VITAMIN B9 – FOLNA KISELINA
Vitamin B9, folat ili folna kiselina je u vodi topivi vitamin. Naziv mu dolazi od latinske riječi folium što znači list, budući da je prvi puta izoliran iz špinata. Prirodni se pojavljuje kao folat i folna kiselina. Radi stabilnosti, prilikom dodavanja u hranu koristi se sintetička folna kiselina.
FUNKCIJE U ORGANIZMU
Dovoljna količina folne kiseline u organizmu vrlo je važna. Funkcionira kao koenzim i pomaže organizmu da
• iskoristiti aminokiseline, gradivne blokove proteina
• proizvodi nukleinske kiseline
• proizvodi krvne stanice u koštanoj srži
• osigura brz rast stanica u trudnoći, ranom djetinjstvu i adolescentskoj dobi
• kontrolira razinu homocisteina u krvi (zajedno s vitaminima B6 i B12)
• drži pod kontrolom neke kronične bolesti, poput bolesti srca
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) za folnu kiselinu odobrava slijedeće zdravstvene tvrdnje:
• folna kiselina ima ulogu u procesu dijeljenja stanica
• folna kiselina doprinosi normalnoj psihološkoj funkciji
• folna kiselina doprinosi normalnoj sintezi aminokiselina
• folna kiselina doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
• folna kiselina doprinosi normalnom metabolizmu homocisteina
• folna kiselina doprinosi rastu majčinog tkiva tijekom trudnoće
• folna kiselina doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti
• folna kiselina doprinosi normalnom stvaranju krvi
UTJECAJ NA ZDRAVLJE
Naš organizam ne može samostalno sintetizirati folnu kiselinu. Sudjeluje u brojnim metaboličkim procesima i njima dovoljna količina u organizmu se smatra izuzetno važnom za normalno funkcioniranje.
Urođene mane
Dokazano je da neadekvatan unos folne kiseline prije začeća i tijekom prva četiri mjeseca trudnoće dovodi do defekta neuralne cijevi fetusa. Preporučuje se svim ženama koje planiraju trudnoću uzimanje 400 mcg folne kiseline dnevno. Dokazano je da suplementacija folnom kiselinom smanjuje postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta 72-100%.
Srčane bolesti
Folna kiselina pomaže u kontroli aminokiseline homocistein i snižava njene vrijednosti u krvi. Visoke razine homocisteina redovito su prisutne kod osoba s oboljenjima srca i krvožilnog sustava pa je hipotetizira kako držanje razine homocisteina pod kontrolom može smanjiti rizik od infarkta, moždanog udara i bolesti krvožilnog sustava uopće. Za definitivne zaključke potrebno je provesti klinička istraživanja.
Tumori
Prema dostupnim istraživanjima čini se da folna kiselina štiti od nastanka nekih oblika tumora, naročito debelog crijeva i dojki. Studije koje na to ukazuju sačinjene su na način da su utvrdile kako je pojavnost tih oblika tumora manja kod osoba koje uzimaju adekvatne količine folne kiseline.
Alzheimerova bolest
Osobe s Alzheimerom redovito imaju niže razine folne kiseline u krvi, ali nije potpuno jasan razlog te pojave. Neki dokazi o blagotvornom učinku dodatne suplementacije starije populacije folnom kiselinom u smislu zaštite od pojave Alzheimerove bolesti i problema povezanih s demencijom postoje.
Depresija
Prema dostupnim izvorima između 15-38% populacije s dijagnosticiranom depresijom ima niske razine folne kiseline u organizmu. Štoviše, što je niža razina to je i pojavnost bolesti izraženija. Niske razine folne kiseline povezane su sa slabim djelovanjem antidepresanata. Za utvrđivanje mehanizma djelovanja bit će potrebne dodatne studije, no čini se kako folna kiselina pomaže njihov učinak.
PREPORUKE ZA UZIMANJE
Preporučena dnevna doza kod nas iznosi 200 mcg, dok u ostatku EU ona varira između 200-400 mcg dnevno. U SAD-u su te vrijednost bliže modernim spoznajama i iznose 400 mcg dnevno za odrasle osobe, 600 mcg za vrijeme trudnoće i 500 mcg za dojilje. Iznosi podrazumijevaju ukupne količine, iz hrane i suplemenata.
U većini europskih zemalja prosječna suplementacija folnom kiselinom je ispod preporučenih dnevnih doza. Slično je i u SAD-u, a naročito čudi da isto vrijedi i za trudnice i dojilje.
NEDOSTATAK FOLNE KISELINE
Nedostatak folata jedan je od najčešćih od svih nedostataka vitamina u organizmu. Nedostatak može biti posljedica neadekvatnog unosa, loše apsorpcije, poremećaja u metabolizmu ili izazvan povećanim potrebama.
Rani simptomi nedostatka folata su nespecifični i mogu uključivati umor, osjetljivost i nedostatak apetita. Ozbiljan nedostatak može dovesti do megaloblastične anemije, stanja pri kojem koštana srž proizvodi prevelike i nezrele crvene krvne stanice.
Trudnice i dojilje spadaju u rizičnu skupinu osoba s nedostatkom folne kiseline zbog naglog rasta tkiva, odnosno izlučivanja folata iz organizma mlijekom. U tom periodu postoji potreba za uzimanjem nešto viših količina folne kiseline. Nedostatak folne kiseline kod trudnica može imati teške, čak i fatalne posljedice.
PRIRODNI IZVORI
Folna kiselina prisutna je u brojnim namirnicama. Najbolji izvor je jetra, tamnozeleno lisnato povrće, grah, pšenične klice i kvasac. Dobri izvori su žumanjak jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, repa, sok od naranče, kruh od cjelovitih žitarica.
SIGURNOST ZA UZIMANJE
Za sada nema prijavljenih štetnih učinaka od pretjerane suplementacije folnom kiselinom. Postoji naznaka da dugotrajno uzimanje visokih količina može uvećati rizik od pojave raka prostate no na dizajn studije stiglo je puno prigovora iz stručnih krugova. Kako bi se izbjegle bilo kakve potencijalno štetne pojave regulatorna tijela u Europi i SAD-u postavile su gornju granicu na 1 mg dnevno. Samo kod nas je ta granica postavljena na 600 mg
