upale pluća i skratiti hospitalizaciju (Brooks, 2004).
Rizične skupine
Iako je, statistički, nedostatak cinka u organizmu česta pojava o kojoj bi svi trebali voditi računa, niže navedene osobe spadaju u rizičnu skupinu s naročito izraženim nedostatkom cinka:
- Prerano rođena i novorođenčad ispodprosječne težine
- Starija dojenčad i mala djeca s neadekvatnim unosom hrane bogate cinkom
- Djeca i adolescenti
- Trudnice i dojilje, naročito ako su adolescenti
- Bolesnici koji koji se hrane intravenozno
- Potrhranjene i anoreksične osobe koje ne uzimaju dovoljno hrane bogate proteinima
- Osobe s dugotrajnim proljevom
- Osobe s malapsorpcijskim poremećajima, uključujući celijakiju i sindrom kratkog crijeva
- Osobe s upalnim bolestima crijeva, Chronovom bolesti i ulceroznim kolitisom
- Alkoholičari i osobe s bolesti jetre
- Osobe s kronočnom bolesti bubrega
- Osobe s anemijom
- Osobe koje uzimaju lijekove (određeni antibiotici i lijekovi protiv tuberkuloze) koji potiču izlučivanje ili smanjuju apsorpciju cinka
- Osobe starije od 65 godina
- Osobe koje uzimaju diuretike i ACE inhibitore za visoki tlak.
- Vegetarijanci, osobe koje cink dobivaju iz mahunarki i orašastih plodova. Iako mahunarke, bademi, bučine sjemenke i kikiriki sadrže relativno velike količine cinka, prisututnost fitinske kiseline u njima smanjuje apsorpciju cinka.
Cink i reproduktivni organi
Kod žena cink sudjeluje u preko 300 enzimatskih procesa. Bez njega stanice se ne dijele pravilno, razine estrogena i progesterona ne mogu biti u balansu, a reproduktivni sustav ne funkcionira punom snagom. Prema izvješću s “Center for Disease Control’s Assisted Reproductive Technology” niske razine cinka direktno su povezane s pobačajem u ranoj fazi trudnoće.
Kod muškaraca cink se smatra za plodnost pojedinačno najvažnijim mineralom u tragovima. Dodatna suplementacija cinkom kod neplodnih muškaraca može povećati brojnost, snagu i kvalitetu sjemena i dovesti do poboljšanje stanja.
Cink i COVID-19
Analiza hospitaliziranih pacijenata u Španjolskoj, provedena u ožujku i travnju 2020 godine u vrijeme najteže krize izazvane pandemijom, utvrdila je značajno veću smrtnost među pacijentima koi su imali niske razine cinka u krvi. Autori studije primjećuju da “niža razina cinka pri prijemu pacijenata korelira sa snažnijom upalom tijekom infekcije i lošijim ishodom”, te da su daljnja istraživanja neophodna za definitivne zaključke.
Preporučene doze
Preporučene dnevne doze za cink kod nas su postavljene na 10 mg, dok je najveća dopuštena dnevna doza 15 mg. U Americi je generalno preporučena dnevna doza za muškarce 11mg, a za žene 8mg, Gornja granica (UL) do koje nisu zabilježene neželjene popratne pojave iznosi 40 mg. Dugotrajno uzimanje količina većih od 40 mg dnevno može prouzročiti nedostatak bakra u organizmu budući da cink koči njegovu apsorpciju u tankom crijevu. Američke RDA preporuke dodatno su određene po dobi i spolu:
| Životno razdoblje | Godine starosti | Muškarci (mg na dan) | Žene (mg na dan) |
|---|---|---|---|
| Novorođenčad | 0-6 mjeseci | 2 | 2 |
| Novorođenčad | 7 mjeseci – 3 godine | 3 | 3 |
| Djeca | 4 – 8 godina | 5 | 5 |
| Djeca | 9 – 13 godina | 8 | 8 |
| Adolescenti | 14 – 18 godina | 11 | 9 |
| Odrasli | 19 godina i stariji | 11 | 8 |
| Trudnoća | 18 godina i mlađe | – | 12 |
| Trudnoća | 19 godina i starije | – | 11 |
| Vrijeme dojenja | 18 godina i mlađe | – | 13 |
| Vrijeme dojenja | 19 godina i starije | – | 12 |
