FUNKCIJE U ORGANIZMU

Magnezij je makro mineral, što znači da ga organizam treba, za razliku od minerala u tragovima, u velikim količinama. Glavne funkcije u organizmu su
• Iskorištavanje ugljikohidrata i masti za proizvodnju energije
• provođenje živčanih impulsa, kontrakciju mišića i pravilan ritam otkucaja srca
• regulaciju razine kalcija, bakra, cinka, kalija i vitamina D

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) za magnezij odobrava slijedeće zdravstvene tvrdnje
• Magnezij ima ulogu u procesu dijeljenja stanica
• Magnezij doprinosi normalnoj psihološkoj funkciji
• Magnezij doprinosi održavanju normalnih kostiju
• Magnezij doprinosi održavanju normalnih zubi
• Magnezij doprinosi ravnoteži elektrolita
• Magnezij doprinosi normalnoj sintezi proteina
• Magnezij doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti
• Magnezij doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije
• Magnezij doprinosi normalnoj funkciji mišića
• Magnezij doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava

UTJECAJ NA ZDRAVLJE

Bolesti srca
Magnezij je posebno važan za održanje normalnog srčanog ritma i često se koristi u tretmanu srčane aritmije, naročito kod pacijenata sa dijagnosticiranim kongestivnim zatajenjem srca, rizičnoj skupini sklonoj pojavi aritmije.
Rezultati studija koje su obrađivale pacijente koji su preživjeli srčani udar te u periodu oporavka uzimali magnezij su kontradiktorni. Neke su pokazale manju smrtnost, manje aritmija i niži krvni pritisak, dok druge nisu otkrile navedena poboljšanja.

Visoki krvni pritisak
Prehrana malo masnim mliječnim proizvodima i bogata povrćem povezana je sa snižavanjem krvnog pritiska. Navedena hrana ujedno je bogata magnezijem, kalcijem i kalijem. Teško je zaključiti koji od navedenih nutrijenata sam za sebe ima najveći učinak. Jedna velika studija i dobro provedena studija zaključuje da adekvatna količina magnezija može smanjiti rizik od pojave visokog krvnog tlaka kod žena.

Moždani udar
Rezultati studije sugeriraju da osobe s neadekvatnim unosom magnezija imaju veći rizik od moždanog udara. Magnezij može biti od pomoći u tretmanu osoba koje su doživjele moždani udar ili pate od privremenih poremećaja opskrbe krvlju određenih dijelova mozga (prolazni ishemijski napad).

Preeklampsija
Preeklampsija je trudnoćom izazvana hipertenzija i obuhvaća između 3 do 7% trudnica. Može se pojaviti tijekom trećeg tromjesečja trudnoće, a manifestira se naglim porastom tlaka. Točan uzrok nije poznat. Magnezij pomaže u tretmanu i uobičajeno se administrira intravenozno.

Dijabetes
Dijabetes tip 2 je povezan niskim razinama magnezija u krvi. Velika klinička studija je utvrdila da dodatna suplementacija većim količinama magnezija može štititi od pojave ove bolesti. Prema studiji magnezij poboljšava osjetljivost na inzulin i na taj način umanjuje rizik od pojave dijabetesa tipa 2.
Nedostatak magnezija kod oboljelih od magnezija tipa 2 može narušiti imunitet i učiniti ih osjetljivijim na infekcije i razvoj bolesti.

Osteoporoza
Nedostatak kalcija, magnezija i vitamina D smatra se glavnim uzrokom pojave osteoporoze. Adekvatan unos navedenih minerala i vitamina, uz balansiranu prehranu i vježbanje, uključujući vježbe s težinama, kako u ranoj mladosti, tako i kasnije u životu, smatraju se primarnim preventivnim mjerama proti pojave ove bolesti.

Migrena i glavobolja
Osobe s izraženim pojavama migrene, uključujući djecu i adolescente, imaju niže razine magnezija u odnosu na osobe koje ne pate od migrena ili glavobolja. Nekoliko studija čak ukazuje da dodatna suplementacija magnezijem može skratiti trajanje i reducirati potrebu za medikamentima.
Neki liječnici sugeriraju uzimanje magnezija ka alternativu lijekovima protiv glavobolje i migrene, naročito za osobe koje imaju kontraindikacije na lijekove, srčane bolesnike i trudnice.

Astma
Studije sugeriraju da magnezij administriran intravenozno ili inhalacijom može pomoći u tretmanu akutnih napada astme u djece i odraslih. Podaci drugih studija pokazuju da dugotrajna redovita suplementacija magnezija or4alno ne smanjuje simptome i učestalost napada astme. Istraživanje na generalnoj populaciji je utvrdilo povezanost neadekvatnog unosa magnezija i pojave astme u djece i odraslih.
Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD)
Prema jednoj kliničkoj studiji 95% djece s dijagnosticiranim ADHD-om je deficitarna magnezijem. Druga, također klinička studija je pokazala da su djeca čija je terapija uključivala magnezij pokazala znatan napredak u ponašanju, za razliku od kontrolne skupine koja je uzimala samo standardnu terapiju i čije stanje se čak i pogoršalo.
Rezultati studija ukazuju da suplementacija magnezijem može biti od koristi za djecu s dijagnosticiranim poremećajem hiperaktivnosti i deficita pažnje

Neplodnost i pobačaj
mala klinička studija na neplodnim ženama, te ženama koje su imale pobačaj povezala je niske razine magnezija sa smanjenom reproduktivnom funkcijom i povećanim rizikom od pobačaja. Studije sugeriraju uključivanje suplementacije magnezijem (i selenom) pri tretmanu neplodnosti.

PMS
Kliničko iskustvo sugerira da uzimanje magnezija može olakšati simptome povezane s PMS-om, naročito nadimanje, nesanicu, oticanje nogu, osjetljivost grudi i dobivanje na težini. Preliminarne informacije ukazuju da magnezij može utjecati i manje naglih promjena raspoloženja.

PREPORUKE ZA UZIMANJE

Preporučeni dnevni unos kod nas je postavljen na 375 mg dnevno, u Europi se kreće između 100 mg i 500 mg dnevno. Preporučeni unos u SAD-u je 400-420 mg za muškarce i 310-320 mg za žene. Istraživanja pokazuju kako je preporučeni dnevni unos magnezija u većini europskih zemalja, ali i SAD-u ispod preporučenog dnevnog unosa.

NEDOSTATAK MAGNEZIJA

Iako su količine magnezija uzetog hranom ispod preporučenih dnevnih vrijednosti, teži simptomi nedostatka su relativno rijetki. Određeni zdravstveni problemi mogu izazvati ozbiljan nedostatak magnezija. Crijevna viroza s povraćanjem i proljev mogu izazvati privremeni deficit. Bolesti crijeva i želuca, dijabetes, pankreatitis, disfunkcija bubrega i upotreba diuretika mogu značajnije ugroziti potrebne količine magnezija u organizmu.
Previše kave, gaziranih pića, soli i alkohola, obilne mjesečnice, intenzivno znojenje i produženi stres mogu reducirati razinu magnezija.
Simptomi pomanjkanja mogu uključivati uznemirenost i tjeskobu, sindrom nemirnih nogu, poremećaje spavanja, razdražljivost mučninu i povraćanje, nenormalan srčani ritam, nizak krvni tlak, zbunjenost, slabost i spazam mišića i hiperventilaciju.

PRIRODNI IZVORI

Najbolji prirodni izvori magnezija su tofu, mahunarke, lisnato zeleno povrće, pšenične mekinje, sojino brašno, bademi, indijski oraščići, bundeva i pinjoli, zobene pahuljice, banane, čokolada (s više kakaa)
Lisnato zeleno povrće se posebno preporuča budući da sadrži puno klorofila u kojem je magnezij centralni atom.

SIGURNOST ZA UZIMANJE

Uzimanje suviše velikih količina magnezija iz suplemenata može izazvati proljev. Osobe s oslabljenom funkcijom bubrega spadaju u rizičnu skupinu i trebaju biti na oprezu.
Povišena razina magnezija u krvi može izazvati pad krvnog pritiska (hipotenzija). Kasniji znakovi trovanja magnezijem poput letargije, zbunjenosti, poremećaja srčanog ritma, pogoršanja normalne funkcije bubrega povezani su s ozbiljnom hipotenzijom.