Zanemarena “kisela trešnja”
Višnja (Prunus cereasus) je hibridna voćka nastala križanjem slatke domaće trešnje s divljim, kiselijim vrstama. Etimološki, upravo zbog specifičnog okusa, na engleskom govornom području zovu je oporom ili kiselom (tart ili sour) trešnjom (cherry).
Kod nas je naročito poznata sorta Maraska iz okolice Zadra koja se nekada proizvodila u značajnijim količinama (do 12.000 tona) dok danas proizvodnja doseže jedva četvrtinu prijeratne. U usporedbi s drugim sortama višnje Maraska je sitnija i trpkija. Montmorency sorta je u svijetu jedna od najpoznatijih i uzgaja se ekstenzivno u SAD-u, Kanadi i Francuskoj.
Fenoli je čine posebnom
Iako na spomen voća vjerojatno prvo pomislite na vitamine, višnja, ali i trešnja, najčešće se u literaturi povezanoj sa zdravljem spominju zbog visokog udjela fenola.
Višnja sadrži najmanje 17 prirodnih sastojaka važnih za zdravlje poput beta karotena, vitamina A, melatonina i fenolnih spojeva poznatih kao flavonoidi. Plod višnje sadrži i rijetki SOD (superoksid dismutaza), jedan od tri najznačajnija enzimatska antioksidacijska kemijska spoja u našem organizmu. Pretpostavlja se da neke teške bolesti nastaju upravo kao upravo posljedica neodgovarajućeg unosa antioksidanata iz hrane. Glavni fenolni spojevi u višnjama su pigmeti antocijanini koji im određuju boju, a pripisuju im se antioksidativne sposobnosti. Od vitamina najprisutniji je beta karoten. Može ga biti čak i do 522 mcg na 100g ploda!
Tradicionalna upotreba i nove studije
U narodnoj medicini sok i plod višnje najčešće se spominje se kao pomoć kod gihta i bolova u zglobovima. Novija klinička ispitivanja potvrđuju stara znanja i utvrđuju mehanizme djelovanja kod još nekoliko čestih poremećaja zdravlja.
Protuupalno djelovanje
Višnja je bogata antocijaninima, snažnim antioksidansima koji joj daju boju. Prema dostupnim istraživanjima antocijanini blokiraju COX-1 i COX-2 enzime koji sudjeluju u nastanku upalnih tipova prostaglandina na isti način na koji to rade lijekovi poput aspirina ili ibuprofena. Tradicionalno se plod i sok višnje iz navedenih razloga koristi kao pomoć kod reumatoidnog i osteoartritisa.
Bolovi u mišićima
Na sveučilištu Cornell i njujorkškom Nicolas Institute of Sport Medicine and Athletic Trauma, u istraživanju s kontrolnom placebo skupinom, nedvojbeno je zamijećeno kako svakodnevna konzumacija koncentriranog soka višnje značajno smanjuje bol u mišićima nakon intenzivnih treninga vrhunskih sportaša. Nedugo po objavi ove studije primjetna je bila povećana konzumacija soka višnje kod sportaša sudionika posljednjih Olimpiskih igara.
Pomoć kod isprekidanog sna i nesanice
Višnja vrste Montmorency sadrži relativno visoku količinu melatonina, 6 puta veću no u ostalim vrstama. Više istraživanja potvrdilo je blagotvoran učinak soka i ekstrakta višnje na kvalitetu i trajanje sna, a posljednje, iz travnja 2014 godine pod vodstvom Dr. Franka Greenwaya, je utvrdilo prosječno produljenje sna za čak sat i 24 minute kod ispitatika koji su sok višnje (3 dl) konzumirali dva puta dnevno.
Dodatno, Dr. Greenway i njegov tim utvrdili su mehanizam djelovanja određenih spojeva iz Montorency višnje na biokemijske procese kojima organizam iskorištava aminokiselinu triptofan. Triptofan se u organizmu konvertira u serotonin i uvjetno melatonin. Količina triptofana u višnji je mala, manja od doze koja se uobičajeno daje za pomoć kod nesanice, no određene komponente prisutne u višnji sprječavaju razgradnju i povećavaju bioraspoloživost triptofana neophodnu za sintezu serotonina. Jedna čaša Montmorency višnje ujutro i jedna navečer i spavate kao beba.
Reference:
Liu AG, Tipton RC, Pan W, Finley JW, Prudente A, Karki N, Losso JN, Greenway FL. Tart Cherry Juice Increases Sleep Time in Older Adults with Insomnia. Experimental Biology 2014. San Diego, CA. April 28, 2014.