UVOD

Naziv tokoferol je kovanica dvije grčke riječi tacos (porod) i pherein (roditi) kako bi se naglasila važnost za reprodukciju živih vrsta. U dodacima prehrani vitamin E se može pronaći u „d“ ili „dl“ obliku. „d“ oblik je prirodni oblik vitamina „d“, a „dl“ je sintetski. Prirodni oblik vitamina E je aktivniji i za 100 I.U. (internacionalnih jedinica) potrebno je 67 mg „d“ oblika ili minimalno 100 mg „dl“ oblika. Slovo „a“ u nazivu označava „alfa“ tokoferol. Sintetski „dl“ može biti samo u alfa obliku, dok prirodni može biti i kombinacija alfa, beta, gama i delta tokoferola i uobičajeno se naziva miješani prirodni tokoferol.

FUNKCIJE U ORGANIZMU

• Vitamin E je antioksidant koji štiti stanice, tkiva i organe od štetnog djelovanja tzv. „slobodnih radikala“, uzročnika procesa starenja koji mogu uzrokovati upalne procese, srčana oboljenja i tumore.
• Sprječava zgrušavanje krvi koje potencijalno može blokirati pravilan protok krvi
• Regulira širenje krvnih žila, neophodno za nesmetan protok krvi

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je za vitamin E odobrila korištenje slijedeću zdravstvenu tvrdnju:
• vitamin E doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa

UTJECAJ NA ZDRAVLJE

Kolesterol i bolesti krvožilnog sustava
Vitamin E sprječava oksidaciju LDL („lošeg“) kolesterola i njegovu pretvorbu u voskaste masne nakupine poznate pod imenom „plak“ u krvnim žilama. Također, vitamin E razrjeđuje krv i omogućava bolji protok, čak i kada je plak već prisutan u krvnim žilama.

Brojne studije potvrdile su da je vitamin E uzet hranom ili kao dodatak prehrani povezan s manjim rizikom od pojave srčanih bolesti i bolesti krvožilnog sustava te ateroskleroze. Jedna velika dobro provedena studija utvrdila je da suplementacija vitaminom E ne smanjuje mogućnost srčanog udara, ali reducira rizik pojave krvnih ugrušaka i disrupcije krvotoka. Iako nekoliko studija nije utvrdilo djelovanje vitamina E kod osoba koje već pate od dijabetesa i/ili bolesti krvožilnog sustava u smislu protekcije od srčanog udara, utvrđena je pozitivna uloga vezana uz rizik od problema s krvožilnim sustavom kod dijabetičara s određenim genetičkim markerom koji se može pronaći kod 36% populacije.

Zdravlje očiju
Zbog antioksidativnog djelovanja vitamin E može zaštititi od pojave katarakte i progresivnog pogoršanja u retini oka (makularna degeneracija). Oba poremećaja uglavnom su povezana uz stariju populaciju i procese starenja, a dovode do problema s vidom. Kako bi se usporile navedene bolesti stručnjaci sugeriraju uzimanje vitamina E, C i karotenoida.

Imunitet
Postoje studije koje su ustanovile povezanost redovite suplementacije vitaminom E i manje pojavnosti infekcija gornjih dišnih puteva kod starije populacije. Isti utjecaj nije ustanovljen za infekcije donjih dišnih puteva.

Tumori
Kliničkim studijama je utvrđeno da osobe koje imaju rak vrlo često imaju niske razine vitamina E u krvi. Dodatno prehrana bogata antioksidantima, uključujući vitamin E, mogla bi biti povezana sa smanjenim rizikom obolijevanja od određenih tipova tumora.
Pokusima je utvrđeno da vitamin E koči rast tumorskih stanica u laboratorijskim uvjetima i na životinjama, naročito onih povezanih s hormonima, poput tumora prostate i dojke. Iako su početni rezultati ohrabrujući, za potvrdu djelovanja na ljudima bit će neophodno izvršiti nova istraživanja i utvrditi optimalne doze.

Alzheimerova bolest
kako se vjeruje da oksidativni stres doprinosi razvoju Alzheimerove bolesti, antioksidanti poput vitamina E potencijalno mogu biti od koristi i prevenirati pojavu bolesti. Kliničke studije upućuju na to da suplementacija vitaminom E i vitaminom C može prevenirati razvoj Alzheimerove bolesti.

Opekline od sunca
Antioksidanti mogu zaštititi kožu od sunčevih zraka. Kombinacija vitamina E i vitamina C, prema dostupnim studijama, djeluje najbolje.

PREPORUČENE DNEVNE DOZE

Preporučena dnevna doza za vitamina E u hrvatskoj iznosi 12mg iako se uobičajeno preporučene dnevne doze vežu uz spol i dob. U Europi se te doze obično kreću između 4 do 15 mg alfa tokoferola za muškarce i 3 do 12 mg za žene. U SAD-u je preporučena količina za odrasle osobe iznosi 15 mg alfa-tokoferola dnevno.
Preporučene dnevne doze nije jednostavno zadovoljiti čak ni s najboljom prehranom, što može biti problematično budući da su sve studije koje ukazuju na blagotvorno djelovanje vitamina E izvedene s minimalno preporučenim ili višim dnevnim dozama.
U većini europskih zemalja i Americi stanovništvo ne uzima dovoljne količine vitamina E. Posljednje istraživanje utvrdilo je da 90% Amerikanaca ne uzima dnevno preporučene količine vitamina E.

NEDOSTATAK VITAMINA E

Vitamin E je topiv u mastima te se kao takav može skladištiti u organizmu. Potpun izostanak rezervi vitamina E je vrlo rijetka pojava i klinički nedostatak nije vjerojatan u zdravih odraslih osoba.
Simptomi nedostatka vitamina E uključuju mišićnu slabost, gubitak mišićne mase, nenormalne pokrete očiju, slabljenje vida i nestabilnost u hodu. Navedeni simptomi zamijećeni su kod osoba s poremećajem u apsorpciji masti, bolesti jetre, ali i kod novorođenčadi, naročito prerano rođene.

Kronični nedostatak vitamina E može uzrokovati probleme s bubrezima i jetrom. Ozbiljan nedostatak vitamina E može uzrokovati pobačaj ili prijevremeni porod.

PRIRODNI IZVORI

Prirodni izvori vitamina E uključuju biljna ulja poput maslinovog, sojinog, palminog, kukuruznog, suncokretovog, zatim orašaste plodove, cjelovite žitarice i pšenične klice. Određene količine sadrže razne sjemenke i lisnato povrće, dok ga u ostalom povrću, voću, mliječnim proizvodima, mesu i ribi ima relativno malo.

SIGURNOST UZIMANJA

Vitamin E se smatra sigurnim za uzimanje čak i kod dugotrajne primjene 1.000 mg dnevno.

Dugotrajna primjena visokih doza alfa tokoferola može kod određenih osoba uvećati sklonost krvarenju. Neki liječnici sugeriraju prestanak dodatne suplementacije vitaminom E mjesec dana prije odlaska na operaciju.
Postoje studije koje su ukazale na povećanu smrtnost osoba koje su dugotrajno uzimale vitamin E no doživjele su ozbiljne kritike da su izvršene na bolesnicima s visoko rizičnim kroničnim bolestima te uz visoke doze od 2.000 I.U. (1.340 mg) dnevno. Generalna primjena ovakvih zaključaka na ostatak populacije je krajnje spekulativna. Štoviše, brojne studije s višim dnevnim unosima nisu utvrdile štetne učinke.