KALCIJ
Kalcij je najzastupljeniji mineral u našem organizmu. Esencijalan je budući da ga u organizam moramo unositi hranom. Oko 99 posto kalcija nalazi se u kostima i zubima, a ostatak cirkulira u krvi, limfi i tjelesnim tekućinama. Neophodan je za normalno odvijanje brojnih funkcija organizma
FUNKCIJE U ORGANIZMU
Uzimanje dovoljnih količina kalcija (1.000mg – 1.200mg dnevno, iz svih izvora) je nužno za održanje koštane mase, funkcioniranje živčanog sustava, mišićnu kontrakciju i krvožilni sustav. U većini slučajeva (osim djevojaka između 9 i 18 godina starosti) hranom unosimo dovoljno kalcija, no upitna može biti njegova iskoristivost u organizmu.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) za magnezij odobrava slijedeće zdravstvene tvrdnje
• Kalcij je potreban za održavanje normalnih kostiju i zubi
• Kalcij doprinosi normalnoj funkciji mišića
• Kalcij doprinosi normalnom živčanom prijenosu
• Kalcij doprinosi normalnoj funkciji probavnih enzima
• Kalcij doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije
• Kalcij doprinosi normalnom zgrušavanju krvi.
• Kalcij ima ulogu u regulaciji dijeljenja i diferencijacije stanica
UTJECAJ NA ZDRAVLJE
Koštana masa
Slabljenje skeleta uslijed gubitka koštane mase je relativno česta pojava kod osoba starijih od 50 godina. Pogađa gotovo polovinu populacije, a dodatnih 10% će zahvatiti osteoporoza.1,2 Iako je zamjećeno da osobe starije od 50 često ne unose dovoljno kalcija u organizam i potrebna im je dodatna suplementacija, od još je veće važnosti adekvatna suplementacija u mladosti kada se odvija mineralizacija, rast i razvoj kostiju. Upravo je maksimalna mineralizacija koju organizam doseže u vrijeme djetinjstva i adolescentskog razdoblja najvažnija za održanje koštane mase u kasnijim godinama. Uzimanje dovoljnih količina kalcija vrlo je važno za žene iznad pedesete, za vrijeme trudnoće i dojenja te za vrijeme i poslije menopauze. Iako oba spola s godinama gube koštanu masu, žene nakom menopauze uslijed hormonalnih promjena koštanu masu gube brže nego muškarci.
Frakture kostiju
Lom kostiju uslijed smanjenog koštanog integriteta i mišićne snage predstavlja veliki problem za stariju populaciju. Iako uzimanje dovoljnih količina kalcija samo po sebi nije dovoljno da bi statistički značajno utjecalo na smanjenje pojave loma kostiju, istraživanja potvrđuju kako je uzimanje kalcija zajedno s vitaminom D značajno smanjuje rizik od lomova kostiju, a naročito loma kuka, za čak 30%.3
Kalcij u trudnoći
Uzimanje adekvatnih količina kalcija (1.000 mg) iz svih izvora za vrijeme trudnoće može umanjiti rizik od pojave visokog krvnog pritiska i preeklampsije. To vrijedi za slučajeve u kojima je preeklampsija uzrokovana nedovoljnim unosom kalcija, ali neće imati učinak na druge uzročnike, poput pretjerane tjelesne težine. Dodatna suplementacija kalcijem za vrijeme trudnoće može imati blagotvoran učinak na krvni tlak potomka u mladosti što je najvjerojatnije povezano sa snižavanjem krvnog tlaka majke4.
Neka istraživanja pokazala su da štiti od raka crijeva
PRIRODNI IZVORI
Namirnice koje sadrže najviše kalcija su sir, jogurt, mlijeko, sardine, zeleno lisnato povrće (špinat, kelj, raštika brokula, blitva)
SIGURNOST ZA UZIMANJE
U savršenom svijetu dovoljno kalcija trebali bi uzeti raznovrsnom prehranom. Tipično, 1.000 mg dnevno, iz svih izvora, trebalo bi biti dovoljno za populaciju do 50 godina, 1.200 mg za starije. Ukoliko tražite dodatnu suplementaciju ne uzimajte više od 500 mg kalcija. Doze više od preporučenih mogu biti štetene za vas. Višak kalcija iz organizma se izlučuje mokraćom pa previsoka količina kalcija kod nekih osoba može povisiti rizik od nastanka ili ubrzati rast postojećih bubrežnih kamenaca. Postoje istraživanja koja ukazuju da suviše slobodnog kalcija u krvotoku može otvrdnuti krvne žile i povećati rizik od srčanih oboljenja. Ukoliko uzimate kalciji kao dodatak prehrani važno je da formula sadrži vitamin D i magneziji i druge minerale koji pospješuju ugradnju kalcija u kosti.
KALCIJ KAO KARBONAT ILI CITRAT?
Prema svim relevantnim istraživanjima iskoristivost kalcija kao karbonata i citrata je podjednaka. Za suplemente koji kalcij sadrže u obliku karbonata preporuča se uzimanje nakon ili uz jelo, dok za citrate to ne mora biti tako. Citrati obično sadrže manje kalcija u molekuli od karbonata pa su tako i tablete citrata veće i teže za gutanje.
PREPORUKE ZA UZIMANJE
| Godine starosti | Preporučeni unos kalcija |
|---|---|
| 0-12 mjeseci (samo za djecu koja se ne doji) | 525 mg |
| 1-3 godine | 350 mg |
| 4-6 godina | 450 mg |
| 7-10 godina | 550 mg |
| 11-18 godina dječaci/djevojčice | 1.000/800 mg |
| 19+ godina | 700 mg |
| Trudnice | 700 mg |
| Dojilje | 700 + 550 mg |
Vitamin C pospješuje apsorpciju željeza. Anemija može nastati i zbog nedostatka ili loše apsorpcije vitamina B12 i folne kiseline.
POVEZANOST S VITAMINOM D
Organizam treba vitamin D kako bi mogao iskoristiti kalcij. Imajte na umu da dotovo 3/4 populacije nema dovoljno vitamina D u serumu, stoga većina suplemenata koji sadrže kalcij sadrži i vitamin D. Vitabiotics Osteocare sadrži novim istraživanjima utvrđenih 10 mcg vitamina D.
MOGLO BI VAS ZANIMATI
POVEZANE OBJAVE
Reference
1.) Bailey RL et al.. Estimation of total usual calcium and vitamin D intakes in the United States. J Nutr. (2010)
2.) Wallace TC et al.. Calcium and vitamin D disparities are related to gender, age, race, household income level, and weight classification but not vegetarian status in the United States: Analysis of the NHANES 2001-2008 data set. J Am Coll Nutr. (2013)
3.) Weaver CM et al.. Calcium plus vitamin D supplementation and risk of fractures: an updated meta-analysis from the National Osteoporosis Foundation. Osteoporos Int. (2016)
4.) Hiller JE et al.. Calcium supplementation in pregnancy and its impact on blood pressure in children and women: follow up of a randomised controlled trial. Aust N Z J Obstet Gynaecol. (2007)
