Arhiva za oznaku: osteoporoza

Suplementacija vitaminom D umanjuje sklonost padovima starije populacije

,

Padovi osoba starijih od 65 godina vrlo često završavaju ozbiljnim ozljedama koje ograničavaju pokretljivosti i samostalnosti takvih osoba, čime postaju ovisne o tuđoj pomoći.

Ima li dodatna suplementacija smisla?

Iako se svake godine pojavljuju oprečna istraživanja povezanosti razine vitamina D i broju padova starijih osoba, posljednje objavljeno u kolovozu 2015. ide u korist dodatne suplementacije ovim važnim vitaminom. Sklonost padovima populacije starije od 65 je zamjetna, a padovi često (1 od 10 puta) završavaju lomovima i drugim ozbiljnim ozljedama. Čak i kada ozljede uslijed padova nisu po život ozbiljne, nerijetko završavaju ograničenom pokretljivosti, gubitkom samostalnosti, smještajem u domove ili potrebom za skrbništvom. Starija populacija se gotovo redovito lošije hrani, manje kreće i manje izlaže sunčevim zrakama, tako da je nedostatak vitamina D česta pojava. Niti ispitna skupina ovog istraživanja nije bila izuzetak. Izmjerene količine biomarkera vitamina D u organizmu prije početka studije pokazale su kako svega četvrtina ispitanika ima optimalne razine vitamina D u krvi.

Do sada objavljena istraživanja sugeriraju da vitamin D ima ključnu ulogu u očuvanju koštane i mišićne mase i snage, što bi trebalo imati utjecaja na smanjeni rizik od padova. VFođeno prethodnim spoznajama, istraživanje s Wake Forest Baptist Medical Center imalo je za cilj utvrditi ima li smisla dodatno suplementirati stariju populaciju vitaminom D i učiniti njihov život kvalitetnijim i neovisnijim od pomoći skrbnika.

Ohrabrujući rezultati

Generalni cilj medicinskog centra na kojem je studija provedena je pomoći ljudima da što duže ostanu neovisni od tuđe pomoći. Studija je provedena na 68 ispitanika u dobi od 65 do 102 godine starosti, a vitamin D je ispitanicima davan uz redovne obroke. Rezultati studije izrazito su obećavajući. Utvrđeno je kako skupina koja je redovito dobivala vitamin D imala upola manje padova od kontrolne placebo skupine, što je ogromna razlika, no istraživači ističu da je za definitivnu potvrdu potrebno ponoviti studiju na znatno većem broju ispitanika.

Reference:
1.Denise K. Houston, Janet A. Tooze, Jamehl L. Demons, Brooke L. Davis, Rachel Shertzer-Skinner, Linda B. Kearsley, Stephen B. Kritchevsky, Jeff D. Williamson. Delivery of a Vitamin D Intervention in Homebound Older Adults Using a Meals-on-Wheels Program: A Pilot Study. Journal of the American Geriatrics Society, 2015; DOI: 10.1111/jgs.13610

Moglo bi Vas zanimati

123

Kalcij

KALCIJ


Kalcij je najzastupljeniji mineral u našem organizmu. Esencijalan je budući da ga u organizam moramo unositi hranom. Oko 99 posto kalcija nalazi se u kostima i zubima, a ostatak cirkulira u krvi, limfi i tjelesnim tekućinama. Neophodan je za normalno odvijanje brojnih funkcija organizma

Kalcij


FUNKCIJE U ORGANIZMU

Uzimanje dovoljnih količina kalcija (1.000mg – 1.200mg dnevno, iz svih izvora) je nužno za održanje koštane mase, funkcioniranje živčanog sustava, mišićnu kontrakciju i krvožilni sustav. U većini slučajeva (osim djevojaka između 9 i 18 godina starosti) hranom unosimo dovoljno kalcija, no upitna može biti njegova iskoristivost u organizmu.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) za magnezij odobrava slijedeće zdravstvene tvrdnje
• Kalcij je potreban za održavanje normalnih kostiju i zubi
• Kalcij doprinosi normalnoj funkciji mišića
• Kalcij doprinosi normalnom živčanom prijenosu
• Kalcij doprinosi normalnoj funkciji probavnih enzima
• Kalcij doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije
• Kalcij doprinosi normalnom zgrušavanju krvi.
• Kalcij ima ulogu u regulaciji dijeljenja i diferencijacije stanica

UTJECAJ NA ZDRAVLJE

Koštana masa
Slabljenje skeleta uslijed gubitka koštane mase je relativno česta pojava kod osoba starijih od 50 godina. Pogađa gotovo polovinu populacije, a dodatnih 10% će zahvatiti osteoporoza.1,2 Iako je zamjećeno da osobe starije od 50 često ne unose dovoljno kalcija u organizam i potrebna im je dodatna suplementacija, od još je veće važnosti adekvatna suplementacija u mladosti kada se odvija mineralizacija, rast i razvoj kostiju. Upravo je maksimalna mineralizacija koju organizam doseže u vrijeme djetinjstva i adolescentskog razdoblja najvažnija za održanje koštane mase u kasnijim godinama. Uzimanje dovoljnih količina kalcija vrlo je važno za žene iznad pedesete, za vrijeme trudnoće i dojenja te za vrijeme i poslije menopauze. Iako oba spola s godinama gube koštanu masu, žene nakom menopauze uslijed hormonalnih promjena koštanu masu gube brže nego muškarci.

Frakture kostiju
Lom kostiju uslijed smanjenog koštanog integriteta i mišićne snage predstavlja veliki problem za stariju populaciju. Iako uzimanje dovoljnih količina kalcija samo po sebi nije dovoljno da bi statistički značajno utjecalo na smanjenje pojave loma kostiju, istraživanja potvrđuju kako je uzimanje kalcija zajedno s vitaminom D značajno smanjuje rizik od lomova kostiju, a naročito loma kuka, za čak 30%.3

Kalcij u trudnoći
Uzimanje adekvatnih količina kalcija (1.000 mg) iz svih izvora za vrijeme trudnoće može umanjiti rizik od pojave visokog krvnog pritiska i preeklampsije. To vrijedi za slučajeve u kojima je preeklampsija uzrokovana nedovoljnim unosom kalcija, ali neće imati učinak na druge uzročnike, poput pretjerane tjelesne težine. Dodatna suplementacija kalcijem za vrijeme trudnoće može imati blagotvoran učinak na krvni tlak potomka u mladosti što je najvjerojatnije povezano sa snižavanjem krvnog tlaka majke4.

Neka istraživanja pokazala su da štiti od raka crijeva

PRIRODNI IZVORI

Namirnice koje sadrže najviše kalcija su sir, jogurt, mlijeko, sardine, zeleno lisnato povrće (špinat, kelj, raštika brokula, blitva)

SIGURNOST ZA UZIMANJE

U savršenom svijetu dovoljno kalcija trebali bi uzeti raznovrsnom prehranom. Tipično, 1.000 mg dnevno, iz svih izvora, trebalo bi biti dovoljno za populaciju do 50 godina, 1.200 mg za starije. Ukoliko tražite dodatnu suplementaciju ne uzimajte više od 500 mg kalcija. Doze više od preporučenih mogu biti štetene za vas. Višak kalcija iz organizma se izlučuje mokraćom pa previsoka količina kalcija kod nekih osoba može povisiti rizik od nastanka ili ubrzati rast postojećih bubrežnih kamenaca. Postoje istraživanja koja ukazuju da suviše slobodnog kalcija u krvotoku može otvrdnuti krvne žile i povećati rizik od srčanih oboljenja. Ukoliko uzimate kalciji kao dodatak prehrani važno je da formula sadrži vitamin D i magneziji i druge minerale koji pospješuju ugradnju kalcija u kosti.

KALCIJ KAO KARBONAT ILI CITRAT?

Prema svim relevantnim istraživanjima iskoristivost kalcija kao karbonata i citrata je podjednaka. Za suplemente koji kalcij sadrže u obliku karbonata preporuča se uzimanje nakon ili uz jelo, dok za citrate to ne mora biti tako. Citrati obično sadrže manje kalcija u molekuli od karbonata pa su tako i tablete citrata veće i teže za gutanje.

PREPORUKE ZA UZIMANJE

Nacionalno udruženje za osteoporozu (UK) preporuča slijedeći unos:
Godine starostiPreporučeni unos kalcija
0-12 mjeseci (samo za djecu koja se ne doji)525 mg
1-3 godine350 mg
4-6 godina450 mg
7-10 godina550 mg
11-18 godina dječaci/djevojčice1.000/800 mg
19+ godina700 mg
Trudnice700 mg
Dojilje700 + 550 mg

Vitamin C pospješuje apsorpciju željeza. Anemija može nastati i zbog nedostatka ili loše apsorpcije vitamina B12 i folne kiseline.

POVEZANOST S VITAMINOM D

Organizam treba vitamin D kako bi mogao iskoristiti kalcij. Imajte na umu da dotovo 3/4 populacije nema dovoljno vitamina D u serumu, stoga većina suplemenata koji sadrže kalcij sadrži i vitamin D. Vitabiotics Osteocare sadrži novim istraživanjima utvrđenih 10 mcg vitamina D.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

POVEZANE OBJAVE

Reference
1.) Bailey RL et al.. Estimation of total usual calcium and vitamin D intakes in the United States. J Nutr. (2010)
2.) Wallace TC et al.. Calcium and vitamin D disparities are related to gender, age, race, household income level, and weight classification but not vegetarian status in the United States: Analysis of the NHANES 2001-2008 data set. J Am Coll Nutr. (2013)
3.) Weaver CM et al.. Calcium plus vitamin D supplementation and risk of fractures: an updated meta-analysis from the National Osteoporosis Foundation. Osteoporos Int. (2016)
4.) Hiller JE et al.. Calcium supplementation in pregnancy and its impact on blood pressure in children and women: follow up of a randomised controlled trial. Aust N Z J Obstet Gynaecol. (2007)

Magnezij

,

MAGNEZIJ


Magnezij je mineral, esencijalan za sve stanice organizma. Sudjeluje u preko 300 enigmatskih procesa, poput sinteze proteina, nukleinskih kiselina i Krebsovog ciklusa. U organizmu odrasle osobe ima ga otprilike 25g od čega se preko 50% nakazi u kostima, a oko 30% u mišićima.

Magnezij

FUNKCIJE U ORGANIZMU

Magnezij je makro mineral, što znači da ga organizam treba, za razliku od minerala u tragovima, u velikim količinama. Glavne funkcije u organizmu su
• Iskorištavanje ugljikohidrata i masti za proizvodnju energije
• provođenje živčanih impulsa, kontrakciju mišića i pravilan ritam otkucaja srca
• regulaciju razine kalcija, bakra, cinka, kalija i vitamina D

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) za magnezij odobrava slijedeće zdravstvene tvrdnje
• Magnezij ima ulogu u procesu dijeljenja stanica
• Magnezij doprinosi normalnoj psihološkoj funkciji
• Magnezij doprinosi održavanju normalnih kostiju
• Magnezij doprinosi održavanju normalnih zubi
• Magnezij doprinosi ravnoteži elektrolita
• Magnezij doprinosi normalnoj sintezi proteina
• Magnezij doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti
• Magnezij doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije
• Magnezij doprinosi normalnoj funkciji mišića
• Magnezij doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava

UTJECAJ NA ZDRAVLJE

Bolesti srca
Magnezij je posebno važan za održanje normalnog srčanog ritma i često se koristi u tretmanu srčane aritmije, naročito kod pacijenata sa dijagnosticiranim kongestivnim zatajenjem srca, rizičnoj skupini sklonoj pojavi aritmije.
Rezultati studija koje su obrađivale pacijente koji su preživjeli srčani udar te u periodu oporavka uzimali magnezij su kontradiktorni. Neke su pokazale manju smrtnost, manje aritmija i niži krvni pritisak, dok druge nisu otkrile navedena poboljšanja.

Visoki krvni pritisak
Prehrana malo masnim mliječnim proizvodima i bogata povrćem povezana je sa snižavanjem krvnog pritiska. Navedena hrana ujedno je bogata magnezijem, kalcijem i kalijem. Teško je zaključiti koji od navedenih nutrijenata sam za sebe ima najveći učinak. Jedna velika studija i dobro provedena studija zaključuje da adekvatna količina magnezija može smanjiti rizik od pojave visokog krvnog tlaka kod žena.

Moždani udar
Rezultati studije sugeriraju da osobe s neadekvatnim unosom magnezija imaju veći rizik od moždanog udara. Magnezij može biti od pomoći u tretmanu osoba koje su doživjele moždani udar ili pate od privremenih poremećaja opskrbe krvlju određenih dijelova mozga (prolazni ishemijski napad).

Preeklampsija
Preeklampsija je trudnoćom izazvana hipertenzija i obuhvaća između 3 do 7% trudnica. Može se pojaviti tijekom trećeg tromjesečja trudnoće, a manifestira se naglim porastom tlaka. Točan uzrok nije poznat. Magnezij pomaže u tretmanu i uobičajeno se administrira intravenozno.

Dijabetes
Dijabetes tip 2 je povezan niskim razinama magnezija u krvi. Velika klinička studija je utvrdila da dodatna suplementacija većim količinama magnezija može štititi od pojave ove bolesti. Prema studiji magnezij poboljšava osjetljivost na inzulin i na taj način umanjuje rizik od pojave dijabetesa tipa 2.
Nedostatak magnezija kod oboljelih od magnezija tipa 2 može narušiti imunitet i učiniti ih osjetljivijim na infekcije i razvoj bolesti.

Osteoporoza
Nedostatak kalcija, magnezija i vitamina D smatra se glavnim uzrokom pojave osteoporoze. Adekvatan unos navedenih minerala i vitamina, uz balansiranu prehranu i vježbanje, uključujući vježbe s težinama, kako u ranoj mladosti, tako i kasnije u životu, smatraju se primarnim preventivnim mjerama proti pojave ove bolesti.

Migrena i glavobolja
Osobe s izraženim pojavama migrene, uključujući djecu i adolescente, imaju niže razine magnezija u odnosu na osobe koje ne pate od migrena ili glavobolja. Nekoliko studija čak ukazuje da dodatna suplementacija magnezijem može skratiti trajanje i reducirati potrebu za medikamentima.
Neki liječnici sugeriraju uzimanje magnezija ka alternativu lijekovima protiv glavobolje i migrene, naročito za osobe koje imaju kontraindikacije na lijekove, srčane bolesnike i trudnice.

Astma
Studije sugeriraju da magnezij administriran intravenozno ili inhalacijom može pomoći u tretmanu akutnih napada astme u djece i odraslih. Podaci drugih studija pokazuju da dugotrajna redovita suplementacija magnezija or4alno ne smanjuje simptome i učestalost napada astme. Istraživanje na generalnoj populaciji je utvrdilo povezanost neadekvatnog unosa magnezija i pojave astme u djece i odraslih.
Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD)
Prema jednoj kliničkoj studiji 95% djece s dijagnosticiranim ADHD-om je deficitarna magnezijem. Druga, također klinička studija je pokazala da su djeca čija je terapija uključivala magnezij pokazala znatan napredak u ponašanju, za razliku od kontrolne skupine koja je uzimala samo standardnu terapiju i čije stanje se čak i pogoršalo.
Rezultati studija ukazuju da suplementacija magnezijem može biti od koristi za djecu s dijagnosticiranim poremećajem hiperaktivnosti i deficita pažnje

Neplodnost i pobačaj
mala klinička studija na neplodnim ženama, te ženama koje su imale pobačaj povezala je niske razine magnezija sa smanjenom reproduktivnom funkcijom i povećanim rizikom od pobačaja. Studije sugeriraju uključivanje suplementacije magnezijem (i selenom) pri tretmanu neplodnosti.

PMS
Kliničko iskustvo sugerira da uzimanje magnezija može olakšati simptome povezane s PMS-om, naročito nadimanje, nesanicu, oticanje nogu, osjetljivost grudi i dobivanje na težini. Preliminarne informacije ukazuju da magnezij može utjecati i manje naglih promjena raspoloženja.

PREPORUKE ZA UZIMANJE

Preporučeni dnevni unos kod nas je postavljen na 375 mg dnevno, u Europi se kreće između 100 mg i 500 mg dnevno. Preporučeni unos u SAD-u je 400-420 mg za muškarce i 310-320 mg za žene. Istraživanja pokazuju kako je preporučeni dnevni unos magnezija u većini europskih zemalja, ali i SAD-u ispod preporučenog dnevnog unosa.

NEDOSTATAK MAGNEZIJA

Iako su količine magnezija uzetog hranom ispod preporučenih dnevnih vrijednosti, teži simptomi nedostatka su relativno rijetki. Određeni zdravstveni problemi mogu izazvati ozbiljan nedostatak magnezija. Crijevna viroza s povraćanjem i proljev mogu izazvati privremeni deficit. Bolesti crijeva i želuca, dijabetes, pankreatitis, disfunkcija bubrega i upotreba diuretika mogu značajnije ugroziti potrebne količine magnezija u organizmu.
Previše kave, gaziranih pića, soli i alkohola, obilne mjesečnice, intenzivno znojenje i produženi stres mogu reducirati razinu magnezija.
Simptomi pomanjkanja mogu uključivati uznemirenost i tjeskobu, sindrom nemirnih nogu, poremećaje spavanja, razdražljivost mučninu i povraćanje, nenormalan srčani ritam, nizak krvni tlak, zbunjenost, slabost i spazam mišića i hiperventilaciju.

PRIRODNI IZVORI

Najbolji prirodni izvori magnezija su tofu, mahunarke, lisnato zeleno povrće, pšenične mekinje, sojino brašno, bademi, indijski oraščići, bundeva i pinjoli, zobene pahuljice, banane, čokolada (s više kakaa)
Lisnato zeleno povrće se posebno preporuča budući da sadrži puno klorofila u kojem je magnezij centralni atom.

SIGURNOST ZA UZIMANJE

Uzimanje suviše velikih količina magnezija iz suplemenata može izazvati proljev. Osobe s oslabljenom funkcijom bubrega spadaju u rizičnu skupinu i trebaju biti na oprezu.
Povišena razina magnezija u krvi može izazvati pad krvnog pritiska (hipotenzija). Kasniji znakovi trovanja magnezijem poput letargije, zbunjenosti, poremećaja srčanog ritma, pogoršanja normalne funkcije bubrega povezani su s ozbiljnom hipotenzijom.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

POVEZANE OBJAVE

Vitamin K

,

VITAMIN K


Vitamin K je u mastima topiv vitamin koji se prirodno pojavljuje u dva oblika: vitamin K1 (filokinon) koji se nalazi u biljkama te vitamin K2, što je naziv za skupinu komponenti pod imenom „menakvinoni“, a modu se pronaći u mliječnim proizvodima.

Vitamin K

UVOD

Vitamin K je najpoznatiji zbog funkcije povezane s zgrušavanjem krvi, koagulacijom. Iz te funkcije mu dolazi i ime, na njemačkom ‘koagulationsvitamin’.

FUNKCIJE U ORGANIZMU

Vitamin K je važan za:
• zgrušavanje krvi
• održanje zdravih kostiju
• održanje normalne funkcije krvnih žila

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) za vitamin K odobrava slijedeće zdravstvene tvrdnje:
• vitamin K doprinosi održavanju normalnih kostiju
• vitamin K doprinosi normalnom zgrušavanju krvi

UTJECAJ NA ZDRAVLJE

Osteoporoza
Vitamin K je neophodan za dobru iskoristivost kalcija i njegovu ugradnju u kosti. Više razine vitamina K u organizmu povezane su s većom gustoćom kostiju. Kod osobe s osteoporozom zamijećen je nedostatak vitamina K
Postoji sve više dokaza kako vitamin K pozitivno utječe na zdravlje kostiju i smanjuje rizik fraktura kostiju, naročito kod žena nakon menopauze koje su u rizičnoj skupini za osteoporozu.

Ateroskleroza
Gomilanje masnih nakupina unutar krvnih žila naziva se aterosklerozom. Masne nakupine ujedno postaju žarišta na koja se nakuplja kalcij što dovodi do kalcifikacije krvnih žila. Kalcifikacija smanjuje elastičnost krvnih žila i povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Studija na ženama u post menopauzi s utvrđenom kalcifikacijom krvnih žila utvrdila je da ispitanice nemaju dovoljnu količinu vitamina K u serumu. Za još bolje razumijevanja procesa potrebne su nove studije.

Krvarenje
Novorođenčad u mnogim europskim državama i SAD-u dobiva vitamin K odmah po porodu kako bi se spriječila pojava hemoragičnih oboljenja, posebno u mozgu.

PREPORUČENE DNEVNE DOZE

Prema hrvatskim propisima preporučeni dnevni unos vitamina K iznosi 75 mcg i sličan je preporučenim dnevnim vrijednostima u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. U SAD-u je ustanovljen preporučeni dnevni unos od 120 mcg za muškarce i 90 mcg za žene.

NEDOSTATAK VITAMINA K

Nedostatak vitamina K kod zdravih osoba koje se uredno hrane smatra se relativno rijetkom pojavom.
Okolnosti koje mogu dovesti do nedostatka vitamina K povezane su uz njegovu lošu apsorpciju u organizam povezanu s poremećajem u radu crijeva, bolestima jetre ili Chronovom bolesti. Uzimanje antibiotika i lijekova za razrjeđivanje krvi može interferirati s vitaminom K

Nedostatak vitamina K može dovesti do nekontroliranog krvarenja (hemoragija) što se prvo može manifestirati kao krvarenje desni ili iz nosa.

Posebno osjetljiva populacija na nedostatak vitamina K su novorođenčad kod koje je rizik od nedostatka vitamina D dobro potvrđena i može uzrokovati krvarenje ispod lubanje unutar prvog tjedna života. Novorođenčad koja se doji spada u rizičnu skupinu budući da je razina vitamina K u mlijeku majke relativno mala, a do poroda je transfer vitamina K iz posteljice na dijete također slab. U mnogim je zemljama administracija vitamina K novorođenčadi rutinska profilaktična procedura.

PRIRODNI IZVORI

Najbolji prirodni izvor vitamina K1 su lisnato zeleno povrće poput špinata, brokule, kelja, kupusa i zelene salate. Ima ga i u nekim biljnim uljima. Dobar izvor su zob, krumpir, rajčica, šparoga i maslac.
Najbolji izvor vitamina K2 su mliječni proizvodi, poput sireva.

SIGURNOST UZIMANJA

Čak i kod znatno većih količina od dnevno preporučenih, nisu zamijećene negativne popratne pojave. Zabilježene su alergijske reakcije.

Preporučeno za Vas

Moglo bi Vas zanimati

Povezane objave

Suplementacija vitaminom D umanjuje sklonost padovima starije populacije

,

Padovi osoba starijih od 65 godina vrlo često završavaju ozbiljnim ozljedama koje ograničavaju pokretljivosti i samostalnosti takvih osoba, čime postaju ovisne o tuđoj pomoći.

Ima li dodatna suplementacija smisla?

Iako se svake godine pojavljuju oprečna istraživanja povezanosti razine vitamina D i broju padova starijih osoba, posljednje objavljeno u kolovozu 2015. ide u korist dodatne suplementacije ovim važnim vitaminom. Sklonost padovima populacije starije od 65 je zamjetna, a padovi često (1 od 10 puta) završavaju lomovima i drugim ozbiljnim ozljedama. Čak i kada ozljede uslijed padova nisu po život ozbiljne, nerijetko završavaju ograničenom pokretljivosti, gubitkom samostalnosti, smještajem u domove ili potrebom za skrbništvom. Starija populacija se gotovo redovito lošije hrani, manje kreće i manje izlaže sunčevim zrakama, tako da je nedostatak vitamina D česta pojava. Niti ispitna skupina ovog istraživanja nije bila izuzetak. Izmjerene količine biomarkera vitamina D u organizmu prije početka studije pokazale su kako svega četvrtina ispitanika ima optimalne razine vitamina D u krvi.

Do sada objavljena istraživanja sugeriraju da vitamin D ima ključnu ulogu u očuvanju koštane i mišićne mase i snage, što bi trebalo imati utjecaja na smanjeni rizik od padova. VFođeno prethodnim spoznajama, istraživanje s Wake Forest Baptist Medical Center imalo je za cilj utvrditi ima li smisla dodatno suplementirati stariju populaciju vitaminom D i učiniti njihov život kvalitetnijim i neovisnijim od pomoći skrbnika.

Ohrabrujući rezultati

Generalni cilj medicinskog centra na kojem je studija provedena je pomoći ljudima da što duže ostanu neovisni od tuđe pomoći. Studija je provedena na 68 ispitanika u dobi od 65 do 102 godine starosti, a vitamin D je ispitanicima davan uz redovne obroke. Rezultati studije izrazito su obećavajući. Utvrđeno je kako skupina koja je redovito dobivala vitamin D imala upola manje padova od kontrolne placebo skupine, što je ogromna razlika, no istraživači ističu da je za definitivnu potvrdu potrebno ponoviti studiju na znatno većem broju ispitanika.

Reference:
1.Denise K. Houston, Janet A. Tooze, Jamehl L. Demons, Brooke L. Davis, Rachel Shertzer-Skinner, Linda B. Kearsley, Stephen B. Kritchevsky, Jeff D. Williamson. Delivery of a Vitamin D Intervention in Homebound Older Adults Using a Meals-on-Wheels Program: A Pilot Study. Journal of the American Geriatrics Society, 2015; DOI: 10.1111/jgs.13610

Moglo bi Vas zanimati

123

Arhiva za oznaku: osteoporoza