Vitamin K

Vitamin K je u mastima topiv vitamin koji se prirodno pojavljuje u dva oblika: vitamin K1 (filokinon) koji se nalazi u biljkama te vitamin K2, što je naziv za skupinu komponenti pod imenom „menakvinoni“, a modu se pronaći u mliječnim proizvodima.

UVOD

Vitamin K je najpoznatiji zbog funkcije povezane s zgrušavanjem krvi, koagulacijom. Iz te funkcije mu dolazi i ime, na njemačkom ‘koagulationsvitamin’.

FUNKCIJE U ORGANIZMU

Vitamin K je važan za:
• zgrušavanje krvi
• održanje zdravih kostiju
• održanje normalne funkcije krvnih žila

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) za vitamin K odobrava slijedeće zdravstvene tvrdnje:
• vitamin K doprinosi održavanju normalnih kostiju
• vitamin K doprinosi normalnom zgrušavanju krvi

UTJECAJ NA ZDRAVLJE

Osteoporoza
Vitamin K je neophodan za dobru iskoristivost kalcija i njegovu ugradnju u kosti. Više razine vitamina K u organizmu povezane su s većom gustoćom kostiju. Kod osobe s osteoporozom zamijećen je nedostatak vitamina K
Postoji sve više dokaza kako vitamin K pozitivno utječe na zdravlje kostiju i smanjuje rizik fraktura kostiju, naročito kod žena nakon menopauze koje su u rizičnoj skupini za osteoporozu.

Ateroskleroza
Gomilanje masnih nakupina unutar krvnih žila naziva se aterosklerozom. Masne nakupine ujedno postaju žarišta na koja se nakuplja kalcij što dovodi do kalcifikacije krvnih žila. Kalcifikacija smanjuje elastičnost krvnih žila i povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Studija na ženama u post menopauzi s utvrđenom kalcifikacijom krvnih žila utvrdila je da ispitanice nemaju dovoljnu količinu vitamina K u serumu. Za još bolje razumijevanja procesa potrebne su nove studije.

Krvarenje
Novorođenčad u mnogim europskim državama i SAD-u dobiva vitamin K odmah po porodu kako bi se spriječila pojava hemoragičnih oboljenja, posebno u mozgu.

PREPORUČENE DNEVNE DOZE

Prema hrvatskim propisima preporučeni dnevni unos vitamina K iznosi 75 mcg i sličan je preporučenim dnevnim vrijednostima u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. U SAD-u je ustanovljen preporučeni dnevni unos od 120 mcg za muškarce i 90 mcg za žene.

NEDOSTATAK VITAMINA K

Nedostatak vitamina K kod zdravih osoba koje se uredno hrane smatra se relativno rijetkom pojavom.
Okolnosti koje mogu dovesti do nedostatka vitamina K povezane su uz njegovu lošu apsorpciju u organizam povezanu s poremećajem u radu crijeva, bolestima jetre ili Chronovom bolesti. Uzimanje antibiotika i lijekova za razrjeđivanje krvi može interferirati s vitaminom K

Nedostatak vitamina K može dovesti do nekontroliranog krvarenja (hemoragija) što se prvo može manifestirati kao krvarenje desni ili iz nosa.

Posebno osjetljiva populacija na nedostatak vitamina K su novorođenčad kod koje je rizik od nedostatka vitamina D dobro potvrđena i može uzrokovati krvarenje ispod lubanje unutar prvog tjedna života. Novorođenčad koja se doji spada u rizičnu skupinu budući da je razina vitamina K u mlijeku majke relativno mala, a do poroda je transfer vitamina K iz posteljice na dijete također slab. U mnogim je zemljama administracija vitamina K novorođenčadi rutinska profilaktična procedura.

PRIRODNI IZVORI

Najbolji prirodni izvor vitamina K1 su lisnato zeleno povrće poput špinata, brokule, kelja, kupusa i zelene salate. Ima ga i u nekim biljnim uljima. Dobar izvor su zob, krumpir, rajčica, šparoga i maslac.
Najbolji izvor vitamina K2 su mliječni proizvodi, poput sireva.