Klinička studija potvrđuje da suplementacija mikronutrijentima potiče stvaranje antitijela nakon cijepljenja.
Tjekom proteklih mjeseci borbe sa SARS-CoV-2 virusom prikupljeni su statistički podaci prema kojima možemo s velikom dozom sigurnosti pretpostaviti koji nutrijenti utječu na zarazu, tijek i težinu bolesti COVID-19. Nedostatak vitamina D i cinka, prema do sada objavljenim podacima, sigurno predstavlja faktor rizika. Uz njih, zbog velikog broja objavljenih studija o direktnom antivirusnom djelovanju, pod posebnom pažnjom je i bioflavonoid kvercetin.
Istražena antivirusna aktivnost
“Nedostatak Antivirusno djelovanje kvercetina utvrđeno je na brojnim tipovima virusa. Na virusima gripe H1N1 i H3N2, na in vitro modelu, suplementacija kvercetinom je umanjila citopatski učinak 48 sati nakon infekcije2. Najsnažniji učinak je zamijećen kada se kvercetin primijenio 0-2 sata nakon ulaska virusa u organizam. Također je dokazano kako preventivno uzimanje kvercetina inhibira virulenciju, ulazak i replikaciju rinovirusa (RV) u BEAS-2B stanice na više načina, uz trostruko smanjenje virusnog opterećenja nakon 24 sata. Rezultati su potvrđeni in vivo3.
Inhibicija replikacije različitih tipova virusa
In vitro antivirusno djelovanje kvercetina na herpesviruse (HSV-1, 2) i adenoviruse (ADV-3, -8, -11) manifestira se kao inhibicija replikacije virusa u ranoj fazi zaraze. U ispitivanju in vivo, na miševima, metabolit kvercetina (4 ‘, 5-diacetil-3, Y, 7-trimetil-kvercetin, davan oralno 4 dana), je zaštitio miševe od smrtonosne infekcije koksaki virusom, jednim od najčešćih i među ljudskom populacjom. Ovi korisni učinci pripisani su potpunoj inhibiciji virusa i blokiranju replikacije u slučaju kada je kvercetin dan u roku od 2 sata nakon ulaska virusa u organizam. Djelovanje je povezano s blokadom RNK polimeraza kompleksa1.
Na virusu HIV-a kvercetin pokazuje sposobnost inhibicije ključnih enzima – obrnute transkriptaze (RT), integraze (IN) i proteaze (PR)4 te ujedno značajno smanjuje replikaciju virusa.5
Imunomodulatorna svojstva kvercetina i vitamina C
Kvercetin stimulira T-stanice na proizvodnju interferona.11 Suplementacija vitaminom C također je povezana s pojačanom proizvodnjom interferona, a vitamin C se koristi i kao svojevrsna prevencija od zatajenja cjepiva. Tako na primjer cjepivo protiv bjesnoće nadopunjeno s 2 g oralnog vitamina C, za svaku od 3 doze u periodu od 24 sata, proizvodi povećanu razinu interferona-a u serumu, što ukazuje na činjenicu da je “vitamin C učinkovit stimulator proizvodnje interferona”.6
Fokus na SARS-CoV-2
Kvercetin je već ranije istražen nakon uočenog antivirusnog učinka na nekoliko sojeva korona virusa te je utvrđeno da ima potencijala u kliničkom liječenju SARS-a7. SARS koronavirus, opisan još 2003., je jednolančani RNK virus od 29.700 nukleotida. Kvercetin-3b-galaktozid veže SARS-Cov 3CL proteazu i inhibira proteolitičku aktivnost8. Također, kvercetin je identificiran i kao spoj koji može blokirati ulazak SARS-koronavirusa u stanice7.
SARS-CoV-2, virus odgovoran za trenutnu COVID-19 pandemiju9, pripada rodu betakoronavirusa, podrod Sarbecovirus i, zbog sličnog vezanja na receptore u organizmu, pretpostavlja se da SARS-CoV-2, na isti način kao i SARS-CoV, zarazi stanice pneumocita tipa II10. SARS-CoV-2 proteaza 3CL ponaša se identično kao i SARS-CoV 3CL(pro), za koju je već ranije utvrđeno da se veže na isto mjesto u organizmu kao i hidroksilne skupine kvercetina i njegovih derivata8.
Bez obzira na brojne antivirusne in vitro i in vivo studije o imunomodulatornim učincima kvercetina i primjene vitamina C u svrhu normalne funkcije imuno suatava, daljnja su istraživanja neophodna za definitivnu potvrdu djelovanja kvercetina na SARS-CoV-2, mogućnosti blokiranja ulaska virusa u organizam, inhibicije, utjecaja na RNK polimerazu i druge enzime koji sudjeluju u životnom ciklusu virusa.
Sinergija djelovanja vitamina C i kvercetina
Kvercetin spontano oksidira pri čemu mogu nastati toksični spojevi. Činjenica da kvercetin može imati antioksidativni i prooksidativni učinak nazvana je „kvercetinov paradoks”. Međutim, oksidirani kvercetin može se reciklirati uz pomoć donatora elektrona, kao što su NADH ili askorbat (vitamin C). Iz tog je razloga vrlo važno uzimati kvercetin zajedno s vitaminom C.11,12
Kvercetin i cink
Cink dokazano koči replikaciju RNK virusa, a pojačano djelovanje zamijećeno je u kombinaciji s ionoforima, organskim spojevima koji olakšavaju prolaz iona cinka kroz staničnu membranu. Kvercetin djeluje kao ionofor za cink. Dokazano je da dodatak cinka, zajedno s malim koncentracijama cink-ionofora blokira sintezu RNK virusa gripe, poliovirusa i SARS-CoV virusa izravnom inhibicijom RNK-ovisne polimeraze.14
Zaključak
Kvercetin pokazuje širok raspon antivirusnih svojstava koja ometaju virulenciju patogena – od ulaska virusa u organizam, replikacije virusa, ometanja polimeraze , inhibicije virusa, do imunomodulatornog djelovanja. Terapijski učinci mogu se pojačati istodobnom primjenom vitamina C koji ujedno štiti od oksidiranih metabolita. Temeljem prikupljenih podataka autori ove studije13 snažno podupiru kombiniranu administraciju kvercetina i vitamina C za profilaksu i rano liječenje infekcija respiratornog trakta, uključujući pacijente s dijagnozom COVID-19 bolesti.
Što je kvercetin možete pogledati na ovom linku.
Reference:
1. Itsuka H, Ohsawa C, Ohiwa T, Umeda I, SuharaY. Antipicornavirus flavone Ro 09-0179. Antimicrob Agents Chemother. (1982) 22:611– 16. doi: 10.1128/AAC.22.4.611
2. Wu W, Li R, Li X, He J, Jiang S, Liu S, et al. Quercetin as an antiviral agent inhibits Influenza A Virus (IAV) entry. Viruses. (2015) 8:6. doi: 10.3390/v8010006
3. Ganesan S, Faris AN, Comstock AT, Wang Q, Nanua S, Hershenson MB, et al. Quercetin inhibits rhinovirus replication in vitro and in vivo. Antiviral Res. (2012) 94:258–71. doi: 10.1016/j.antiviral.2012.03.005
4. Li BW, Zhang FH, Serrao E, Chen H, Sanchez TW, Yang LM, et al. Design and discovery of flavonoid-based HIV-1 integrase inhibitors targeting both the active site and the interaction with LEDGF/p75. BioorgMed Chem. (2014) 22:3146–58. doi: 10.1016/j.bmc.2014.04.016
5. Áy É, Hunyadi A, Mezei M, Minárovits J, Hohmann J. Flavonol 7-O-glucoside herbacitrin inhibits HIV-1 replication through simultaneous integrase and reverse transcriptase inhibition. Evid Based Complement Alternat Med. (2019) 2019:1064793. doi: 10.1155/2019/1064793
6. Stantic-Pavlinic M, Banic S, Marin J, Klemenc P. Vitamin C–a challenge in management of rabies. Swiss MedWeekly. (2004) 134:326–7. 98. Yi L, Li Z, Yuan K, Qu X, Chen J, Wang G, et al. Small molecules blocking the entry of severe acute respiratory syndrome coronavirus into host
7. Yi L, Li Z, Yuan K, Qu X, Chen J, Wang G, et al. Small molecules blocking the entry of severe acute respiratory syndrome coronavirus into host cells. J Virol. (2004) 78:11334. doi: 10.1128/JVI.78.20.11334-11339.2004
8. Chen L, Li J, Luo C, Liu H, Xu W, Chen G, et al. Binding interaction of quercetin-3-beta-galactoside and its synthetic derivatives with SARS-CoV 3CL(pro): structure-activity relationship studies reveal salient pharmacophore features. Bioorg Med Chem. (2006) 14:8295– 306. doi: 10.1016/j.bmc.2006.09.014
9. Zhou P, Yang XL, Wang XG, Hu B, Zhang L, Zhang W, et al. A pneumonia outbreak associated with a new coronavirus of probable bat origin. Nature. (2020) 579:270–3. doi: 10.1038/s41586-020-2012-7
10. Lu R, Zhao X, Li J, Niu P, Yang B, Wu H, et al. Genomic characterisation and epidemiology of 2019 novel coronavirus: implications for virus origins and receptor binding. Lancet. (2020) 395:565–74. doi: 10.1016/S0140-6736(20)30251-8
11. Boots AW, Kubben N, Haenen GR, Bast A. Oxidized quercetin reacts with thiols rather than with ascorbate: implication for quercetin supplementation. Biochem Biophys Res Commun. (2003) 308:560–5. doi: 10.1016/S0006-291X(03)01438-4
12. Bors W, Michel C, Schikora S. Interaction of flavonoids with ascorbate and determination of their univalent redox potentials: a pulse radiolysis study. Free Radic Biol Med. (1995) 19:45–52. doi: 10.1016/0891-5849(95)00011-L
13. Ruben Manuel Luciano Colunga Biancatelli, Max Berrill, John D. Catravas and Paul E. Marik: Quercetin and Vitamin C: An Experimental, Synergistic Therapy for the Prevention and Treatment of SARS-CoV-2 Related Disease (COVID-19), Front. Immunol., 19.06.2020
14. Dabbagh-Bazarbachi H1, Clergeaud G, Quesada IM, Ortiz M, O’Sullivan CK, O’Sullivan CK, Fernández-Larrea JBZinc ionophore activity of quercetin and epigallocatechin-gallate: from Hepa 1-6 cells to a liposome model; Journal of Agricultural and Food Chemistry, 31 Jul 2014, 62(32):8085-8093
Cink je esencijalni mineral, jedan od rijetkih kojeg većina ljudi nema dovoljno u organizmu. Sudjeluje u normalnoj funkciji mozga, vida i proizvodnji spermija. Cink je neophodan je za normalnu funkciju imuno sustava, posebno u prevenciji infekcija respiratornog trakta.
Antivirusno djelovanje
Povećana koncentracija cinka efikasno ometa replikaciju RNA virusa1. Dokazano pojačava citotoksičnost kada se uzima s ionoforom (klorokinon, ali i kvercetin) pa je dodatna suplementacija cinkom dio kliničkih studija koje istražuju mogućnost liječenja bolesti COVID-19.2 Optimalne doze za sada nisu ustanovljene, ali se u svakom slučaju ne preporuča uzimanje većih doza od preporučenih, a to su (u SAD-u) 11 mg dnevno za muškarce i 8 mg za žene (ne i trudnice).3
Studije na COVID-19 pacijentima
Američka studija8 na hospitaliziranim osobama koje su dobivale hidriksiklorokinon i azitzromicin (sumamed) uključila je 932 pacijenta od kojih je 411 dobivalo cink, a 521 nije. Nisu zamijećene bitne razlike između dviju skupina u trajanju bolničkog liječenja, trajanju mehaničke ventilacije, maksimalnom protoku kisika, prosječnom protoku kisika ili prosječnom FiO2, međutim skupina koja je dobivala cink, a nije završila na jedinici intenzivne njege, imala je manje smrtnih ishoda bolesti. U Americi je trenutno u tijeku barem 7 studija koje prate povezanost suplementacije cinkom i bolesti COVID -19.
Studija4 iz Španjolske na 249 osoba hospitaliziranih s dijagnozom COVID-19 ustanovila je da su osobe s niskom razinom cinka (manje od 50 mcg/dL) u trenutku prijema na bolničko liječenje razvile težu kliničku sliku i imale veći mortalitet u odnosu na pacijente s razinom cinka u krvi većom od 50 mcg/dL(21% : 5%)
Adekvatna razina cinka u krvi odavno je važna za zdravlje imuno sustava i, kako je pokazano u gore navedenim studijama, uzimanje dodatnih količina cinka (do 20 mg dnevno) kao dodatka prehrani može reducirati pojavu respiratornih infekcija. Imajte na umu da dugortajno uzimanje (duže od 10 mjeseci)7 većih količina cinka kao suplementa može izazvati pomanjkanje bakra u organizmu što pak može imati reverzibilne posljedice (anemija, leukopenija), ali i ireverzibilne neurološke (mielopatija, parestezija, ataksija)5,6
O mineralu cinku i njegovoj ulozi u organizmu više pogledajte na ovom linku.
Reference:
1. Velthuis AJ, van den Worm SH, Sims AC, Baric RS, Snijder EJ, van Hemert MJ. Zn(2+) inhibits coronavirus and arterivirus RNA polymerase activity in vitro and zinc ionophores block the replication of these viruses in cell culture. PLoS Pathog. 2010;6(11):e1001176. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21079686.
2. Calder PC, Carr AC, Gombart AF, Eggersdorfer M. Optimal nutritional status for a well-functioning immune system is an important factor to protect against viral infections. Nutrients. 2020;12(4). Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/32340216.
3.National Institutes of Health. Office of Dietary Supplements. Zinc fact sheet for health professionals. 2020. Available at: https://ods.od.nih.gov/factsheets/Zinc-HealthProfessional/. Accessed June 26, 2020.
4. Marina Vogel, Marc Tallo-Parra, Victor Herrera-Fernandez, et.al. Low zinc levels at clinical admission associates with poor outcomes in COVID-19, dostupno online
5.Myint ZW, Oo TH, Thein KZ, Tun AM, Saeed H. Copper deficiency anemia: review article. Ann Hematol. 2018;97(9):1527-1534. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29959467.
6. Kumar N. Copper deficiency myelopathy (human swayback). Mayo Clin Proc. 2006;81(10):1371-1384. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17036563.
7. Hoffman HN, 2nd, Phyliky RL, Fleming CR. Zinc-induced copper deficiency. Gastroenterology. 1988;94(2):508-512. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3335323.
8. Carlucci P, Ahuja T, Petrilli CM, Rajagopalan H, Jones S, Rahimian J. Hydroxychloroquine and azithromycin plus zinc vs hydroxychloroquine and azithromycin alone: outcomes in hospitalized COVID-19 patients. medRxiv. 2020;Preprint. Available at: https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.05.02.20080036v1.
Već smo ranije sugerirali kako bi uzimanje vitamina D moglo biti od koristi i kod pandemije izazvane novim koronavirusom. Poznato je da vitamin D ima važnu ulogu u normalnoj funkciji imuno sustava, kao i da su njegove najniže razine u našem organizmu upravo zimi, kada je pandemija uzela maha.
VITAMIN D I IMUNITET
Iako neka istraživanja nisu utvrdila značajnu povezanost vitamina D s manjom pojavom gripe, ipak je više studija i kliničkih ispitivanja izvijestilo da suplementacija vitaminom D smanjuje rizik od gripe. Pretpostavke da bi vitamin D mogao imati veze i s rizikom od zaraze novim koronavirusom temelje se na činjenicama da se širenje epidemije odvijalo zimi, u vrijeme kada je koncentracija 25-hidroksivitamina D (25 (OH) D) najniža te da nedostatak vitamina D doprinosi akutnom respiratornom distresnom sindromu. Također, danas znamo da se stopa smrtnosti uslijed COVID-19 bolesti povećava s godinama i s komorbiditetom kroničnih bolesti, također dokazano povezanih s nižom 25 (OH) D koncentracijom.
ŠTO ZNAMO O DJELOVANJU VITAMINA D NA ZDRAVLJE?
Endogeni vitamin D proizvodi koža pod utjecajem UVB zračenja pri čemu nastaje 7-dehidrokolesterol, a zatim i vitamin D3. Egzogeni ili oralni vitamin D pretvara se u 25 (OH) D u jetri. Nekoliko recenzija razmatra načine na koje vitamin D smanjuje rizik od virusnih infekcija1-9, a mehanizmi djelovanja vitamina D podijeljeni su u tri kategorije u kojima sudjeluje:
- fizička barijera
- stanični prirodni imunitet
- adaptivni imunitet.
Vitamin D potiče urođeni imunitet indukcijom antimikrobnih peptida10,11 što je dokazano na životinjskim modelima gdje takvi peptidi smanjuju replikaciju virusa gripe A12 ili replikaciju rotavirusa, in vitro i in vivo.13
Vitamin D povećava stanični imunitet, dijelom smanjujući citokinsku oluju induciranu u urođenom imunološkom sustavu. Urođeni imunološki sustav stvara protuupalne citokine kao odgovor na virusne i bakterijske infekcije, što je zabilježeno i kod oboljelih od COVID-19. Također Vitamin D je modulator adaptivnog imuniteta.8,14
Koncentracije 25 (OH) D u serumu s godinama opadaju15, što može biti važno kod bolesti COVID-19 budući da se stopa smrtnosti povećava s godinama16. Razlozi uključuju manje vremena provedenog na suncu, što za posljedicu ima smanjenu proizvodnja vitamina D. Pored toga, neki farmaceutski lijekovi smanjuju koncentraciju 25 (OH) D u serumu. Takvi lijekovi uključuju antiepileptike, antineoplastiku, antibiotike, protuupalna sredstva, antihipertenzivi, antiretrovirusi, endokrini lijekovi i neki biljni lijekovi. Poznato je da upotreba lijekova obično raste s godinama starosti. Dodatak vitamina D također pojačava ekspresiju gena povezanih s antioksidacijom17 . Povećana proizvodnja glutationa štedi uporabu askorbinske kiseline (vitamin C) koja ima antimikrobna djelovanja18,19, koja je već predložena u prevenciji i liječenju bolesti COVID-1920.
STUDIJA NA COVID-19 PACIJENTIMA?
Mala upravo objavljena studija21 na 20 pacijenata hospitaliziranih u New Orleansu utvrdila je da 84,6% pacijenata na u jedinicama za intenzivno liječenje ima razine vitamina D u krvi ispod 30 ng/mL. Iz iste skupine, svi pacijenti iznad 75 godina imali su razine vitamina D ispod 30 ng/mL, od toga 64,6% ispod 20 ng/mL te 27% ispod 10 ng/mL. Istraživači su utvrdili da je nedostatak vitamina D češći kod Afroamerikanaca, starijih osoba, osoba s povišenim krvnim pritiskom i dijabetesom. Iako mala, studija aktualizira potrebu za širom studijom koja bi potvrdila i otkrila mehanizme povezanosti.
MOGLO BI VAS ZANIMATI
Reference:
1. Beard, J.A.; Bearden, A.; Striker, R. Vitamin D and the anti-viral state. J. Clin. Virol. 2011, 50, 194–200. [CrossRef]
2. Hewison, M. An update on vitamin D and human immunity. Clin. Endocrinol. 2012, 76, 315–325. [CrossRef]
3. Greiller, C.L.; Martineau, A.R. Modulation of the immune response to respiratory viruses by vitamin D. Nutrients 2015, 7, 4240–4270. [CrossRef] [PubMed]
4. Wei, R.; Christakos, S. Mechanisms Underlying the Regulation of Innate and Adaptive Immunity by Vitamin D. Nutrients 2015, 7, 8251–8260. [CrossRef] [PubMed]
5. Coussens, A.K. The role of UV radiation and vitamin D in the seasonality and outcomes of infectious disease. Photochem. Photobiol. Sci. 2017, 16, 314–338. [CrossRef]
6. Lang, P.O.; Aspinall, R. Vitamin D Status and the Host Resistance to Infections: What It Is Currently (Not) Understood. Clin. Ther. 2017, 39, 930–945. [CrossRef] [PubMed]
7. Gruber-Bzura, B.M. Vitamin D and Influenza-Prevention or Therapy? Int. J. Mol. Sci. 2018, 19, 2419. [CrossRef] [PubMed]
8. Rondanelli, M.; Miccono, A.; Lamburghini, S.; Avanzato, I.; Riva, A.; Allegrini, P.; Faliva, M.A.; Peroni, G.; Nichetti, M.; Perna, S. Self-Care for Common Colds: The Pivotal Role of Vitamin D, Vitamin C, Zinc, and Echinacea in Three Main Immune Interactive Clusters (Physical Barriers, Innate and Adaptive Immunity) Involved during an Episode of Common Colds-Practical Advice on Dosages and on the Time to Take These Nutrients/Botanicals in order to Prevent or Treat Common Colds. Evid. Based Complement. Alternat. Med. 2018, 2018, 5813095. [CrossRef]
9. Gombart, A.F.; Pierre, A.; Maggini, S. A Review of Micronutrients and the Immune System-Working in Harmony to Reduce the Risk of Infection. Nutrients 2020, 12, 236. [CrossRef]
10. Liu, P.T.; Stenger, S.; Li, H.; Wenzel, L.; Tan, B.H.; Krutzik, S.R.; Ochoa, M.T.; Schauber, J.; Wu, K.; Meinken, C.; et al. Toll-like receptor triggering of a vitamin D-mediated human antimicrobial response. Science 2006, 311, 1770–1773. [CrossRef]
11. Adams, J.S.; Ren, S.; Liu, P.T.; Chun, R.F.; Lagishetty, V.; Gombart, A.F.; Borregaard, N.; Modlin, R.L.; Hewison, M. Vitamin d-directed rheostatic regulation of monocyte antibacterial responses. J. Immunol. 2009, 182, 4289–4295. [CrossRef] [PubMed]
12. Barlow, P.G.; Svoboda, P.; Mackellar, A.; Nash, A.A.; York, I.A.; Pohl, J.; Davidson, D.J.; Donis, R.O. Antiviral activity and increased host defense against influenza infection elicited by the human cathelicidin LL-37. PLoS ONE 2011, 6, e25333. [CrossRef]
13. Zhao, Y.; Ran, Z.; Jiang, Q.; Hu, N.; Yu, B.; Zhu, L.; Shen, L.; Zhang, S.; Chen, L.; Chen, H.; et al. Vitamin D Alleviates Rotavirus Infection through a Microrna-155-5p Mediated Regulation of the TBK1/IRF3 Signaling Pathway In Vivo and In Vitro. Int. J. Mol. Sci. 2019, 20. [CrossRef]
14. Cantorna, M.T. Mechanisms underlying the effect of vitamin D on the immune system. Proc. Nutr. Soc. 2010, 69, 286–289. [CrossRef] [PubMed]
15. Vasarhelyi, B.; Satori, A.; Olajos, F.; Szabo, A.; Beko, G. Low vitamin D levels among patients at Semmelweis University: Retrospective analysis during a one-year period. Orv. Hetil. 2011, 152, 1272–1277. [CrossRef]
[PubMed]
16. Novel, C.P.E.R.E. The epidemiological characteristics of an outbreak of 2019 novel coronavirus diseases (COVID-19) in China. Zhonghua Liu Xing Bing Xue Za Zhi 2020, 41, 145–151. [CrossRef]
17. Lei, G.S.; Zhang, C.; Cheng, B.H.; Lee, C.H. Mechanisms of Action of Vitamin D as Supplemental Therapy for Pneumocystis Pneumonia. Antimicrob. Agents Chemother. 2017, 61. [CrossRef]
18. Mousavi, S.; Bereswill, S.; Heimesaat, M.M. Immunomodulatory and Antimicrobial Effects of Vitamin C. Eur. J. Microbiol. Immunol. 2019, 9, 73–79. [CrossRef] [PubMed]
19. Colunga Biancatelli, R.M.L.; Berrill, M.; Marik, P.E. The antiviral properties of vitamin C. Expert Rev. Anti Infect. Ther. 2020, 18, 99–101. [CrossRef] [PubMed]
20. Wimalawansa, S.J. Global epidemic of coronavirus–COVID-19: What we can do to minimze risksl. Eur. J. Biomed. Pharm. Sci. 2020, 7, 432–438.
21. Lau et al, medRxiv 2020 – preprint, dobavljivo online
Vrlo je vjerojatno da će u nadolazećoj sezoni prehlada i gripe većina vas posegnuti za nekim od popularnih dodataka prehrani. No koji suplementi, prema dostupnim studijama i odobrenim zdravstvenim tvrdnjama, doista djeluju? Evo pregleda najpopularnijih i s njima povezanih stručnih mišljenja.
Vitamin C:
Odobrene znanstvene tvrdnje: Vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Uvriježeno mišljenje: djeluje
Istraživanja
Temeljem 29 obrađenih studija na preko 11.000 ispitanika vitamin C nema utjecaja na pojavu uobičajene prehlade ili gripu, no visoke doze mogu skratiti vrijeme trajanja i intenzitet bolesti. Antioksidativne sposobnosti mogu biti od koristi budući da neutraliziraju slobodne radikale, povećane kod infekcija. Od posebne koristi mogao bi biti za osobe koje su kratkoročno podvrgnute teškim fizičkim naporima1, poput maratonaca ili skijaša. Pojavnost bolesti kod takvih je skupina u pola manja no kod ispitanika koji ne uzimaju vitamin C. Terapeutske kliničke studije s visokim dozama vitamina C (8mg) dnevno, administriranih po početku bolesti, pokazele su nedosljedne rezultate i potrebno će biti izvršiti dodatna ispitivanja za neki konkretniji zaključak.
Visoke doze vitamina C potencijalno mogu biti od koristi osobama u kritičnom stanju i osobama na respiratoru. Pregledom nekoliko studija PRIJE pojave virusa COVID-19 ppakaze su da uzimanje 1.000-6.000 mg vitamina C intravenozno ili oralno skraćuje za 25% vrijeme provedeno na respiratoru.8
Visoke doze vitamina C trenutno se na pacijentima zaraženim virusom COVID-19, koji su dobili i upalu pluća,ispituju u Kini. Rezultati ispitivanja se tek očekuju.
PROIZVODI KOJI SADRŽE VITAMIN C
Vitamin D:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: Vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Uvriježeno mišljenje: ništa posebno
Istraživanja
Od svih vitamina izgleda da od vitamina D ima najviše koristi. Za razliku od vitamina C, vitamin D može spriječiti pojavu gripe i upale gornjih dišnih puteva kod osoba koje nemaju dovoljne razine (20 ng/mL) ovog vitamina u krvi. Japanska studija iz 2010 godine je ustanovila 42% manje oboljevanja djece od virusa gripe tipa A. Prema švedskoj studiji2 iz 2015 godine (s 4000 IU dnevno) nije zamijećena korist u prva tri mjeseca uzimanja, no nakon godine dana od početka ispitivanja rizik od zaraze bio je 36% manji, a učestalost infekcija gornjih dišnih puteva za 28% manja no u skupini koja nije dodatno uzimala vitamin D. Pomalo neobično dizajnirana Engleska studija3 (ekstremno visoke doze, 3mg svaka dva mjeseca plus 10 mcg dnevno, pri čemu je i kontrolna placebo skupina dobivala 10 mcg dnevno) iz iste godine upozorava da izrazito visoke količine vitamina D kod osoba starije populacije mogu povećati rizik od pojave bolesti. Kod većine osoba umjerene dnevne doze bit će efikasnije no ekstremno velike periodične. Generalno prevladava mišljenje da, posebno u mjesecima bez dovoljno sunčevih zraka, uzimanje između 1000 i 2000 IU može pripremiti organizam na borbu.
PROIZVODI KOJI SADRŽE VITAMIN D
Cink:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: Cink doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Uvriježeno mišljenje: pomaže
Istraživanja
Cink samostalno može uništiti virus gripe i, uziman kao tableta za žvakanje ili pastila, značajno skratiti vrijeme trajanja simptoma upale gornjih dišnih puteva. Cink u većim dozama može biti efikasan, ali se ne bi trebao primjenjivati dugoručno budući da može imati negativan učinak. Cink u velikim dozama može izazvati nedostatak bakra u organizmu i, suprotno očelivanjima, supresirati imunitet, uzrokovati anemiju i probleme sa srcem. Preporučena dnevna doza za cink kod nas je 10 mcg, a europska Znanstvena komisija za hranu (SCF) donosi preporuke o gornjoj sigurnim granicama za cink koje se kreću od 7 mcg za djecu do tri godine starosti, 22 mcg za adolesscente, do 25 mcg za odrasle, što vrijedi i za trudnice i dojilje. Više o cinku možete pogledati u našim temama.
PROIZVODI KOJI SADRŽE CINK
Selen:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: Selen doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava i Selen doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Uvriježeno mišljenje: pomaže
Istraživanja
Selen je snažan antioksidant, dio enzima glutation-peroksidaze koja štiti stanice od slobodnih radikala. Nedostakak selena povezan je s progresijom i povećanim rizikom od smrtnog ishoda kod osoba zaraženih HIV-om. Dodatna suplementacija povezana je s manje hospitaliziranih osoba i poboljšanja simptoma bolesti6. Dodatno, uzimanje selena kao dodatka prehrani jača imuno sustav osoba koje imaju kod gripu, tuberkulozu ili hepatitis C7.
PROIZVODI KOJI SADRŽE SELEN
Echinacea:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomaže
Istraživanja
Echinacea je izuzetno popularna kao pripravak za “jačanje” imuniteta iako u stvari irititira imunitet i tako, prema nekim studijama, stimulira proizvodnju antitijela. Nekoliko ih ukazuje da je efikasnija ukoliko se uzima povremeno i prije sezone prehlada, nego nakon početka bolesti. Jedna velika studija pokazuje da uzimana u vrijeme početka sezone prehlada može “umjereno smanjiti rizik”. Problem s echinaceom je što dostupni pripravci jako variraju u sastavu (vrsti upotrebljene biljke) i kvaliteti. Ukoliko se eventualno odlučite na pripravke koji je sadrže, onda tražite one s vrstom echinacea purpurea.
Češnjak:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomaže
Istraživanja
Češnjak se od davnina koristi i za njega je je uvriježeno kako je izuzetno efikasan, naročito “onaj domaći”. Objektivno, s češnjakom postoji problem: nema, ili su vrlo rijetke, dobro provedene kliničke studije. Prema meta studiji iz 2012., koja je analizirala do tada objavljena istraživanja, samo je jedno, obavljeno na 146 ispitanika, zadovoljavalo kriterije dobro provedene studije. Iako su rezultati bili pozitivni, jedna se studija ne smatra dovoljnom za konkretan zaključak.
Omega-3:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema za prehlade i gripe
Uvriježeno mišljenje: nema za prehlade i gripe
Istraživanja
Prema Britain’s Institute of Human Nutrition and School of Medicine svakodnevno uzimanje omega-3 povećava aktivnost fagocita, stanica koje organizam šalje u borbu protiv bakterija. Jedno drugo istraživanje pronalazi da omega-3 poboljšava protok zraka i štiti pluća od uobičajenih prehlada. Ako ništa drugo, onda zbog ostalih odobrenih zdravstvenih tvrdnji vezanih uz zdravlje krvožilnog sustava i mozga, s omega-3 ne možete pogriješiti.
Beta Glukan:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomaže
Istraživanja
Beta glukana ima iz kvasca, gljiva i zobi. Postao je vjerojatno najtraženiji dodatak prehrani za snaženje imuniteta, što može zahvaliti istraživanjima koja su, iako dobro provedena, uglavnom financirana od strane jedne kompanija. U posljednje vrijeme pojavljuje se sve više kliničkih studija koje potvrđuju utjecaj beta glukana na ponašanje imuno sustava4.
Probiotici:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomažu
Istraživanja
Probiotici su trenutno najsporniji dodaci prehrani budući da ne samo da nema odobrenih zdravstvenih tvrdnji, već se niti naziv probiotik ne smije koristiti u označavanju proizvoda budući da EFSA smatra kako sam posebi predstavlja zdravstvenu tvrdnju. Najčešće se preporučuju nakon kura antibiotika, za što je zaslužna meta studija5 iz 2012. na 82 nasumično odabrana do tada obavljena istraživanja. Studija je utvrdila značano manju pojavu diareje nakon kure antibioticima.
PREPORUČENO ZA VAS
Reference:
1.) Johnston CS, et al. Nutrients: Vitamin C Supplementation Slightly Improves Physical Activity Levels and Reduces Cold Incidence in Men with Marginal Vitamin C Status: A Randomized Controlled Trial, 2014 srp.9
2.) Bergman, JMC notes, 2015 http://www.biomedcentral.com/1756-0500/8/391
3.) Martineau AR, Hanifa Y, Witt KD, Barnes NC,et al. Double-blind randomised controlled trial of vitamin D3 supplementation for the prevention of acute respiratory infection in older adults and their carers; Thorax. 2015 lis. /thoraxjnl-2015-206996. Epub 2015 lip.10.
4.) Tian X, Tian J, Tang X, Rui K, Zhang Y, Ma J, Wang Y, Xu H, Lu L, Wang S.: Particulate β-glucan regulates the immunosuppression of granulocytic myeloid-derived suppressor cells by inhibiting NFIA expression; Oncoimmunology. 2015 srp.; eCollection 2015.
5.) Susanne Hempel, PhD; Sydne J. Newberry, PhD; Alicia R. Maher, MD; Zhen Wang, PhD; Jeremy N. V. Miles, PhD; Roberta Shanman, MS; Breanne Johnsen, BS; Paul G. Shekelle, MD, PhD : Probiotics for the Prevention and Treatment of Antibiotic-Associated Diarrhea; Clinical Review, 2012
6.) Cosby A Stone, Kosuke Kawai, Roland Kupka, Wafaie W. Fawzi: The Role of Selenium in HIV Infection; Harvard School of Public Health, Nutrition Reviews Vol.68, Issue 11, Stud. 2010
7.) Holger Steinbrenner, Saleh Al-Quraishy, Mohamed A Dkhil, Frank Wunderlich, Helmut Sies: Dietary Selenium in Adjuvant Therapy of Viral and Bacterial Infections, Advanced Nutrition, sij. 2015
8.) Harri Hemilä, Elizabeth Chalker: Vitamin C may reduce the duration of mechanical ventilation in critically ill patients: a meta-regression analysis; Journal of Intensive Care, velj. 2020
KONTAKT
Kontaktirajte nasTelefon: na linku iznad
e-mail: info@vital.hr
Maloprodaja: Albaharijeva 4, Zagreb