Atopijski dermatitis (AD, ekcem) je kronična kožna bolest zbog koje je koža suha, crvena i svrbi. Zahvaća 2-5% odrasle i 10-20% dječje populacije. Patofiziologija atopijskog dermatitisa uključuje kompleksnu interakciju genetike, fiziologije i utjecaja okoline.

Tradicionalni model AD opisuje kao suviše intenzivnu reakciju mastocita, imunoglobulina E (IgE) i imuno odgovora Th2 citokina na vanjske podražaje. Danas se smatra da je uzrok pojave AD-a poremećaj strukture i funkcije epidermalne barijere što dovodi do imunološke reakcije, a ne imunološka preosjetljivost sama po sebi. Učestalost atopijskog dermatitisa u posljednjih se tridesetak godina i više no udvostručila.

Atopijski dermatitis karakterizira suha, često perutava koža sklona iritacijama i infekcijama. Bolest može biti, ovisno o fazi, jače ili slabije izražena. U vrijeme neaktivne (remisijske) faze koža može biti potpuno čista, ali suha i sklona nadražajima te joj je potrebna svakodnevna hidratacija. U plamtećoj fazi (egzacerbacijski period) simptomi su izraženiji i bolni pa ih je ponekad potrebno liječiti kortikosteroidima kako bi ublažili upalu i svrbež. Kod djece se bolest najčešće javlja tijekom prve godine života, uopbičajeno na tjemenu, čelu i licu. Nešto manje od polovice oboljele djece će bolest imati i kao odrasle osobe.

Točan uzrok i mehanizam nastanka atopijskog dermatitisa nije razjašnjen, a lijek za potpuno izliječenje na žalost ne postoji. Slijedeći faktori, čini se, uvećavaju rizik od pojave atopijskog dermatitisa:

Jedan od uzroka može biti genetski poremećaj koji onemogućava pretvorbu gama-linolenske kiseline neophodne u tvorbi sebuma koji kožu štiti od bakterija i klica.

Osobe dijagnosticiranim atopijskim dermatitisom često su i alergičari. Eichenfield i kolege u studiji¹ nalaze da će čak do 80% djece kojoj je diagnosticiran AD razviti astmu i/ili peludnu groznicu, pa čak i predlažu tretman jednak tretmanu za astmu. Fukiwake u drugoj studiji potvrđuje da su povišene razine IgE u serumu majke s AD-om, astmom ili peludnom groznicom, povezane s pojavom atopijskod dermitisa kod djece do 6 mjeseci starosti². Povezanost AD-a i alergija ukazuje na bitan utjecaj faktora iz okoline na razvoj i intenzitet bolesti. Buduće studije trebale bi utvrditi mehanizme povezanosti kako bi se klinički moglo bolje djelovati.

Sama po sebi hrana ne može biti uzrok, ali može pogoršati stanje kod osoba koje su alergične na određenu hranu. Američka Academy of Dermatology preporuča restriktivan unos jaja za pacijente s AD-om za koje je klinički potvrđena alergija na jaja. Uz alergiju na jaja uočena je povezanost s alergijama na mlijeko,  morske i orašaste plodove. Pogoršanje stanja AD-a občno nastaje 24-48 sati nakon konzumacije iritirajuće hrane. University of Maryland Medical Center preporuča izbjegavanje masnog, ali i cvenog mesa budući da doprinosi ukupnoj razini zasićenih masti u organizmu. Zasićene masti doprinose pojavi upalnih procesa. Slično vrijedi i za punomasno mlijeko, naročito za osobe s intolerancijom na laktozu, procesuiranu hranu i hranu bogatu šećerima.

Studijama je potvrđen utjecaj ulja noćurka kod osoba koje ne uzimaju kortikosteroide³. Ulje noćurka sadrži GLA omega-6 masnu kiselinu te se umjesto njega koristi i ulje boražine s još boljim omjerom masnih kiselina. Dokozaheksaenska kiselina (DHA) ublažava izraženost ekcema⁴. Nekoliko studija ukazuje na blagotvoran učinak konzumacije ribljeg ulja (sadrži DHA) vitamin D i vitamin E. Izbjegavati treba procesuitranu hran i hranu bogatu zasićenim masnim kiselinama i šećerima koji potiču upalna stanja organizma. Patentirana kombinacija GLA omega masnih kiselina, vitamina D, E i drugih nutrijenata za atopijski dermatitis sadržana je u Glandol ATOP kapsulama.

Liječenje najčešće podrazumijeva lokalne kortikosteroide i imunosupresante koje je potrebno uziomati pod liječničkim nadzorom. Na žalost, prolongirana upotreba ovog tipa lijekova može izazvati popratne pojave, daleko gore od samog neurodermitisa. Antibiotici se koriste u slučaju pojave infekcije oboljelih mjesta. Dodatni tretman može uključivati fototerapiju pri čemu se pacijenti izlažu protuupalnom djelovanju UVB ili kombinaciji UVB i UVA zraka. Fototerapija nije uobičajeno izlaganje tijela UV zrakama u solariju!

Pacjenti mogu puno sami učiniti i držati bolest pod kontrolom izbalansiranom prehranom i uravnoteženim unosom omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Uz to potrebno je:

• izbjegavati češanje i grebanje zahvaćenih mjesta na koži
• ne izlagati se prekomjerno suncu
• paziti na dovoljnu količinu vlage u zraku
• ne kupati/tuširati se u vrućoj vodi
• tijelo brisati laganim dodirima ručnika, a ne trljanjem

Reference
1.Eichenfield LF, Hanifin JM, Beck LA, et al. Atopic dermatitis and asthma: parallels in the evolution of treatment. Pediatrics. 2003 Mar;111(3):608–16.
2.Fukiwake N, Furusyo N, Takeoka H, et al. Association factors for atopic dermatitis in nursery school children in Ishigaki islands – Kyushu University Ishigaki Atopic Dermatitis Study (KIDS). Eur J Dermatol. 2008 Sep-Oct;18(5):571–4.
3.Morse NL, Clough PM. A meta-analysis of randomized, placebo-controlled clinical trials of Efamol evening primrose oil in atopic eczema. Where do we go from here in light of more recent discoveries? Curr Pharm Biotechnol. 2006 Dec;7(6):503–24.
4.Koch C, Dölle S, Metzger M, et al. Docosahexaenoic acid (DHA) supplementation in atopic eczema: a randomized, double-blind, controlled trial. Br J Dermatol. 2008 Apr;158(4):786–92.