Arhiva za oznaku: vitamin D

Utvrđena povezanost nedostatka vitamina D i nove koronavirus infekcije

, ,

Već smo ranije sugerirali kako bi uzimanje vitamina D moglo biti od koristi i kod pandemije izazvane novim koronavirusom. Poznato je da vitamin D ima važnu ulogu u normalnoj funkciji imuno sustava, kao i da su njegove najniže razine u našem organizmu upravo zimi, kada je pandemija uzela maha.

VITAMIN D I IMUNITET

Iako neka istraživanja nisu utvrdila značajnu povezanost vitamina D s manjom pojavom gripe, ipak je više studija i kliničkih ispitivanja izvijestilo da suplementacija vitaminom D smanjuje rizik od gripe. Pretpostavke da bi vitamin D mogao imati veze i s rizikom od zaraze novim koronavirusom temelje se na činjenicama da se širenje epidemije odvijalo zimi, u vrijeme kada je koncentracija 25-hidroksivitamina D (25 (OH) D) najniža te da nedostatak vitamina D doprinosi akutnom respiratornom distresnom sindromu. Također, danas znamo da se stopa smrtnosti uslijed COVID-19 bolesti povećava s godinama i s komorbiditetom kroničnih bolesti, također dokazano povezanih s nižom 25 (OH) D koncentracijom.

ŠTO ZNAMO O DJELOVANJU VITAMINA D NA ZDRAVLJE?

Endogeni vitamin D proizvodi koža pod utjecajem UVB zračenja pri čemu nastaje 7-dehidrokolesterol, a zatim i vitamin D3. Egzogeni ili oralni vitamin D pretvara se u 25 (OH) D u jetri. Nekoliko recenzija razmatra načine na koje vitamin D smanjuje rizik od virusnih infekcija1-9, a mehanizmi djelovanja vitamina D podijeljeni su u tri kategorije u kojima sudjeluje:

  • fizička barijera
  • stanični prirodni imunitet
  • adaptivni imunitet.

Vitamin D potiče urođeni imunitet indukcijom antimikrobnih peptida10,11 što je dokazano na životinjskim modelima gdje takvi peptidi smanjuju replikaciju virusa gripe A12 ili replikaciju rotavirusa, in vitro i in vivo.13
Vitamin D povećava stanični imunitet, dijelom smanjujući citokinsku oluju induciranu u urođenom imunološkom sustavu. Urođeni imunološki sustav stvara protuupalne citokine kao odgovor na virusne i bakterijske infekcije, što je zabilježeno i kod oboljelih od COVID-19. Također Vitamin D je modulator adaptivnog imuniteta.8,14

Koncentracije 25 (OH) D u serumu s godinama opadaju15, što može biti važno kod bolesti COVID-19 budući da se stopa smrtnosti povećava s godinama16. Razlozi uključuju manje vremena provedenog na suncu, što za posljedicu ima smanjenu proizvodnja vitamina D. Pored toga, neki farmaceutski lijekovi smanjuju koncentraciju 25 (OH) D u serumu. Takvi lijekovi uključuju antiepileptike, antineoplastiku, antibiotike, protuupalna sredstva, antihipertenzivi, antiretrovirusi, endokrini lijekovi i neki biljni lijekovi. Poznato je da upotreba lijekova obično raste s godinama starosti. Dodatak vitamina D također pojačava ekspresiju gena povezanih s antioksidacijom17 . Povećana proizvodnja glutationa štedi uporabu askorbinske kiseline (vitamin C) koja ima antimikrobna djelovanja18,19, koja je već predložena u prevenciji i liječenju bolesti COVID-1920.

STUDIJA NA COVID-19 PACIJENTIMA?

Mala upravo objavljena studija21 na 20 pacijenata hospitaliziranih u New Orleansu utvrdila je da 84,6% pacijenata na u jedinicama za intenzivno liječenje ima razine vitamina D u krvi ispod 30 ng/mL. Iz iste skupine, svi pacijenti iznad 75 godina imali su razine vitamina D ispod 30 ng/mL, od toga 64,6% ispod 20 ng/mL te 27% ispod 10 ng/mL. Istraživači su utvrdili da je nedostatak vitamina D češći kod Afroamerikanaca, starijih osoba, osoba s povišenim krvnim pritiskom i dijabetesom. Iako mala, studija aktualizira potrebu za širom studijom koja bi potvrdila i otkrila mehanizme povezanosti.

MOGLO BI VAS ZANIMATI



Reference:

1. Beard, J.A.; Bearden, A.; Striker, R. Vitamin D and the anti-viral state. J. Clin. Virol. 2011, 50, 194–200. [CrossRef]
2. Hewison, M. An update on vitamin D and human immunity. Clin. Endocrinol. 2012, 76, 315–325. [CrossRef]
3. Greiller, C.L.; Martineau, A.R. Modulation of the immune response to respiratory viruses by vitamin D. Nutrients 2015, 7, 4240–4270. [CrossRef] [PubMed]
4. Wei, R.; Christakos, S. Mechanisms Underlying the Regulation of Innate and Adaptive Immunity by Vitamin D. Nutrients 2015, 7, 8251–8260. [CrossRef] [PubMed]
5. Coussens, A.K. The role of UV radiation and vitamin D in the seasonality and outcomes of infectious disease. Photochem. Photobiol. Sci. 2017, 16, 314–338. [CrossRef]
6. Lang, P.O.; Aspinall, R. Vitamin D Status and the Host Resistance to Infections: What It Is Currently (Not) Understood. Clin. Ther. 2017, 39, 930–945. [CrossRef] [PubMed]
7. Gruber-Bzura, B.M. Vitamin D and Influenza-Prevention or Therapy? Int. J. Mol. Sci. 2018, 19, 2419. [CrossRef] [PubMed]
8. Rondanelli, M.; Miccono, A.; Lamburghini, S.; Avanzato, I.; Riva, A.; Allegrini, P.; Faliva, M.A.; Peroni, G.; Nichetti, M.; Perna, S. Self-Care for Common Colds: The Pivotal Role of Vitamin D, Vitamin C, Zinc, and Echinacea in Three Main Immune Interactive Clusters (Physical Barriers, Innate and Adaptive Immunity) Involved during an Episode of Common Colds-Practical Advice on Dosages and on the Time to Take These Nutrients/Botanicals in order to Prevent or Treat Common Colds. Evid. Based Complement. Alternat. Med. 2018, 2018, 5813095. [CrossRef]
9. Gombart, A.F.; Pierre, A.; Maggini, S. A Review of Micronutrients and the Immune System-Working in Harmony to Reduce the Risk of Infection. Nutrients 2020, 12, 236. [CrossRef]
10. Liu, P.T.; Stenger, S.; Li, H.; Wenzel, L.; Tan, B.H.; Krutzik, S.R.; Ochoa, M.T.; Schauber, J.; Wu, K.; Meinken, C.; et al. Toll-like receptor triggering of a vitamin D-mediated human antimicrobial response. Science 2006, 311, 1770–1773. [CrossRef]
11. Adams, J.S.; Ren, S.; Liu, P.T.; Chun, R.F.; Lagishetty, V.; Gombart, A.F.; Borregaard, N.; Modlin, R.L.; Hewison, M. Vitamin d-directed rheostatic regulation of monocyte antibacterial responses. J. Immunol. 2009, 182, 4289–4295. [CrossRef] [PubMed]
12. Barlow, P.G.; Svoboda, P.; Mackellar, A.; Nash, A.A.; York, I.A.; Pohl, J.; Davidson, D.J.; Donis, R.O. Antiviral activity and increased host defense against influenza infection elicited by the human cathelicidin LL-37. PLoS ONE 2011, 6, e25333. [CrossRef]
13. Zhao, Y.; Ran, Z.; Jiang, Q.; Hu, N.; Yu, B.; Zhu, L.; Shen, L.; Zhang, S.; Chen, L.; Chen, H.; et al. Vitamin D Alleviates Rotavirus Infection through a Microrna-155-5p Mediated Regulation of the TBK1/IRF3 Signaling Pathway In Vivo and In Vitro. Int. J. Mol. Sci. 2019, 20. [CrossRef]
14. Cantorna, M.T. Mechanisms underlying the effect of vitamin D on the immune system. Proc. Nutr. Soc. 2010, 69, 286–289. [CrossRef] [PubMed]
15. Vasarhelyi, B.; Satori, A.; Olajos, F.; Szabo, A.; Beko, G. Low vitamin D levels among patients at Semmelweis University: Retrospective analysis during a one-year period. Orv. Hetil. 2011, 152, 1272–1277. [CrossRef]
[PubMed]
16. Novel, C.P.E.R.E. The epidemiological characteristics of an outbreak of 2019 novel coronavirus diseases (COVID-19) in China. Zhonghua Liu Xing Bing Xue Za Zhi 2020, 41, 145–151. [CrossRef]
17. Lei, G.S.; Zhang, C.; Cheng, B.H.; Lee, C.H. Mechanisms of Action of Vitamin D as Supplemental Therapy for Pneumocystis Pneumonia. Antimicrob. Agents Chemother. 2017, 61. [CrossRef]
18. Mousavi, S.; Bereswill, S.; Heimesaat, M.M. Immunomodulatory and Antimicrobial Effects of Vitamin C. Eur. J. Microbiol. Immunol. 2019, 9, 73–79. [CrossRef] [PubMed]
19. Colunga Biancatelli, R.M.L.; Berrill, M.; Marik, P.E. The antiviral properties of vitamin C. Expert Rev. Anti Infect. Ther. 2020, 18, 99–101. [CrossRef] [PubMed]
20. Wimalawansa, S.J. Global epidemic of coronavirus–COVID-19: What we can do to minimze risksl. Eur. J. Biomed. Pharm. Sci. 2020, 7, 432–438.
21. Lau et al, medRxiv 2020 – preprint, dobavljivo online

Mogu li suplementi pomoći kod prehlade ili gripe?

, ,

Vrlo je vjerojatno da će u nadolazećoj sezoni prehlada i gripe većina vas posegnuti za nekim od popularnih dodataka prehrani. No koji suplementi, prema dostupnim studijama i odobrenim zdravstvenim tvrdnjama, doista djeluju? Evo pregleda najpopularnijih i s njima povezanih stručnih mišljenja.

Vitamin C:

Odobrene znanstvene tvrdnje: Vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Uvriježeno mišljenje: djeluje

Istraživanja
Temeljem 29 obrađenih studija na preko 11.000 ispitanika vitamin C nema utjecaja na pojavu uobičajene prehlade ili gripu, no visoke doze mogu skratiti vrijeme trajanja i intenzitet bolesti. Antioksidativne sposobnosti mogu biti od koristi budući da neutraliziraju slobodne radikale, povećane kod infekcija. Od posebne koristi mogao bi biti za osobe koje su kratkoročno podvrgnute teškim fizičkim naporima1, poput maratonaca ili skijaša. Pojavnost bolesti kod takvih je skupina u pola manja no kod ispitanika koji ne uzimaju vitamin C. Terapeutske kliničke studije s visokim dozama vitamina C (8mg) dnevno, administriranih po početku bolesti, pokazele su nedosljedne rezultate i potrebno će biti izvršiti dodatna ispitivanja za neki konkretniji zaključak.

Visoke doze vitamina C potencijalno mogu biti od koristi osobama u kritičnom stanju i osobama na respiratoru. Pregledom nekoliko studija PRIJE pojave virusa COVID-19 ppakaze su da uzimanje 1.000-6.000 mg vitamina C intravenozno ili oralno skraćuje za 25% vrijeme provedeno na respiratoru.8
Visoke doze vitamina C trenutno se na pacijentima zaraženim virusom COVID-19, koji su dobili i upalu pluća,ispituju u Kini. Rezultati ispitivanja se tek očekuju.

PROIZVODI KOJI SADRŽE VITAMIN C

Vitamin D:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: Vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Uvriježeno mišljenje: ništa posebno

Istraživanja
Od svih vitamina izgleda da od vitamina D ima najviše koristi. Za razliku od vitamina C, vitamin D može spriječiti pojavu gripe i upale gornjih dišnih puteva kod osoba koje nemaju dovoljne razine (20 ng/mL) ovog vitamina u krvi. Japanska studija iz 2010 godine je ustanovila 42% manje oboljevanja djece od virusa gripe tipa A. Prema švedskoj studiji2 iz 2015 godine (s 4000 IU dnevno) nije zamijećena korist u prva tri mjeseca uzimanja, no nakon godine dana od početka ispitivanja rizik od zaraze bio je 36% manji, a učestalost infekcija gornjih dišnih puteva za 28% manja no u skupini koja nije dodatno uzimala vitamin D. Pomalo neobično dizajnirana Engleska studija3 (ekstremno visoke doze, 3mg svaka dva mjeseca plus 10 mcg dnevno, pri čemu je i kontrolna placebo skupina dobivala 10 mcg dnevno) iz iste godine upozorava da izrazito visoke količine vitamina D kod osoba starije populacije mogu povećati rizik od pojave bolesti. Kod većine osoba umjerene dnevne doze bit će efikasnije no ekstremno velike periodične. Generalno prevladava mišljenje da, posebno u mjesecima bez dovoljno sunčevih zraka, uzimanje između 1000 i 2000 IU može pripremiti organizam na borbu.

PROIZVODI KOJI SADRŽE VITAMIN D

Cink:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: Cink doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Uvriježeno mišljenje: pomaže

Istraživanja
Cink samostalno može uništiti virus gripe i, uziman kao tableta za žvakanje ili pastila, značajno skratiti vrijeme trajanja simptoma upale gornjih dišnih puteva. Cink u većim dozama može biti efikasan, ali se ne bi trebao primjenjivati dugoručno budući da može imati negativan učinak. Cink u velikim dozama može izazvati nedostatak bakra u organizmu i, suprotno očelivanjima, supresirati imunitet, uzrokovati anemiju i probleme sa srcem. Preporučena dnevna doza za cink kod nas je 10 mcg, a europska Znanstvena komisija za hranu (SCF) donosi preporuke o gornjoj sigurnim granicama za cink koje se kreću od 7 mcg za djecu do tri godine starosti, 22 mcg za adolesscente, do 25 mcg za odrasle, što vrijedi i za trudnice i dojilje. Više o cinku možete pogledati u našim temama.

PROIZVODI KOJI SADRŽE CINK

Selen:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: Selen doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava i Selen doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Uvriježeno mišljenje: pomaže

Istraživanja
Selen je snažan antioksidant, dio enzima glutation-peroksidaze koja štiti stanice od slobodnih radikala. Nedostakak selena povezan je s progresijom i povećanim rizikom od smrtnog ishoda kod osoba zaraženih HIV-om. Dodatna suplementacija povezana je s manje hospitaliziranih osoba i poboljšanja simptoma bolesti6. Dodatno, uzimanje selena kao dodatka prehrani jača imuno sustav osoba koje imaju kod gripu, tuberkulozu ili hepatitis C7.

PROIZVODI KOJI SADRŽE SELEN

Echinacea:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomaže

Istraživanja
Echinacea je izuzetno popularna kao pripravak za “jačanje” imuniteta iako u stvari irititira imunitet i tako, prema nekim studijama, stimulira proizvodnju antitijela. Nekoliko ih ukazuje da je efikasnija ukoliko se uzima povremeno i prije sezone prehlada, nego nakon početka bolesti. Jedna velika studija pokazuje da uzimana u vrijeme početka sezone prehlada može “umjereno smanjiti rizik”. Problem s echinaceom je što dostupni pripravci jako variraju u sastavu (vrsti upotrebljene biljke) i kvaliteti. Ukoliko se eventualno odlučite na pripravke koji je sadrže, onda tražite one s vrstom echinacea purpurea.

Češnjak:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomaže

Istraživanja
Češnjak se od davnina koristi i za njega je je uvriježeno kako je izuzetno efikasan, naročito “onaj domaći”. Objektivno, s češnjakom postoji problem: nema, ili su vrlo rijetke, dobro provedene kliničke studije. Prema meta studiji iz 2012., koja je analizirala do tada objavljena istraživanja, samo je jedno, obavljeno na 146 ispitanika, zadovoljavalo kriterije dobro provedene studije. Iako su rezultati bili pozitivni, jedna se studija ne smatra dovoljnom za konkretan zaključak.

Omega-3:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema za prehlade i gripe
Uvriježeno mišljenje: nema za prehlade i gripe

Istraživanja
Prema Britain’s Institute of Human Nutrition and School of Medicine svakodnevno uzimanje omega-3 povećava aktivnost fagocita, stanica koje organizam šalje u borbu protiv bakterija. Jedno drugo istraživanje pronalazi da omega-3 poboljšava protok zraka i štiti pluća od uobičajenih prehlada. Ako ništa drugo, onda zbog ostalih odobrenih zdravstvenih tvrdnji vezanih uz zdravlje krvožilnog sustava i mozga, s omega-3 ne možete pogriješiti.

Beta Glukan:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomaže

Istraživanja
Beta glukana ima iz kvasca, gljiva i zobi. Postao je vjerojatno najtraženiji dodatak prehrani za snaženje imuniteta, što može zahvaliti istraživanjima koja su, iako dobro provedena, uglavnom financirana od strane jedne kompanija. U posljednje vrijeme pojavljuje se sve više kliničkih studija koje potvrđuju utjecaj beta glukana na ponašanje imuno sustava4.

Probiotici:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomažu

Istraživanja
Probiotici su trenutno najsporniji dodaci prehrani budući da ne samo da nema odobrenih zdravstvenih tvrdnji, već se niti naziv probiotik ne smije koristiti u označavanju proizvoda budući da EFSA smatra kako sam posebi predstavlja zdravstvenu tvrdnju. Najčešće se preporučuju nakon kura antibiotika, za što je zaslužna meta studija5 iz 2012. na 82 nasumično odabrana do tada obavljena istraživanja. Studija je utvrdila značano manju pojavu diareje nakon kure antibioticima.

PREPORUČENO ZA VAS

 

Reference:

1.) Johnston CS, et al. Nutrients: Vitamin C Supplementation Slightly Improves Physical Activity Levels and Reduces Cold Incidence in Men with Marginal Vitamin C Status: A Randomized Controlled Trial, 2014 srp.9
2.) Bergman, JMC notes, 2015 http://www.biomedcentral.com/1756-0500/8/391
3.) Martineau AR, Hanifa Y, Witt KD, Barnes NC,et al. Double-blind randomised controlled trial of vitamin D3 supplementation for the prevention of acute respiratory infection in older adults and their carers; Thorax. 2015 lis. /thoraxjnl-2015-206996. Epub 2015 lip.10.
4.) Tian X, Tian J, Tang X, Rui K, Zhang Y, Ma J, Wang Y, Xu H, Lu L, Wang S.: Particulate β-glucan regulates the immunosuppression of granulocytic myeloid-derived suppressor cells by inhibiting NFIA expression; Oncoimmunology. 2015 srp.; eCollection 2015.
5.) Susanne Hempel, PhD; Sydne J. Newberry, PhD; Alicia R. Maher, MD; Zhen Wang, PhD; Jeremy N. V. Miles, PhD; Roberta Shanman, MS; Breanne Johnsen, BS; Paul G. Shekelle, MD, PhD : Probiotics for the Prevention and Treatment of Antibiotic-Associated Diarrhea; Clinical Review, 2012
6.) Cosby A Stone, Kosuke Kawai, Roland Kupka, Wafaie W. Fawzi: The Role of Selenium in HIV Infection; Harvard School of Public Health, Nutrition Reviews Vol.68, Issue 11, Stud. 2010
7.) Holger Steinbrenner, Saleh Al-Quraishy, Mohamed A Dkhil, Frank Wunderlich, Helmut Sies: Dietary Selenium in Adjuvant Therapy of Viral and Bacterial Infections, Advanced Nutrition, sij. 2015
8.) Harri Hemilä, Elizabeth Chalker: Vitamin C may reduce the duration of mechanical ventilation in critically ill patients: a meta-regression analysis; Journal of Intensive Care, velj. 2020

Mogu li nas suplementi zaštititi od koronavirusa?

, , ,

U ovome trenutku, na žalost, ne postoje dokazi da uzimanje vitamina, minerala i ostalih suplemenata može zaštititi od novog koronavirusa. Jednako tako, za sada nema jednoznačnih dokaza da suplementi mogu utjecati na izraženost simptoma i trajanje ove bolesti. Jedino čemu se možemo nadati je da do sada provedena istraživanja o djelovanju suplemenata na imuno sustav kod drugih viralnih infekcije vrijede i za koronavirus.

PREHRANA I IMUNITET

Brojna dobro provedena istraživanja potvrđuju djelovanje pojedinih nutrijenata na imunitet. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila je zdravstvene tvrdnje za brojne vitamine i minerale koji pomažu normalnu funkciju imuno sustava. O djelovanju najpopularnijih vitamina i minerala na funkciju imuno sustava možete više pročitati u članku “Mogu li dodaci prehrani pomoći kod prehlade i gripe“, prvi puta objavljenom na ovim stranicama još koncem 2015. godine, a sada nadopunjenu nekim novim spoznajama.

Nedostatak za imunitet važnih vitamina i minerala naročito je izražen kod osoba koje se ne hrane dovoljno kvalitetno. Malnutricija među starijom populacijom je ozbiljan problem i neka istraživanja pokazuju kako gotovo trećina Europljana starijih od 65 godina pati od nedostatka važnih nutrijenata, pa tako i onih povezanih s normalnom funkcijom imuno sustava. Dodatak vitamina D u mlijeku već je uobičajena pojava, dok se nova istraživanja bave podizanjem količine dostupnog cinka u žitaricama poput sjetvenog sirka, popularnog sastojka mješavina žitarica koje uobičajeno konzumiramo za doručak.1

Kada je koronavirus u pitanju, u ovom trenutku nema podataka temeljem kojih bi sa sigurnošću mogli tvrditi da određeni suplement može pomoći u borbi protiv COVID-19 virusa.

ŠTO MOŽEMO UČINITI?

Prije svega, informirajte se i pridržavajte se uputa! Službene stranice Vlade Republike Hrvatske koronavirus.hr sadrže sve važne informacije vezane uz ovu bolest. Obratite pažnju i na slijedeće objave koje sadrže relevantne informacije i činjenice o koronavirusu.

Ukoliko ste zabrinuti da uslijed ograničene mogućnosti kretanja, manje izloženosti suncu i slabije dostupnosti kvalitetnih namirnica niste u mogućnosti organizmu pružiti sve nutrijente neophodne za dobar imunitet, uzmite kvalitetne multivitamine provjerenih proizvođača. Pazite da sadrže vitamin C, vitamin D, vitamin A, vitamine B6 i B12, folnu kiselinu te minerale cink, selen, željezo i bakar. Svi oni dokazano doprinose normalnoj funkciji imuno sustava.

Ne uzimajte visoke doze pojedinačnih suplemenata na svoju ruku.  Primjerice, visoke doze cinka mogu iz organizma ukloniti bakar koji je također važan za normalan imunitet. Također, ukoliko je imuno sustav suviše aktivan može napasti i vlastito tkivo, kao što je slučaj kod nekih autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa ili Chronove bolesti.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

Reference:

1. Boosting nutrients in crops to beat “hidden hunger” of poor diet, Horizon, 028/05/2019

Utvrđena povezanost nedostatka vitamina D i nove koronavirus infekcije

, ,

Već smo ranije sugerirali kako bi uzimanje vitamina D moglo biti od koristi i kod pandemije izazvane novim koronavirusom. Poznato je da vitamin D ima važnu ulogu u normalnoj funkciji imuno sustava, kao i da su njegove najniže razine u našem organizmu upravo zimi, kada je pandemija uzela maha.

VITAMIN D I IMUNITET

Iako neka istraživanja nisu utvrdila značajnu povezanost vitamina D s manjom pojavom gripe, ipak je više studija i kliničkih ispitivanja izvijestilo da suplementacija vitaminom D smanjuje rizik od gripe. Pretpostavke da bi vitamin D mogao imati veze i s rizikom od zaraze novim koronavirusom temelje se na činjenicama da se širenje epidemije odvijalo zimi, u vrijeme kada je koncentracija 25-hidroksivitamina D (25 (OH) D) najniža te da nedostatak vitamina D doprinosi akutnom respiratornom distresnom sindromu. Također, danas znamo da se stopa smrtnosti uslijed COVID-19 bolesti povećava s godinama i s komorbiditetom kroničnih bolesti, također dokazano povezanih s nižom 25 (OH) D koncentracijom.

ŠTO ZNAMO O DJELOVANJU VITAMINA D NA ZDRAVLJE?

Endogeni vitamin D proizvodi koža pod utjecajem UVB zračenja pri čemu nastaje 7-dehidrokolesterol, a zatim i vitamin D3. Egzogeni ili oralni vitamin D pretvara se u 25 (OH) D u jetri. Nekoliko recenzija razmatra načine na koje vitamin D smanjuje rizik od virusnih infekcija1-9, a mehanizmi djelovanja vitamina D podijeljeni su u tri kategorije u kojima sudjeluje:

  • fizička barijera
  • stanični prirodni imunitet
  • adaptivni imunitet.

Vitamin D potiče urođeni imunitet indukcijom antimikrobnih peptida10,11 što je dokazano na životinjskim modelima gdje takvi peptidi smanjuju replikaciju virusa gripe A12 ili replikaciju rotavirusa, in vitro i in vivo.13
Vitamin D povećava stanični imunitet, dijelom smanjujući citokinsku oluju induciranu u urođenom imunološkom sustavu. Urođeni imunološki sustav stvara protuupalne citokine kao odgovor na virusne i bakterijske infekcije, što je zabilježeno i kod oboljelih od COVID-19. Također Vitamin D je modulator adaptivnog imuniteta.8,14

Koncentracije 25 (OH) D u serumu s godinama opadaju15, što može biti važno kod bolesti COVID-19 budući da se stopa smrtnosti povećava s godinama16. Razlozi uključuju manje vremena provedenog na suncu, što za posljedicu ima smanjenu proizvodnja vitamina D. Pored toga, neki farmaceutski lijekovi smanjuju koncentraciju 25 (OH) D u serumu. Takvi lijekovi uključuju antiepileptike, antineoplastiku, antibiotike, protuupalna sredstva, antihipertenzivi, antiretrovirusi, endokrini lijekovi i neki biljni lijekovi. Poznato je da upotreba lijekova obično raste s godinama starosti. Dodatak vitamina D također pojačava ekspresiju gena povezanih s antioksidacijom17 . Povećana proizvodnja glutationa štedi uporabu askorbinske kiseline (vitamin C) koja ima antimikrobna djelovanja18,19, koja je već predložena u prevenciji i liječenju bolesti COVID-1920.

STUDIJA NA COVID-19 PACIJENTIMA?

Mala upravo objavljena studija21 na 20 pacijenata hospitaliziranih u New Orleansu utvrdila je da 84,6% pacijenata na u jedinicama za intenzivno liječenje ima razine vitamina D u krvi ispod 30 ng/mL. Iz iste skupine, svi pacijenti iznad 75 godina imali su razine vitamina D ispod 30 ng/mL, od toga 64,6% ispod 20 ng/mL te 27% ispod 10 ng/mL. Istraživači su utvrdili da je nedostatak vitamina D češći kod Afroamerikanaca, starijih osoba, osoba s povišenim krvnim pritiskom i dijabetesom. Iako mala, studija aktualizira potrebu za širom studijom koja bi potvrdila i otkrila mehanizme povezanosti.

MOGLO BI VAS ZANIMATI



Reference:

1. Beard, J.A.; Bearden, A.; Striker, R. Vitamin D and the anti-viral state. J. Clin. Virol. 2011, 50, 194–200. [CrossRef]
2. Hewison, M. An update on vitamin D and human immunity. Clin. Endocrinol. 2012, 76, 315–325. [CrossRef]
3. Greiller, C.L.; Martineau, A.R. Modulation of the immune response to respiratory viruses by vitamin D. Nutrients 2015, 7, 4240–4270. [CrossRef] [PubMed]
4. Wei, R.; Christakos, S. Mechanisms Underlying the Regulation of Innate and Adaptive Immunity by Vitamin D. Nutrients 2015, 7, 8251–8260. [CrossRef] [PubMed]
5. Coussens, A.K. The role of UV radiation and vitamin D in the seasonality and outcomes of infectious disease. Photochem. Photobiol. Sci. 2017, 16, 314–338. [CrossRef]
6. Lang, P.O.; Aspinall, R. Vitamin D Status and the Host Resistance to Infections: What It Is Currently (Not) Understood. Clin. Ther. 2017, 39, 930–945. [CrossRef] [PubMed]
7. Gruber-Bzura, B.M. Vitamin D and Influenza-Prevention or Therapy? Int. J. Mol. Sci. 2018, 19, 2419. [CrossRef] [PubMed]
8. Rondanelli, M.; Miccono, A.; Lamburghini, S.; Avanzato, I.; Riva, A.; Allegrini, P.; Faliva, M.A.; Peroni, G.; Nichetti, M.; Perna, S. Self-Care for Common Colds: The Pivotal Role of Vitamin D, Vitamin C, Zinc, and Echinacea in Three Main Immune Interactive Clusters (Physical Barriers, Innate and Adaptive Immunity) Involved during an Episode of Common Colds-Practical Advice on Dosages and on the Time to Take These Nutrients/Botanicals in order to Prevent or Treat Common Colds. Evid. Based Complement. Alternat. Med. 2018, 2018, 5813095. [CrossRef]
9. Gombart, A.F.; Pierre, A.; Maggini, S. A Review of Micronutrients and the Immune System-Working in Harmony to Reduce the Risk of Infection. Nutrients 2020, 12, 236. [CrossRef]
10. Liu, P.T.; Stenger, S.; Li, H.; Wenzel, L.; Tan, B.H.; Krutzik, S.R.; Ochoa, M.T.; Schauber, J.; Wu, K.; Meinken, C.; et al. Toll-like receptor triggering of a vitamin D-mediated human antimicrobial response. Science 2006, 311, 1770–1773. [CrossRef]
11. Adams, J.S.; Ren, S.; Liu, P.T.; Chun, R.F.; Lagishetty, V.; Gombart, A.F.; Borregaard, N.; Modlin, R.L.; Hewison, M. Vitamin d-directed rheostatic regulation of monocyte antibacterial responses. J. Immunol. 2009, 182, 4289–4295. [CrossRef] [PubMed]
12. Barlow, P.G.; Svoboda, P.; Mackellar, A.; Nash, A.A.; York, I.A.; Pohl, J.; Davidson, D.J.; Donis, R.O. Antiviral activity and increased host defense against influenza infection elicited by the human cathelicidin LL-37. PLoS ONE 2011, 6, e25333. [CrossRef]
13. Zhao, Y.; Ran, Z.; Jiang, Q.; Hu, N.; Yu, B.; Zhu, L.; Shen, L.; Zhang, S.; Chen, L.; Chen, H.; et al. Vitamin D Alleviates Rotavirus Infection through a Microrna-155-5p Mediated Regulation of the TBK1/IRF3 Signaling Pathway In Vivo and In Vitro. Int. J. Mol. Sci. 2019, 20. [CrossRef]
14. Cantorna, M.T. Mechanisms underlying the effect of vitamin D on the immune system. Proc. Nutr. Soc. 2010, 69, 286–289. [CrossRef] [PubMed]
15. Vasarhelyi, B.; Satori, A.; Olajos, F.; Szabo, A.; Beko, G. Low vitamin D levels among patients at Semmelweis University: Retrospective analysis during a one-year period. Orv. Hetil. 2011, 152, 1272–1277. [CrossRef]
[PubMed]
16. Novel, C.P.E.R.E. The epidemiological characteristics of an outbreak of 2019 novel coronavirus diseases (COVID-19) in China. Zhonghua Liu Xing Bing Xue Za Zhi 2020, 41, 145–151. [CrossRef]
17. Lei, G.S.; Zhang, C.; Cheng, B.H.; Lee, C.H. Mechanisms of Action of Vitamin D as Supplemental Therapy for Pneumocystis Pneumonia. Antimicrob. Agents Chemother. 2017, 61. [CrossRef]
18. Mousavi, S.; Bereswill, S.; Heimesaat, M.M. Immunomodulatory and Antimicrobial Effects of Vitamin C. Eur. J. Microbiol. Immunol. 2019, 9, 73–79. [CrossRef] [PubMed]
19. Colunga Biancatelli, R.M.L.; Berrill, M.; Marik, P.E. The antiviral properties of vitamin C. Expert Rev. Anti Infect. Ther. 2020, 18, 99–101. [CrossRef] [PubMed]
20. Wimalawansa, S.J. Global epidemic of coronavirus–COVID-19: What we can do to minimze risksl. Eur. J. Biomed. Pharm. Sci. 2020, 7, 432–438.
21. Lau et al, medRxiv 2020 – preprint, dobavljivo online

Mogu li suplementi pomoći kod prehlade ili gripe?

, ,

Vrlo je vjerojatno da će u nadolazećoj sezoni prehlada i gripe većina vas posegnuti za nekim od popularnih dodataka prehrani. No koji suplementi, prema dostupnim studijama i odobrenim zdravstvenim tvrdnjama, doista djeluju? Evo pregleda najpopularnijih i s njima povezanih stručnih mišljenja.

Vitamin C:

Odobrene znanstvene tvrdnje: Vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Uvriježeno mišljenje: djeluje

Istraživanja
Temeljem 29 obrađenih studija na preko 11.000 ispitanika vitamin C nema utjecaja na pojavu uobičajene prehlade ili gripu, no visoke doze mogu skratiti vrijeme trajanja i intenzitet bolesti. Antioksidativne sposobnosti mogu biti od koristi budući da neutraliziraju slobodne radikale, povećane kod infekcija. Od posebne koristi mogao bi biti za osobe koje su kratkoročno podvrgnute teškim fizičkim naporima1, poput maratonaca ili skijaša. Pojavnost bolesti kod takvih je skupina u pola manja no kod ispitanika koji ne uzimaju vitamin C. Terapeutske kliničke studije s visokim dozama vitamina C (8mg) dnevno, administriranih po početku bolesti, pokazele su nedosljedne rezultate i potrebno će biti izvršiti dodatna ispitivanja za neki konkretniji zaključak.

Visoke doze vitamina C potencijalno mogu biti od koristi osobama u kritičnom stanju i osobama na respiratoru. Pregledom nekoliko studija PRIJE pojave virusa COVID-19 ppakaze su da uzimanje 1.000-6.000 mg vitamina C intravenozno ili oralno skraćuje za 25% vrijeme provedeno na respiratoru.8
Visoke doze vitamina C trenutno se na pacijentima zaraženim virusom COVID-19, koji su dobili i upalu pluća,ispituju u Kini. Rezultati ispitivanja se tek očekuju.

PROIZVODI KOJI SADRŽE VITAMIN C

Vitamin D:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: Vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Uvriježeno mišljenje: ništa posebno

Istraživanja
Od svih vitamina izgleda da od vitamina D ima najviše koristi. Za razliku od vitamina C, vitamin D može spriječiti pojavu gripe i upale gornjih dišnih puteva kod osoba koje nemaju dovoljne razine (20 ng/mL) ovog vitamina u krvi. Japanska studija iz 2010 godine je ustanovila 42% manje oboljevanja djece od virusa gripe tipa A. Prema švedskoj studiji2 iz 2015 godine (s 4000 IU dnevno) nije zamijećena korist u prva tri mjeseca uzimanja, no nakon godine dana od početka ispitivanja rizik od zaraze bio je 36% manji, a učestalost infekcija gornjih dišnih puteva za 28% manja no u skupini koja nije dodatno uzimala vitamin D. Pomalo neobično dizajnirana Engleska studija3 (ekstremno visoke doze, 3mg svaka dva mjeseca plus 10 mcg dnevno, pri čemu je i kontrolna placebo skupina dobivala 10 mcg dnevno) iz iste godine upozorava da izrazito visoke količine vitamina D kod osoba starije populacije mogu povećati rizik od pojave bolesti. Kod većine osoba umjerene dnevne doze bit će efikasnije no ekstremno velike periodične. Generalno prevladava mišljenje da, posebno u mjesecima bez dovoljno sunčevih zraka, uzimanje između 1000 i 2000 IU može pripremiti organizam na borbu.

PROIZVODI KOJI SADRŽE VITAMIN D

Cink:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: Cink doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Uvriježeno mišljenje: pomaže

Istraživanja
Cink samostalno može uništiti virus gripe i, uziman kao tableta za žvakanje ili pastila, značajno skratiti vrijeme trajanja simptoma upale gornjih dišnih puteva. Cink u većim dozama može biti efikasan, ali se ne bi trebao primjenjivati dugoručno budući da može imati negativan učinak. Cink u velikim dozama može izazvati nedostatak bakra u organizmu i, suprotno očelivanjima, supresirati imunitet, uzrokovati anemiju i probleme sa srcem. Preporučena dnevna doza za cink kod nas je 10 mcg, a europska Znanstvena komisija za hranu (SCF) donosi preporuke o gornjoj sigurnim granicama za cink koje se kreću od 7 mcg za djecu do tri godine starosti, 22 mcg za adolesscente, do 25 mcg za odrasle, što vrijedi i za trudnice i dojilje. Više o cinku možete pogledati u našim temama.

PROIZVODI KOJI SADRŽE CINK

Selen:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: Selen doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava i Selen doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Uvriježeno mišljenje: pomaže

Istraživanja
Selen je snažan antioksidant, dio enzima glutation-peroksidaze koja štiti stanice od slobodnih radikala. Nedostakak selena povezan je s progresijom i povećanim rizikom od smrtnog ishoda kod osoba zaraženih HIV-om. Dodatna suplementacija povezana je s manje hospitaliziranih osoba i poboljšanja simptoma bolesti6. Dodatno, uzimanje selena kao dodatka prehrani jača imuno sustav osoba koje imaju kod gripu, tuberkulozu ili hepatitis C7.

PROIZVODI KOJI SADRŽE SELEN

Echinacea:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomaže

Istraživanja
Echinacea je izuzetno popularna kao pripravak za “jačanje” imuniteta iako u stvari irititira imunitet i tako, prema nekim studijama, stimulira proizvodnju antitijela. Nekoliko ih ukazuje da je efikasnija ukoliko se uzima povremeno i prije sezone prehlada, nego nakon početka bolesti. Jedna velika studija pokazuje da uzimana u vrijeme početka sezone prehlada može “umjereno smanjiti rizik”. Problem s echinaceom je što dostupni pripravci jako variraju u sastavu (vrsti upotrebljene biljke) i kvaliteti. Ukoliko se eventualno odlučite na pripravke koji je sadrže, onda tražite one s vrstom echinacea purpurea.

Češnjak:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomaže

Istraživanja
Češnjak se od davnina koristi i za njega je je uvriježeno kako je izuzetno efikasan, naročito “onaj domaći”. Objektivno, s češnjakom postoji problem: nema, ili su vrlo rijetke, dobro provedene kliničke studije. Prema meta studiji iz 2012., koja je analizirala do tada objavljena istraživanja, samo je jedno, obavljeno na 146 ispitanika, zadovoljavalo kriterije dobro provedene studije. Iako su rezultati bili pozitivni, jedna se studija ne smatra dovoljnom za konkretan zaključak.

Omega-3:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema za prehlade i gripe
Uvriježeno mišljenje: nema za prehlade i gripe

Istraživanja
Prema Britain’s Institute of Human Nutrition and School of Medicine svakodnevno uzimanje omega-3 povećava aktivnost fagocita, stanica koje organizam šalje u borbu protiv bakterija. Jedno drugo istraživanje pronalazi da omega-3 poboljšava protok zraka i štiti pluća od uobičajenih prehlada. Ako ništa drugo, onda zbog ostalih odobrenih zdravstvenih tvrdnji vezanih uz zdravlje krvožilnog sustava i mozga, s omega-3 ne možete pogriješiti.

Beta Glukan:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomaže

Istraživanja
Beta glukana ima iz kvasca, gljiva i zobi. Postao je vjerojatno najtraženiji dodatak prehrani za snaženje imuniteta, što može zahvaliti istraživanjima koja su, iako dobro provedena, uglavnom financirana od strane jedne kompanija. U posljednje vrijeme pojavljuje se sve više kliničkih studija koje potvrđuju utjecaj beta glukana na ponašanje imuno sustava4.

Probiotici:

Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomažu

Istraživanja
Probiotici su trenutno najsporniji dodaci prehrani budući da ne samo da nema odobrenih zdravstvenih tvrdnji, već se niti naziv probiotik ne smije koristiti u označavanju proizvoda budući da EFSA smatra kako sam posebi predstavlja zdravstvenu tvrdnju. Najčešće se preporučuju nakon kura antibiotika, za što je zaslužna meta studija5 iz 2012. na 82 nasumično odabrana do tada obavljena istraživanja. Studija je utvrdila značano manju pojavu diareje nakon kure antibioticima.

PREPORUČENO ZA VAS

 

Reference:

1.) Johnston CS, et al. Nutrients: Vitamin C Supplementation Slightly Improves Physical Activity Levels and Reduces Cold Incidence in Men with Marginal Vitamin C Status: A Randomized Controlled Trial, 2014 srp.9
2.) Bergman, JMC notes, 2015 http://www.biomedcentral.com/1756-0500/8/391
3.) Martineau AR, Hanifa Y, Witt KD, Barnes NC,et al. Double-blind randomised controlled trial of vitamin D3 supplementation for the prevention of acute respiratory infection in older adults and their carers; Thorax. 2015 lis. /thoraxjnl-2015-206996. Epub 2015 lip.10.
4.) Tian X, Tian J, Tang X, Rui K, Zhang Y, Ma J, Wang Y, Xu H, Lu L, Wang S.: Particulate β-glucan regulates the immunosuppression of granulocytic myeloid-derived suppressor cells by inhibiting NFIA expression; Oncoimmunology. 2015 srp.; eCollection 2015.
5.) Susanne Hempel, PhD; Sydne J. Newberry, PhD; Alicia R. Maher, MD; Zhen Wang, PhD; Jeremy N. V. Miles, PhD; Roberta Shanman, MS; Breanne Johnsen, BS; Paul G. Shekelle, MD, PhD : Probiotics for the Prevention and Treatment of Antibiotic-Associated Diarrhea; Clinical Review, 2012
6.) Cosby A Stone, Kosuke Kawai, Roland Kupka, Wafaie W. Fawzi: The Role of Selenium in HIV Infection; Harvard School of Public Health, Nutrition Reviews Vol.68, Issue 11, Stud. 2010
7.) Holger Steinbrenner, Saleh Al-Quraishy, Mohamed A Dkhil, Frank Wunderlich, Helmut Sies: Dietary Selenium in Adjuvant Therapy of Viral and Bacterial Infections, Advanced Nutrition, sij. 2015
8.) Harri Hemilä, Elizabeth Chalker: Vitamin C may reduce the duration of mechanical ventilation in critically ill patients: a meta-regression analysis; Journal of Intensive Care, velj. 2020

Mogu li nas suplementi zaštititi od koronavirusa?

, , ,

U ovome trenutku, na žalost, ne postoje dokazi da uzimanje vitamina, minerala i ostalih suplemenata može zaštititi od novog koronavirusa. Jednako tako, za sada nema jednoznačnih dokaza da suplementi mogu utjecati na izraženost simptoma i trajanje ove bolesti. Jedino čemu se možemo nadati je da do sada provedena istraživanja o djelovanju suplemenata na imuno sustav kod drugih viralnih infekcije vrijede i za koronavirus.

PREHRANA I IMUNITET

Brojna dobro provedena istraživanja potvrđuju djelovanje pojedinih nutrijenata na imunitet. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila je zdravstvene tvrdnje za brojne vitamine i minerale koji pomažu normalnu funkciju imuno sustava. O djelovanju najpopularnijih vitamina i minerala na funkciju imuno sustava možete više pročitati u članku “Mogu li dodaci prehrani pomoći kod prehlade i gripe“, prvi puta objavljenom na ovim stranicama još koncem 2015. godine, a sada nadopunjenu nekim novim spoznajama.

Nedostatak za imunitet važnih vitamina i minerala naročito je izražen kod osoba koje se ne hrane dovoljno kvalitetno. Malnutricija među starijom populacijom je ozbiljan problem i neka istraživanja pokazuju kako gotovo trećina Europljana starijih od 65 godina pati od nedostatka važnih nutrijenata, pa tako i onih povezanih s normalnom funkcijom imuno sustava. Dodatak vitamina D u mlijeku već je uobičajena pojava, dok se nova istraživanja bave podizanjem količine dostupnog cinka u žitaricama poput sjetvenog sirka, popularnog sastojka mješavina žitarica koje uobičajeno konzumiramo za doručak.1

Kada je koronavirus u pitanju, u ovom trenutku nema podataka temeljem kojih bi sa sigurnošću mogli tvrditi da određeni suplement može pomoći u borbi protiv COVID-19 virusa.

ŠTO MOŽEMO UČINITI?

Prije svega, informirajte se i pridržavajte se uputa! Službene stranice Vlade Republike Hrvatske koronavirus.hr sadrže sve važne informacije vezane uz ovu bolest. Obratite pažnju i na slijedeće objave koje sadrže relevantne informacije i činjenice o koronavirusu.

Ukoliko ste zabrinuti da uslijed ograničene mogućnosti kretanja, manje izloženosti suncu i slabije dostupnosti kvalitetnih namirnica niste u mogućnosti organizmu pružiti sve nutrijente neophodne za dobar imunitet, uzmite kvalitetne multivitamine provjerenih proizvođača. Pazite da sadrže vitamin C, vitamin D, vitamin A, vitamine B6 i B12, folnu kiselinu te minerale cink, selen, željezo i bakar. Svi oni dokazano doprinose normalnoj funkciji imuno sustava.

Ne uzimajte visoke doze pojedinačnih suplemenata na svoju ruku.  Primjerice, visoke doze cinka mogu iz organizma ukloniti bakar koji je također važan za normalan imunitet. Također, ukoliko je imuno sustav suviše aktivan može napasti i vlastito tkivo, kao što je slučaj kod nekih autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa ili Chronove bolesti.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

Reference:

1. Boosting nutrients in crops to beat “hidden hunger” of poor diet, Horizon, 028/05/2019

Vitamin D u trudnoći – imuno funkcija posteljice

,

Nedostatak vitamina D u trudnoći je čest, a povezan je s komplikacijama u poput preeklampsije i ograničenog rasta fetusa. Trudnicama se danas rutinski preporuča uzimanje dodatnih količina vitamina D, no nije potpuno jasno uzimaju li pravu dozu i u pravom trenutku.

KONCENTRACIJA VITAMINA D U POSTELJICI

Novo istraživanje Dr. Tamblyn1 sa sveučilišne bolnice u Birminghamu je utvrdilo kako su koncentracije vitamina D posebno visoke u decidui, trudničkom obliku sluznice materice. Kako je skupina znanstvenika s istog sveučilišta već ranije objavila kako decidua sadrži vrlo visok broj imunoloških stanica, od kojih su najčešće prirodne stanice ubojice, Natural Killer Cell (NK), logično je bilo istražiti povezanost vitamina D i pravilne funkcije NK stanica.

UTJECAJ VITAMINA D NA ZDRAVLJE MAJKE I FETUSA

Veći broj do sada provedenih studija utvrdio je kako su niske razine vitamia D u trudnoći česta pojava, no vrlo mali broj njih objašnjava što to znači za majku i dijete. Vjeruje se da je posteljica ključna za razumijevanje djelovanja vitamina D u trudnoći. Imunološke stanice u posteljici, uključujući i NK stanice, podložne su djelovanju vitamina D. Niska razina vitamina D utječe na sposobnost trudnica u borbi protiv infekcije, a važna je i za rani razvoj posteljice. Nepravilno ponašanja NK stanica povezano je s nizom komplikacija u trudnoći, poput preeklampsije i ograničenja rasta fetusa.

KADA ZAPOČETI UZIMANJE VITAMINA D

Dr. Tamblyn smatra da vitamin D u trudnoći ima ključnu zaštitnu ulogu za majku i dijete u posteljici. Vitamin D može poboljšati imunološke reakcije u borbi protiv infekcije. Djeluje protuupalno, regulirajući proizvodnju proupalnog interferona-gama te može biti važan čimbenik u sprečavanju odbacivanja ploda. Ovo je prva studija utjecaja vitamina D na funkciju pojedine imunološke stanice u posteljici. Nedostatak vitamina D može utjecati na razvoj i zdravlje posteljice i predstavlja rizik za pojavu drugih komplikacija. Budući da vitamin D ima utjecaj na razvoj posteljice od početka treba razmišljati o vrlo ranoj suplementaciji, čak i prije začeća.

Također, istraživanje je pokazalo kako trudnicama nije dovoljno mjeriti samo razinu 25-hidrooksivitamina D u serumu, već su potrebna i druga mjerenja, poput onog iz urina. Dugoročni cilj ovog projekta je istražiti dodatnu suplementaciju vitaminom D kako bi se odredila optimalna doza za preventivu i liječenje niza uobičajenih i ozbiljnih komplikacija trudnoće.

*Vitabiotics podupire rad udruge Wellbeing of Women još od 1997. godine, a 2016 udruga je odabrala poduprijeti istraživanje Dr. Jennifer Tamblyn o utjecaju nedostatka vitamina D na trudnoću. Vitabiotics snažno podupire, ali ni na koji način ne utječe na rezultate istraživanja realiziranih uz pomoć karitativnih udruga koje podupire.

 

MOGLO BI VAS ZANIMATI



Reference:

1. Tamblyn JA, Jeffery L, Susarla R, Lissauer DM, Coort SL, García AM, Knoblich K, Fletcher AL, Bulmer JNN, Kilby M, Hewison M. Transcriptomic analysis of vitamin D responses in uterine and peripheral NK cells. Reproduction. 2019 June 1. pii: REP-18-0509.R1. doi: 10.1530/REP-18-0509. (see page 101)

Oboljeli od raka debelog crijeva s višom razinom vitamina D imaju veće šanse za preživljavanje

,

Do sada objavljene studije sugeriraju da je optimalna razina 25-hidroksivitamina D povezana sa manjim rizikom pojave raka debelog crijeva. Ova nova studija1 ukazuje na povezanost statusa razine vitamina D u plazmi s progresijom bolesti i povoljnim ishodom liječenja.

OPTIMALNE RAZINE VITAMINA D

Opsežna studija, objavljena u rujnu 2019. godine, obuhvatila je muškarce i žene oboljele od uznapredovalog raka debelog crijeva kroz period od prosječno 5 i pol godina. Studija je utvrdila da su oboljeli, koji su kemoterapiju započeli s najmanje 24,1 ng/mL vitamina D u plazmi, imali 19% manje šanse za progresiju bolesti i 34% veću stopu preživljavanja u usporedbi s oboljelima kod kojih je zabilježen nedostatak vitamina D (manje od 10,8 ng/mL), mjereno na početku tretmana.

PREPORUKE ISTRAŽIVAČA

Autori studije tvrde da je viša razina vitamina D u plazmi povezana s manjom šansom za progresiju bolesti i većim izgledima za preživljavanje. Autori smatraju da postoji opravdana potreba za kliničkom studijom koja će pobliže utvrditi korist suplementacije vitaminom D oboljelih od raka debelog crijeva.

USPOREDBE S DRUGIM STUDIJAMA

Valja spomenuti i druge dvije studije iz 2019 godine koje se bave oboljelima od raka debelog crijeva i probavnog trakta. Prva2, provedena u Japanu na oboljelima od raka probavnog sustava (od jednjaka do rektuma), zaključuje kako je uzimanje 2.000 IU vitamina D dnevno rezultiralo s bez ponovne pojave bolesti nakon 5 godina kod 77% oboljelih naspram 69% u skupini koja je dobivala placebo, međutim smrtnost je u obje skupine bila ista te se smatra statistički irelevantnom razlikom. Istraživači navode da je suplementacija vitaminom D povisila početne prosječne razine vitamina u plazmi s 26.5 na 45 ng/mL.

Američka studija3 iz iste godine na oboljelima od uznapredovalog raka debelog crijeva pratila je pacijente koji su uz kemoterapiju uzimali 4.000 IU ili 400 IU vitamina D3 dnevno. Stopa preživljavanje bila je 13 mjeseci u skupini koja je uzimala 4.000 IU naspram 11 mjeseci u drugoj skupini, što se ne smatra statistički bitnom razlikom. Međutim, multivarijabilni omjer od 0.64 za preživljavanje bez progresije bolesti je statistički značajan.

ŠTO ZAKLJUČITI?

Imajući u vidu ove, ali i brojne druge studije, čini se razumnim održavati razinu vitamina D u plazmi iznad 20 ng/mL, do maksimalno 39 ng/mL. Više razine vitamina D, čini se, ne pomažu oboljelima pri liječenju raka debelog crijeva, ali samo ukoliko već imaju razine vitamina D3 u plazmi više 24 ng/mL na početku tretmana. Za sve ostale postizanje optimalne razine vitamina D3 može biti od životne važnosti.

Više o vitaminu D možete saznati ovdje.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

Reference:

1. Yuan C, Sato K, Hollis B, Zhang S, Niedzwieck D, Ou FS, Chang IW, et.al.: Plasma 25-Hydroxyvitamin D Levels and Survival in Patients with Advanced or Metastatic Colorectal Cancer: Findings from CALGB/SWOG 80405 (Alliance).
2. Mitsuyoshi Urashima, Hironori Ohdaira, Taisuke Akutsu, et al : Effect of Vitamin D Supplementation on Relapse-Free Survival Among Patients With Digestive Tract Cancers.
3. Kimmie Ng, Halla S. Nimeiri, Nadine J. McCleary, et al: Effect of High-Dose vs Standard-Dose Vitamin D3 Supplementation on Progression-Free Survival Among Patients With Advanced or Metastatic Colorectal Cancer

Vitamin D i alergije

,

Povezanost vitamina D s alergijama ima dugu povijest. Studije su pokazale da će djeca rođena dalje od ekvatora imati trostruko veću vjerojatnost pojave nekog oblika alergije od djece rođene ispod 35° zemljopisne širine.

Alergije i imunitet

Alergija je posljedica reakcije imuno sustava na supstancu na koju ne bi trebao reagirati. Osoba postaje alergična kada organizam razvije antitijela na neopasne tvari poput prašine, plijesni ili polena. Kako je povezanost vitamina D i imuno sustava već davno utvrđena, pa je čak i EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) odobrila zdravstvenu tvrdnju koja kaže da “vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava”, za očekivati je da će se pojaviti sve više istraživanja koja će pokušati objasniti povezanost vitamina D s alergijama.

Djeca i adolescenti

Studija objavljena u časopisu Journal of Pediatrics ukazala je na veći rizik od pojave alergija i ekcema kod dojenčadi s nedostatkom vitamina D. Također, težina simptoma upravno je proporcionalna nedostatku vitamina D. Novija studija, objavljena u časopisu “The Journal of Allergy and Clinical Immunology” 2018 godine, obavljena na 1.248 američkih žena i njihove djece u dobi od prvog tromjesečja do sedme godine života, pokazala je da buduće majke koje za vrijeme trudnoće uzimaju hranu bogatu vitaminom D imaju manju vjerojatnost da će dobiti djete koje će razviti alergiju. Iako je najpoznatiji kao “vitamin sunca”, vitamin D prisutan je u mlijeku, jajima, ribi, gljivama i žitaricama. Trudnice koje su kombinirale obroke s dovoljnom količinom hrane bogate vitaminom D rodile su djecu koja su imala 20% manje pojave peludne groznice u odnosu na majke koje tijekom trudnoće nisu imale dovoljne količine vitamina D u serumu.

Kronična spontana urtikarija

Kronična spontana urtikarija, stanje koje karakterizira pojava crvenog ispupčenog osipa koji ne prolazi ni nakon šest tjedana, javlja se bez točno poznatog uzroka. Tretira se  antihistaminicima – lijekovima za alergiju i kortikosteroidima. Meta studija1 iz 2018 godine obuhvatila je relevantne članke objavljene između 1966 i 2018 godine i utvrdila povezanost značajnog nedostatka vitamina D u serumu s pojavom kronične urtikarije. Suplementacija vitaminom D kroz 4-12 tjedana pokazala je dobre rezultate i ublažila simptome kod većeg broja oboljelih. Istraživači smatraju da bi dobro dizajnirana buduća studija bila nužna kako bi se odredile optimalne razine vitamina D potrebne za tretman bolesti.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

Reference:

1.) Papapit Tuchinda, Kanokvalai Kulthanan, Leena Chularojanamontri, Sittiroj Arunkajohnsak & Sutin Sriussadaporn: Relationship between vitamin D and chronic spontaneous urticaria: a systematic review; Clinical and Translational Allergy, 2018

Trivia – Vitamin D

Kviz: Što znate o vitaminu D?

Vitamin D je esencijalni mikronutrijent iz skupine vitamina topivih u mastima. Ključan za dobro zdravlje kostiju, mišića, i imuniteta. Organizam ga može sam sintetizirati iz sunčevih UV-B zraka, a može se dobiti i kroz hranu. Jaja, žumanjak, masna riba poput lososa te hrana obogaćena vitaminom D, poput nekih mliječnih proizvoda, soka od naranče, sojinog mlijeka i obogaćenih žitarica dobar su izvor vitamina D. Vitamin D može se uzeti i kao dodatak prehrani.

Starija populacija spada u rizičnu skupinu koja vrlo često nema dovoljnu količinu vitamina D, a za pravilan razvoj pedijatri ga preporučuju djeci već nakon drugog mjeseca života. Više o vitaminu D možete naći na ovom linku.

Riješi test i otkrij kod za 20% popusta!

[wpViralQuiz id=23176]

VAŽNO

Razmislite o dodatnom uzimanju vitamina D, pogotovo u vrijeme kada treba ojačati imunitet, ukoliko ste trudni ili dojite, imate oslabljen imunitet ili spadate u rizičnu skupinu po drugim kriterijima.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

POVEZANE OBJAVE

Suplementacija vitaminom D umanjuje sklonost padovima starije populacije

,

Padovi osoba starijih od 65 godina vrlo često završavaju ozbiljnim ozljedama koje ograničavaju pokretljivosti i samostalnosti takvih osoba, čime postaju ovisne o tuđoj pomoći.

Ima li dodatna suplementacija smisla?

Iako se svake godine pojavljuju oprečna istraživanja povezanosti razine vitamina D i broju padova starijih osoba, posljednje objavljeno u kolovozu 2015. ide u korist dodatne suplementacije ovim važnim vitaminom. Sklonost padovima populacije starije od 65 je zamjetna, a padovi često (1 od 10 puta) završavaju lomovima i drugim ozbiljnim ozljedama. Čak i kada ozljede uslijed padova nisu po život ozbiljne, nerijetko završavaju ograničenom pokretljivosti, gubitkom samostalnosti, smještajem u domove ili potrebom za skrbništvom. Starija populacija se gotovo redovito lošije hrani, manje kreće i manje izlaže sunčevim zrakama, tako da je nedostatak vitamina D česta pojava. Niti ispitna skupina ovog istraživanja nije bila izuzetak. Izmjerene količine biomarkera vitamina D u organizmu prije početka studije pokazale su kako svega četvrtina ispitanika ima optimalne razine vitamina D u krvi.

Do sada objavljena istraživanja sugeriraju da vitamin D ima ključnu ulogu u očuvanju koštane i mišićne mase i snage, što bi trebalo imati utjecaja na smanjeni rizik od padova. VFođeno prethodnim spoznajama, istraživanje s Wake Forest Baptist Medical Center imalo je za cilj utvrditi ima li smisla dodatno suplementirati stariju populaciju vitaminom D i učiniti njihov život kvalitetnijim i neovisnijim od pomoći skrbnika.

Ohrabrujući rezultati

Generalni cilj medicinskog centra na kojem je studija provedena je pomoći ljudima da što duže ostanu neovisni od tuđe pomoći. Studija je provedena na 68 ispitanika u dobi od 65 do 102 godine starosti, a vitamin D je ispitanicima davan uz redovne obroke. Rezultati studije izrazito su obećavajući. Utvrđeno je kako skupina koja je redovito dobivala vitamin D imala upola manje padova od kontrolne placebo skupine, što je ogromna razlika, no istraživači ističu da je za definitivnu potvrdu potrebno ponoviti studiju na znatno većem broju ispitanika.

Reference:
1.Denise K. Houston, Janet A. Tooze, Jamehl L. Demons, Brooke L. Davis, Rachel Shertzer-Skinner, Linda B. Kearsley, Stephen B. Kritchevsky, Jeff D. Williamson. Delivery of a Vitamin D Intervention in Homebound Older Adults Using a Meals-on-Wheels Program: A Pilot Study. Journal of the American Geriatrics Society, 2015; DOI: 10.1111/jgs.13610

Moglo bi Vas zanimati

123

Nedostatak vitamina D ipak je povezan s učestalijim napadima astme

,

Vitamin D posjeduje značajne imunomodulatorske sposobnosti i povezano s time vjerovalo se kako njegov nedostatak može imati utjecaj na učestalost napada astme. No studija objavljena koncem svibnja 2014 godine u stručnom časopisu JAMA zaključila je kako dodatna suplementacija vitaminom D ne popravlja stanje u oboljelih.

Međutim, svega nekoliko mjeseci kasnije, početkom listopada, objavljena je do sada najopsežnija studija provedena u periodu između 2008 i 2012 godine na 307.900 ispitanika, od kojih je 21.000 imala dijagnozu astme, koja zaključuje potpuno suprotno. Studija je u skupini ispitanika s dijagnosticiranom astmom utvrdila 25% veću učestalost asmatičnih napada kod osoba u kojih su utvrđene nedovoljne razine vitamina D u odnosu na oboljele čije su razine vitamina D bile zadovoljavajuće.

Vođa tima istraživača, dr.Ronit Confino-Cohen sa sveučilišta u Tel Avivu, ističe da je povećanje razine vitamina D nešto što na jednostavan način može poboljšati kvalitetu života oboljelih i dodaje kako je, bez obzira što se o bolesti zna mnogo i što na raspolaganju stoje različiti terapeutski pristupi, frustrirajuće što se rasprostranjenost astme ne smanjuje te što se stanje mnogih pacijenata pogoršava usprkos terapiji, što značajno utječe na kvalitetu života.

Istraživači sugeriraju da bi, pogotovo kod bolesnika čije se stanje postojećom terapijom ne poboljšava, bilo važno učiniti testove na razinu vitamina D. Kod osoba sa smanjenom razinom, bez obzira na ranije studije, istraživači dodatnu suplementaciju vitaminom D smatraju neophodnom.

*Izlaganje tijela sunčevim zrakama najbolji je prirodni način za proizvodnju vitamina D u organizmu, dok ga hranom najčešće dobivamo konzumirajući ulje bakalara i drugih masnih riba, žumanjak i jetru.

Reference
R. Confino-Cohen, I.Brufman, A.Goldberg ,B.S. Feldman: Vitamin D, asthma prevalence and asthma exacerbations: a large adult population-based study; Alergy, online izdanje, 3 listopad 2014

 

Moglo bi Vas zanimati

12

Potvrđena veza između nedostatka vitamina D i demencije

Prema posljednjoj, do sada najopsežnoj studiji, nedostatak vitamina D povezan je s značajno povećanim rizikom od demencije i Alzheimerove bolesti u starijih osoba.

Internacionalni tim istraživača predvođen dr Davidom Llewellynom s University of Exter Medical School utvrdio je da osobe s nedostatakom vitamina D u krvi imaju dvostruko veću šansu od pojave demencije i Alzheimerove bolesti. Osobe u kojih je nedostatak umjeren imaju 53% veću šansu od pojave nekog oblika demencije, dok osobe kod kojih je taj nedostatak značajan imaju 125% više šansi da će patiti od nekog od oblika bolesti.

Slično je i s Alzheimerovom bolesti koja je u blažim oblicima nedostatka vitamina D prisutnija za 69%, a u težim za 122%.

Studija djelomično financirana od Alzheimer Association i objavljena u stručnom časopisu Neurology obuhvatila je 1.658 ispitanika starih 65 ili više godina koji su na početku praćenja bili sposobni samostalno se kretati, nisu patili od demencije, kardiovaskularnih bolesti i nisu pretrpjeli moždani udar. Sudionici su praćeni narednih 6 godina kako bi se utvrdilo koji će ispitanici oboljeti od nekog oblika demencije ili Alzheimerove bolesti.

Dr. Llewellyn je pozavršetku studije izjavio da je povezanost niskih razina vitamina D i rizika pojave demencije i/ili Alzheimerove bolesti bila očekivana, ali ne u tolikoj mjeri, te da su rezultati iznenađujući, dvostruko viši no što se očekivalo. Ranije studije nagovještavale su kognitivne probleme za osobe koje nemaju dovoljne količine vitamina D, dok ova posljednja definitivno potvrđuje značajno povečanje rizika pojavnosti Alzheimerove bolesti i demencije.

Vitamin D dolazi iz tri glavna izvora – izlaganjem tijela sunčevim zrakama, hranom, naročito iz masnih riba i uzimanjem suplemenata. Treba napomenuti da je koža u starijih osoba manje efikasna u proizvodnji vitamina D što osobe treće dobi čini izglednijim kandidatima koji nemaju dovoljno vitamina D u krvotoku. Zdrave osobe će u ljetnim mjesecima proizvesti zadovoljavajuće razine vitamina D izlaganjem tijela sunčevim zrakama na samo 15 minuta dnevno, međutim problem su dugotrajno loše vrijeme i smanjeno UVB zračenje tijekom zimskih mjeseci, nedovoljno za proizvodnju optimalnih količina. Studija je utvrdila da se prag razine vitamina D u opticaju krvotokom koji je povezan s dobrim zdravljem mozga, za koji se do sada pretpostavljalo da se kreće između 25-50 nmol/L, nalazi iznad 50 nmol/L.

Istraživači ističu da je, bez obzira što je studija nepobitno potvrdila vezu smanjene količine vitamina D u krvotoku s demencijom i Alzheimerovom bolesti, potrebno izvršiti nove opsežne kliničke studije kako bi se sa sigurnošću utvrdilo može li sunčanje ili uzimanje suplemenata koji sadrže vitamin D reducirati rizik od pojave ovih bolesti.

Moglo bi vas zanimati

Neplodnost kod muškaraca

,
Oplodnja

Muškarci su uzrok u preko 50% slučajeva

Suprotno uvriježenom mišljenju kako je neplodnost uglavnom problem ženske populacije, studija objavljena 2010. godine pokazuje kako je problem neplodnosti u preko 50% slučajeva vezan uz mušku populaciju.1

Iduća studija,2 objavljena sredinom 2012. godine, potvrdila je očekivano. Samo jedan od četvorice muškaraca ispitanika posjeduje optimalnu brojnost, količinu i kvalitetu sjemena. Prema nekim procjenama u posljednjih 80 godina ta je brojka za 50% manja danas nego ranije i nastavlja opadati!3 Iako točan uzrok progresije nije moguće sa sigurnošću utvrditi, vrlo je vjerojatno da dobar dio razloga leži u različitim polutantima iz okoline koji oštećuju DNK, zatim u pretilosti i oksidativnom stresu.

Studije ukazuju na mogućnost poboljšanja stanja

Četiri glavna faktora trebaju biti zadovoljena kako bi se utvrdila plodnost u muškaraca: brojnost spermija, njihova morfološka svojstva, mobilnost i DNK integritet. Postoje medicinske metode koje zahtijevaju korištenje medikamenata uz, na žalost, prilično izražene negativne posljedice. I to je jedan od razloga što liječenju pristupaju uglavnom žene. Upravo zbog neželjenih posljedica tretmana medikamentima nekoliko važnih studija učinjeno je s dodacima, a njihovi rezultati daju nadu da se stvari mogu značajno popraviti na prirodan način.

Antioksidansi

Povezanost oksidativnog stresa istražena je u nekoliko kliničkih studija4,5 koje pokazuju kako je u muškaraca s izraženim oksidativnim stresom broj spermija manji, a oštećenja na staničnoj razini veća.6 Bolja opskrbljenost organizma antioksidantima uz brojnost i kvalitetu, utječe i na bolju pokretljivost spermija. Ova je razlika izraženija s godinama. Antioksidanti koji su pokazali dobar učinak su vitamini C i E, minerali cink i selen te koenzim Q10.
Vitamin C, naročito u kombinaciji s vitaminom E značajno utječe na brojnost, pokretljivost i kvalitetu spermija,7 vitamin E zasebno povećava mogućnost oplodnje i djeluje protektivno na staničnu DNK. Selen utječe na brojnost i pokretljivost,8,9 a cink na brojnost.10
Koenzim Q10, uziman u količini od 60mg11 utječe na brojnost i pokretljivost.

Ostali suplementi koji pomažu

I drugi lako dostupni dodaci prehrani pokazali su djelotvornost. Studije na životinjama i ljudima pokazale su kako stanice spermija koje sadrže veću količinu omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA) također pokazuju manju osjetljivost na oksidativni stres. Studija na muškarcima koji su uzimali 1.840mg omega-3 (EPA i DHA u kombinaciji) masnih kiselina dnevno12 pokazala je znatno poboljšanje u količini i koncentraciji spermija.
Likopen, karotenoid zaslužan za crvenu boju rajčica, također je pokazao veliku djelotvornost. Studija s 2mg likopena, dva puta dnevno, utvrdila je 66% povećanje koncentracije i 53% povećanu pokretljivost. Ukupno 23% muškaraca s problemima, za vrijeme trajanja studije, postali su očevi!13 Još jedan od popularnih suplemenata, L-karnitin, pokazao je efikasnost. Kako je L-karnitin osnovna molekula koja nekim stanicama daje energiju, u spermijima znatno uvećava pokretljivost i energiju, ujedno uvećavajući brojnost, a prema studijama i mogućnost začeća za gotovo 20%.14

Važnost vitamina D

Tek je 2006. godine laboratorijski utvrđena prisutnost receptora vitamina D na površini stanica spermija.15 Nakon tog otkrića pojavnost tih receptora utvrđena je u svom tkivu muškog reproduktivnog trakta.16 Iako su do sada sve izvršene studije samo laboratorijskog karaktera ili izvršene na životinjama, za pretpostaviti je pozitivan ishod na kliničkim studijama s muškarcima koje su u tijeku. Studija sa životinjama pokazala je kako mogućnost oplodnje u životinja s nedovoljnom količinom vitamina D u plazmi 73% manja no u kontrolnoj skupini s povećanom količinom vitamina D.17 U laboratorijskim uvjetima, spermiji obogaćeni vitaminom D pokazuju izrazito bolju pokretljivost i mogućnost oplodnje jajne stanice.16 Iako su studije laboratorijskog karaktera, muškarci s problemom neplodnosti mogli bi razmišljati o dodatnoj suplementaciji vitaminom D3.

Ima šanse

Utjecaj okoline i način života izgleda da nepovratno umajnjuju naše reproduktivne mogućnosti, barem na tradicionalan način. Brojne studije ipak ukazuju na mogućnosti koje su nam nadohvat ruke da te trendove barem usporimo. Važnost kvalitetne prehrane, poput one mediteranske, bavljenje fizičkim aktivnostima i opuštanje od stresa ne samo da će nam poboljšati kvalitetu života nego i njegovu reprodukciju. Dodatno, činjenica je da se i muškarci i žene sve kasnije odlučuju na zasnivanje obitelji i potomstvo, što je povezano s višestrukim rizicima.18 Dvije novije studije bave se upravo tom činjenicom i načinima poboljšanja kvalitete sjemena u starijih osoba. Obje se bave kombinacijama ranije spomenutih dodataka prehrani. Prva je mjerila utjecaj vitamina C, E, folne kiseline i cinka na mušku populaciju između 22. i 80. godine života u utvrdila kako su u grupi muškaraca koja je redovito uzimala kombinaciju ovih mikronutrijenata, oštećenja DNK sjemena u starijoj grupi ispitanika na gotovo istoj razini kao oštećenja mlađe grupe.19
Druga studija, na ispitanicima liječenim od neplodnosti uzrokovane nedovoljnom količinom i neodgovarajućom formom sjemena, uključila je kombinaciju vitamina C, E, B12, cinka, folne kiseline, selena, koenzima Q-10 i L-karnitina. Suplementacija i mjerenja nakon tri mjeseca pokazala su znatno povećenje kvalitete, strukture, koncentracije i pokretljivosti sjemena.
Iako se, kao i obično, u dodacima prehrani traži spasonosno rješenje nakon što medicina nije pomogla, ove studije pokazuju kao nije na odmet na vrijeme razmišljati o mogućnostima produljena kvalitete života dodacima prehrani koji su nam na dohvat ruke.

Erektilna disfunkcija

Nedostatak želje i/ili nemogućnost postizanja erekcije su problemi za koje se najčešće traži pomoć, bilo farmaceutskim pripravcima ili dodacima prehrani koji sadrže ekstrakte bilja ili aminokiselinu L-arginin. Nekoliko dobro provedenih kliničkih studija posebno ističe ekstrakt biljke pod imenom Maca. Nativno iz Perua, ova se biljka tradicionalno koristi u narodnoj medicini za povećanje plodnosti i seksualne želje, kako u muškaraca, tako i žena. Koristi se i za olakšanje simptoma menopauze.20 Studije na životinjama ukazuju da maca povećava izdržljivost21 i pospješuje seksualne funkcije.22 Studija na ljudima ukazuje na povećani libido,23 povećanu proizvodnju spermija i njihovu veću pokretljivost.24  Mehanizmi djelovanja mace na plodnost najvjerojatnije su povezani s izotiocijanatima, produktima hidrolize glukozinolata kojima je maca bogata. Dodatno, jedan od njih, benzil izotiocijanat, prema ispitivanjima na laboratorijskim životinjama inhibira tumore dojke, želuca i jetre. Afrodizijska svojstva povezana su s prostaglandinima, sterolima iamidima polunezasićenih masnih kiselina.25 Prilično je nejasno na koji način maca pospješuje seksualne performanse bez da utječe na razinu razine hormona (luteinizirajući, prolaktin, testosteron i estradiol) u serumu26 te se pretpostavlja da djeluje na receptore tih hormona.27 Probleme s erektivnom disfunkcijom moguće je umanjiti i amonokiselinom L-arginin, pri čemo je potrebna kontinuirana upotreba. L-Arginin potiče proizvodnju dušičnog oksida, opušta mišiće i širi krvne žile što pospješuje protok krvi i produžava vrijeme erekcije.

PREPORUKA ZA VAS

Reference:
1.Visser L Repping S. Unravelling the genegenetics of spermatogenic failure. Reproduction, Feb. 2010
2. Jorgensen N, Joensen UN, Jensen TK et al. Human semen quality in the new millennium, a prospective cross-sectional population based study of 4867 men. BMJ Open, 2012
3. Merzenich H, Zeeb H, Blettner M. Decreasing sperm quality: a global problem? BMC Public Health, 2010
4. Sheweita SA, Tilmisany AM, Al-Sawaf H. Mechanisms of male infertility: role of antioksidans. Czrr Drug Metab. Oct. 2005
5. Agarwal A, Sekhon LH,. The role of antioxidant therapy in the treatement of male infertility. Hum Fertil. Dec. 2010
6. Shiva M, Gautam AK, Verma Y, Shivgotra V, Doshi H, Kumar S. Association between sperm quality, oxidative stress, and seminal antioxidant activity, Clin Biochem. Mar. 2011
7. Vani K, Kurakula M, Syed R, Alharbi K. Clinical Relevance of Vitamin C Among Lead-Exposed Infertile Men. Gen Test Mol Biomarkers, Jun 2012
8. Ibrahim HA, Zhu Y, Wu C, et al. Selenium-enriched probiotics improves murine male fertility compromised by high fat diet. Biol. Trace Elem Res. Jun 2012
9. Moslemi MK, Tavanbakhsh S. Selenium -vitamin E supplementation in infertile men: effects on semen parameters and pregnancy rate. Int J Gen Med. 2011
10. Kumari D, Nair N, Bedwal RS. Testicular apoptosis after dietary zinc deficiency: ultrastructural and TUNEL studies. Syst Biol Reprod Med. Oct 2011
11. Mancini A, Balercia G. Coenzyme Q10 in male infertility, psyho-patology and therapy, Biofactors, Sep 2011
12. Safarinejad MR. Effect of Omega-3 polyunsaturated fatty acid supplementation on semen profile and enzymatic anti-oxidant capacity of seminal plasma in infertile men with idiopathic oligoasthenoteratospermia: a double blind, placebo-controlled, randomised study, Andrlogia. Feb 2011
13. Gupta NP, Kumar R. Lycopene therapy in idiopathic male infertility – a preliminary report. Int Urol Nephrol. 2002
14. Cavallini G, Ferraretti AP, Gianaroli L, Biagiotti G, Vitali G. Cinnoxicam and L-carnitine/acetyl L-carnitine treatment for idiopathic and varicocele-associated oligoasthenospermia. J Androl Sep 2004
15. Corbett ST, Hill O, Nangia AK. Vitamin D receptor found in human sperm. Urology. Dec 2006
16. Blomberg Jensen M, Dissing S. Non-genomic effects of vitamin D in human spermatozoa. Steroids. Aug 2012
17. Kwiecinski GG, Petrie GI, DeLuca HF. Vitamin D is necessary for reproductive functions of the male rat. J. Nutr. May 1989
18. Stewart AF, Kim ED. Fertility concerns for the aging male. Urology. Sep 2011
19. Schmid TE, Eskenazi B, Marchetti F et al. Micronutients intake is associated with improved sperm DNA quality in older men. Fertil Steril. Aug 2012
20. Muhammad I, Zhao J, Dunbar DC, Khan IA. Constituents of Lepidium meyenii ‘maca’. Phytochemistry 2002;59:105-10.
21. Balick MJ,.Lee R. Maca: from traditional food crop to energy and libido stimulant. Altern.Ther.Health Med 2002;8:96-8.
22. Zheng BL, He K, Kim CH, Rogers L, Shao Y, Huang ZY et al. Effect of a lipidic extract from lepidium meyenii on sexual behavior in mice and rats. Urology 2000;55:598-602.
23. Gonzales GF, Cordova A, Vega K, Chung A, Villena A, Gonez Cet al. Effect of Lepidium meyenii (MACA) on sexual desire and its absent relationship with serum testosterone levels in adult healthy men. Andrologia 2002;34:367-72.
24. Gonzales GF, Cordova A, Gonzales C, Chung A, Vega K, Villena A. Lepidium meyenii (Maca) improved semen parameters in adult men. Asian J Androl 2001;3:301-3.
25. Li G, Ammermann U, Quiros CF. Glucosinolate Contents in Maca (Lepidium peruvianum chacon) Seeds, Sprouts, Mature Plants and Several Derived Commercial Products. Economic Botany 2001;55:255-62.
26. Gonzales GF, Cordova A, Vega K, et al. Effect of Lepidium meyenii (Maca), a root with aphrodisiac and fertility-enhancing properties, on serum reproductive hormone levels in adult healthy men. J Endocrinol 2003;176(1):163-8.
27. Gonzales GF, Cordova A, Gonzales C, Chung A, Vega K, Villena A. Lepidium meyenii (Maca) improved semen parameters in adult men. Asian J Androl 2001;3:301-3.

Arhiva za oznaku: vitamin D