Kolesterol u hrani ne predstavlja razlog za zabrinutost
Pedeset godina stare smjernice o štetnosti kolesterola u hrani odlaze u povijest, cilj je smanjiti udio konzumacije šećera, posebno glukozno-fruktoznih sirupa, u dnevnoj prehrani
Svakih pet godina američko Ministarstvo zdravlja, zajedno s Ministarstvom poljoprivrede, izdaje “Prehrambeni vodič za Amerikance” koji uvelike određuje nutricionističko stajalište i industrijske trendove. Vodič se temelji na Prehrambenim smjernicama savjetodavnog odbora za hranu koji je ovih dana objavio izvješće za 2015. godinu. Nove smjernice u suprotnosti su s dosadašnjim stajalištem, zadnji puta potvrđenim prije samo 5 godina, kojim je preporučena dnevna doza kolesterola u hrani u Americi određena na 300 mg. Iako se ovakvo ograničenje ne primjenjuje u velikoj većini drugih zemalja, kolesterol se svugdje smatrao nepoželjnim.
Mantra o kolesterolu
Konzumirati hranu bogatu kolesterolom, poput jaja, hobotnica i rakova, ne predstavlja razlog za zabrinutost, donosi izvješće, no to ne znači da osobe koje imaju povišene razine, posebno “lošeg” kolesterola u krvi, ili oboljeli od dijabetesa tipa 2, ne trebaju i dalje paziti na unos kolesterola, već samo da uzimanje kolesterolom bogate hrane ne utječe bitno na ukupnu razinu kolesterola u krvi. Na koncu, kako god se hranili, samo 15% kolesterola iz namirnica završava u krvotoku, dok 85% proizvodi jetra.
Na crnoj listi
Upozorenja o štetnosti konzumacije kolesterolom bogate hrane krenula su od američkog Udruženja kardiologa još 1961. godine, a ubrzo su se preporuke dočepali državni birokrati koji bi najradije do u miligram propisali što i kako treba konzumirati. “Za svaki pojedini nutrijent na koji uopće možemo pomisliti postoje studije s ovakvim ili onakvim ishodom”, kaže John P.A. Ioannidis, profesor medicine i statistike sa Stanforda, jedan od najžešćih kritičara nutricionizma kao znanosti, i dodaje: “U toj literaturi epidemijskih proporcija, koliko je rezultata uopće točno?” Problem s nutricionizmom je u aroganciji koja često prati prehrambene savjete, ističu drugi. Više otvorenosti “autoriteta” prema novim spoznajama olakšalo bi pronalaženje kvalitetnijih rješenja.
Odakle je krenulo, tamo se i vratilo. Koncem 2013. godine American College of Cardiology i American Heart Association udruženim su snagama pregledali brojne, u međuvremenu objavljene, studije uz zaključak da “ne vide znanost koja bi poduprla teorije o prehrambenim restrikcijama (kolesterola)”. “Mi to jednostavno ne znamo”, kaže dopredsjedavajući udruge Robert Eckel, profesor medicine sa sveučilišta Colorado. I bi tako. Nove smjernice državna je birokracija objavila ovih dana, a industrija će ih slijediti ubrzo. Za narednih pedeset godina možda smo posljednja generacija koja gleda bombastične reklame proizvoda koji “ne sadrže kolesterol” ili su “sa smanjenim udjelom kolesterola”.
Nove smjernice
“Ispalo je kompliciranije nego što smo mislili”, kaže profesor Lawrence Rudel. Pregledavajući radove Anitschkova, Rusa koji je prvi 1906. godine objavio studiju o utjecaju kolesterolom bogate hrane na laboratorijske zečeve, Rudel ističe da se pogrešni zaključci vuku još iz tog vremena. Anitschkov je utvrdio značajno pogoršanje zdravstvenog stanja zečeva koji su bili hranjeni kolesterolom bogatom hranom, no u isto vrijeme je zamijetio, a ostalo je zanemareno, da se to ne odnosi na bijele zečeve. “Mi ni danas ne znamo zašto je to tako, a genetika bi mogla biti samo jedan od razloga”. Tako je i s ljudima. Konzumirati kolesterolom bogate namirnice na neke osobe neće imati utjecaja, dok će druge iskusiti zdravstvene tegobe.
Fokus usmjeren na manji unos šećera i uravnoteženu, kvalitetnu prehranu
Ideja iza novo objavljenih Smjernica je prebaciti fokus s kolesterola na hranu bogatu rafiniranim šećerima i zasićenim mastima. Važnost uravnotežene prehrane i fizička aktivnost ponovno se ističu. Smjernice ukazuju i na primjetan nedostatak vitamina A, D, E, C, folne kiseline, kalcija i magnezija kod generalne populacije. Kvalitetna prehrana trebala bi biti prije svega raznovrsna, bogata voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim voćem, plodovima mora, mliječnim proizvodima sa smanjenim udjelom zasićenih masti, umjerenoj konzumaciji alkohola te s:
manje od 2,3 grama soli dnevno
manje od 10% ukupno kalorija dnevno iz zasićenih masti
najviše 10% ukupno kalorija dnevno iz pridodanih šećera
Izvješće prebacuje fokus sa zabrana na važnost ukupnih prehrambenih navika – kombinaciju kvalitete i kvantitete koji imaju sinergijsko djelovanje i kumulativni efekt na ukupno stanje i zdravlje organizma. Finalno i službeno izvješće temeljeno na preporukama Savjetodavnog odbora bit će usvojeno krajem 2015 godine.
Referenca:
Scientific Report of the 2015 Dietary Guidelines Advisory Committee, 19.02.2015
Moglo bi Vas zanimati
