Vrlo je vjerojatno da će u nadolazećoj sezoni prehlada i gripe većina vas posegnuti za nekim od popularnih dodataka prehrani. No koji suplementi, prema dostupnim studijama i odobrenim zdravstvenim tvrdnjama, doista djeluju? Evo pregleda najpopularnijih i s njima povezanih stručnih mišljenja.
Vitamin C:
Odobrene znanstvene tvrdnje: Vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Uvriježeno mišljenje: djeluje
Istraživanja
Temeljem 29 obrađenih studija na preko 11.000 ispitanika vitamin C nema utjecaja na pojavu uobičajene prehlade ili gripu, no visoke doze mogu skratiti vrijeme trajanja i intenzitet bolesti. Antioksidativne sposobnosti mogu biti od koristi budući da neutraliziraju slobodne radikale, povećane kod infekcija. Od posebne koristi mogao bi biti za osobe koje su kratkoročno podvrgnute teškim fizičkim naporima1, poput maratonaca ili skijaša. Pojavnost bolesti kod takvih je skupina u pola manja no kod ispitanika koji ne uzimaju vitamin C. Terapeutske kliničke studije s visokim dozama vitamina C (8mg) dnevno, administriranih po početku bolesti, pokazele su nedosljedne rezultate i potrebno će biti izvršiti dodatna ispitivanja za neki konkretniji zaključak.
Vitamin D:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: Vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Uvriježeno mišljenje: ništa posebno
Istraživanja
Od svih vitamina izgleda da od vitamina D ima najviše koristi. Za razliku od vitamina C, vitamin D može spriječiti pojavu gripe i upale gornjih dišnih puteva kod osoba koje nemaju dovoljne razine (20 ng/mL) ovog vitamina u krvi. Japanska studija iz 2010 godine je ustanovila 42% manje oboljevanja djece od virusa gripe tipa A. Prema švedskoj studiji2 iz 2015 godine (s 4000 IU dnevno) nije zamijećena korist u prva tri mjeseca uzimanja, no nakon godine dana od početka ispitivanja rizik od zaraze bio je 36% manji, a učestalost infekcija gornjih dišnih puteva za 28% manja no u skupini koja nije dodatno uzimala vitamin D. Pomalo neobično dizajnirana Engleska studija3 (ekstremno visoke doze, 3mg svaka dva mjeseca plus 10 mcg dnevno, pri čemu je i kontrolna placebo skupina dobivala 10 mcg dnevno) iz iste godine upozorava da izrazito visoke količine vitamina D kod osoba starije populacije mogu povećati rizik od pojave bolesti. Kod većine osoba umjerene dnevne doze bit će efikasnije no ekstremno velike periodične. Generalno prevladava mišljenje da, posebno u mjesecima bez dovoljno sunčevih zraka, uzimanje između 1000 i 2000 IU može pripremiti organizam na borbu.
Cink:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: Cink doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
Uvriježeno mišljenje: pomaže
Istraživanja
Cink samostalno može uništiti virus gripe i, uziman kao tableta za žvakanje ili pastila, značajno skratiti vrijeme trajanja simptoma upale gornjih dišnih puteva. Cink u većim dozama može biti efikasan, ali se ne bi trebao primjenjivati dugoručno budući da može imati negativan učinak. Cink u velikim dozama može izazvati nedostatak bakra u organizmu i, suprotno očelivanjima, supresirati imunitet, uzrokovati anemiju i probleme sa srcem. Preporučena dnevna doza za cink kod nas je 10 mcg, a europska Znanstvena komisija za hranu (SCF) donosi preporuke o gornjoj sigurnim granicama za cink koje se kreću od 7 mcg za djecu do tri godine starosti, 22 mcg za adolesscente, do 25 mcg za odrasle, što vrijedi i za trudnice i dojilje. Više o cinku možete pogledati u našim temama.
Echinacea:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomaže
Istraživanja
Echinacea je izuzetno popularna kao pripravak za “jačanje” imuniteta iako u stvari irititira imunitet i tako, prema nekim studijama, stimulira proizvodnju antitijela. Nekoliko ih ukazuje da je efikasnija ukoliko se uzima povremeno i prije sezone prehlada, nego nakon početka bolesti. Jedna velika studija pokazuje da uzimana u vrijeme početka sezone prehlada može “umjereno smanjiti rizik”. Problem s echinaceom je što dostupni pripravci jako variraju u sastavu (vrsti upotrebljene biljke) i kvaliteti. Ukoliko se eventualno odlučite na pripravke koji je sadrže, onda tražite one s vrstom echinacea purpurea.
Češnjak:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomaže
Istraživanja
Češnjak se od davnina koristi i za njega je je uvriježeno kako je izuzetno efikasan, naročito “onaj domaći”. Objektivno, s češnjakom postoji problem: nema, ili su vrlo rijetke, dobro provedene kliničke studije. Prema meta studiji iz 2012., koja je analizirala do tada objavljena istraživanja, samo je jedno, obavljeno na 146 ispitanika, zadovoljavalo kriterije dobro provedene studije. Iako su rezultati bili pozitivni, jedna se studija ne smatra dovoljnom za konkretan zaključak.
Omega-3:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema za prehlade i gripe
Uvriježeno mišljenje: nema za prehlade i gripe
Istraživanja
Prema Britain’s Institute of Human Nutrition and School of Medicine svakodnevno uzimanje omega-3 povećava aktivnost fagocita, stanica koje organizam šalje u borbu protiv bakterija. Jedno drugo istraživanje pronalazi da omega-3 poboljšava protok zraka i štiti pluća od uobičajenih prehlada. Ako ništa drugo, onda zbog ostalih odobrenih zdravstvenih tvrdnji vezanih uz zdravlje krvožilnog sustava i mozga, s omega-3 ne možete pogriješiti.
Beta Glukan:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomaže
Istraživanja
Beta glukana ima iz kvasca, gljiva i zobi. Postao je vjerojatno najtraženiji dodatak prehrani za snaženje imuniteta, što može zahvaliti istraživanjima koja su, iako dobro provedena, uglavnom financirana od strane jedne kompanija. U posljednje vrijeme pojavljuje se sve više kliničkih studija koje potvrđuju utjecaj beta glukana na ponašanje imuno sustava4.
Probiotici:
Odobrene zdravstvene tvrdnje: nema
Uvriježeno mišljenje: pomažu
Istraživanja
Probiotici su trenutno najsporniji dodaci prehrani budući da ne samo da nema odobrenih zdravstvenih tvrdnji, već se niti naziv probiotik ne smije koristiti u označavanju proizvoda budući da EFSA smatra kako sam posebi predstavlja zdravstvenu tvrdnju. Najčešće se preporučuju nakon kura antibiotika, za što je zaslužna meta studija5 iz 2012. na 82 nasumično odabrana do tada obavljena istraživanja. Studija je utvrdila značano manju pojavu diareje nakon kure antibioticima.
Moglo bi Vas zanimati
Reference:
1.) Johnston CS, et al. Nutrients: Vitamin C Supplementation Slightly Improves Physical Activity Levels and Reduces Cold Incidence in Men with Marginal Vitamin C Status: A Randomized Controlled Trial, 2014 srp.9
2.) Bergman, JMC notes, 2015 http://www.biomedcentral.com/1756-0500/8/391
3.) Martineau AR, Hanifa Y, Witt KD, Barnes NC,et al. Double-blind randomised controlled trial of vitamin D3 supplementation for the prevention of acute respiratory infection in older adults and their carers; Thorax. 2015 lis. /thoraxjnl-2015-206996. Epub 2015 lip.10.
4.) Tian X, Tian J, Tang X, Rui K, Zhang Y, Ma J, Wang Y, Xu H, Lu L, Wang S.: Particulate β-glucan regulates the immunosuppression of granulocytic myeloid-derived suppressor cells by inhibiting NFIA expression; Oncoimmunology. 2015 srp.; eCollection 2015.
5.) Susanne Hempel, PhD; Sydne J. Newberry, PhD; Alicia R. Maher, MD; Zhen Wang, PhD; Jeremy N. V. Miles, PhD; Roberta Shanman, MS; Breanne Johnsen, BS; Paul G. Shekelle, MD, PhD : Probiotics for the Prevention and Treatment of Antibiotic-Associated Diarrhea; Clinical Review, 2012
Ostavi komentar
Želite se pridružiti diskusiji?Prijavite se i komentirajte!