VITAMIN C – FOLNA KISELINA
Vitamin C je u vodi topivi vitamin. Najčešće je poznat pod imenom askorbinska kiselina. Većina životinja sposobna ga je proizvesti u organizmu, no kod ljudi to nije slučaj i moramo ga uzimati hranom.
FUNKCIJE U ORGANIZMU
Vitamin C ili, kako se još naziva, askorbinska kiselina, je bijeli kristalni prah kiselog okusa, lako topiv u vodi. Posjeduje snažno reduktivno djelovanje pa je jedan od glavnih antioksidanata, no posjeduje i brojne druge funkcije u organizmu.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) za vitamin C odobrava slijedeće zdravstvene tvrdnje:
• vitamin C doprinosi normalnoj psihološkoj funkciji
• vitamin C doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije
• vitamin C doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava
• vitamin C povećava apsorpciju željeza
• vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
• vitamin C doprinosi regeneraciji reducirane forme vitamina E
• vitamin C doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti
• vitamin C doprinosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju desni
• vitamin C doprinosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju hrskavice
• vitamin C doprinosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju kostiju
• vitamin C doprinosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju kože
• vitamin C doprinosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju krvnih žila
• vitamin C doprinosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju zubi
• vitamin C doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa
• vitamin C doprinosi održavanju normalne funkcije imunološkog sustava za vrijeme i nakon intenzivne tjelesne aktivnosti
UTJECAJ NA ZDRAVLJE
Niske razine vitamina C povezane su s brojnim krvožilnim poremećajima uključujući bolesti srca, povišeni krvni tlak, moždani udar, aterosklerozu i neke tumore. Ozbiljan nedostatak vitamina C uzrokuje bolest pod nazivom skorbut. Dovoljne količine vitamina C mogu umanjiti rizik od pojave navedenih stanja.
Bolesti srca
Rezultati kliničkih studija o djelovanju vitamina C na prevenciju srčanog udara i kapi nisu potpuno konzistentni. Pokazalo se da vitamin C ne snižava kolesterol i ne reducira ukupni rizik od srčanog udara, ali štiti arterije od oštećenja (ateroskleroza), najvjerojatnije zbog antioksidativnih svojstava.
Visoki krvni pritisak
Istraživanja pokazuju da populacija koja se generalno zdravo hrani i konzumira više antioksidanata, uključujući vitamin C ima niži krvni pritisak od osoba koje se hrane neuravnoteženo.
Tumori
Brojne studije ukazuju na činjenicu da su osobe koje uzimaju hranu bogatu vitaminom C i drugim antioksidantima manje sklone obolijevanju od raka pluća, želuca i vrlo vjerojatno dojki. Budući da takva hrana sadrži brojne mikronutrijente i antioksidante nije moguće sa sigurnošću reći da li je isključivo vitamin C zaslužan za takvo protektivno djelovanje.
Artritis
Vitamin C je organizmu neophodan za proizvodnju kolagena, koji je prirodni dio hrskavice. Osteoartritis uništava hrskavicu i tako uvećava pritisak na kosti i zglobove. Pretpostavlja se i da slobodni radikali doprinose razaranju hrskavičnog tkiva pa vitamin C kao antioksidant pomaže u zaustavljanju štetnih procesa. Postoje istraživanja koja ukazuju na manju pojavnost osteoartritisa i reumatoidnog artritisa kod osoba koje hranom uzimaju veće količine vitamina C i drugih antioksidanata.
Bolesti oka povezane sa starenjem
Vjeruje se da vitamin C djeluje sinergijski s beta-karotenom i vitaminom E i štiti oči od razvoja bolesti poput katarakta i makularne degeneracije, vodećih uzroka gubitka vida kod populacije starije od 55 godina. Izgleda da od dodatne suplementacije najviše koristi imaju osobe s uznapredovanim, uz starenje povezanim, bolestima oka.
Prehlada i gripa
Redovito uzimanje vitamina C malo skraćuje trajanje prehlada ili gripe (za jedan dan). Kod aktivnih sportaša zamijećeno je da uzimanje najmanje 200 mg vitamina C može smanjiti rizik od pojave prehlade ili gripe.
PREPORUKE ZA UZIMANJE
Preporučena dnevna doza kod nas iznosi 80 mg. U SAD-u su doze postavljene na 90 mg za muškarce i 75 mg dnevno za žene. Trudnice i dojilje imaju povećane potrebe za vitaminom C. Za zemlje Europske unije smatra se da 50% stanovništva uzima dovoljne količine vitamina C dnevno.
NEDOSTATAK VITAMINA C
Ozbiljan nedostatak vitamina C u industrijaliziranim zemljama je rijetka pojava, no istraživanja upozoravaju da je brojna populacija koja je umjereno deficitarna vitaminom C. Simptomi nedostatka vitamina C mogu biti suha i rascvjetana kosa, upala i krvarenje desni, gruba, suha i ispucana koža, sporije zarastanje rana, osjetljivost na pojavu modrica, krvarenje iz nosa i smanjena otpornost infekcijama. Ozbiljan nedostatak vitamina C može izazvati bolest poznatu pod imenom skorbut.
RIZIČNE SKUPINE
Pušači
PRIRODNI IZVORI
Voće i povrće je bogato vitaminom C. Paprika, brokula, voće porodice citrusa, jagode, mango, kivi i mnogo drugo voće i povrće mogu zadovoljiti dnevne potrebe za ovim vitaminom. U 1 dl svježe cijeđene naranče ima otprilike 15 do 35 mg vitamina C.
SIGURNOST
Iako su zabilježene neke popratne pojave vezane uz konzumaciju izuzetno visokih količina vitamina C, nema potvrđenog štetnog djelovanja čak ni za količine do 10 g vitamina C dnevno. U SAD-u je gornja sigurna granica za uzimanje postavljena na 2.000 mg dnevno kako bi se izbjegle neugodnosti poput probavnih smetnji i proljeva.