Lecitin je mješavina fosfolipida, naziv za molekulu glicerola povezanu s dvije masne kiseline, koja se dalje može vezati uz druge molekule, poput aminokiselina. Sastavni je dio svih stanica i neophodan je za normalno funkcioniranje organizma.
Lecitin se prirodno nalazi u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla. Naročito je prisutan u žumanjku (odatle i naziv, grčki “lekithos” znači žumanjak) i soji, ali ima ga i u (masnoj) ribi, goveđoj jetri, mlijeku, brokuli, kiwiju i raznom drugom voću i povrću. Preradom namirnica u velikoj se mjeri uništava. Pojam “soja lecitin” koristi se za opis lecitina dobivenog iz soje. Sadrži tri tipa fosfolipida: fosfatidilserin, fosfatidilkolin i fosfotidilinositol. Uz soju, najčešće se ekstrahira iz žumanjka jaja. Kemijska kompozicija lecitina iz soje naspram lecitina iz žumanjka se ponešto razlikuje što u većini slučajeva određuje i primjenu. Često ga se dodaje u procesuiranu hranu kao emulgator i stabilizator (E322). U čokoladu se, na primjer, dodaje kako bi je omekšao. Smatra se potpuno bezopasnim budući da je prirodna komponenta staničnih membrana, a u organizmu se razlaže i iskorištava bez popratnih pojava.
Korist za zdravlje
Lecitin je naročito prisutan u mozgu i jetri. Osim što gradi trećinu mozga, nephodan je za sintezu acetilkolina, važnog neurotransmitera u mozgu. Nedostatak lecitina može biti povezan s različitim neurološkim problemima. Iz tih razloga često se za lecitin kaže da je “hrana za mozak”. Lecitin je odličan izvor kolina, esencijalne komponente svake stanice organizma i glavne komponente stanične membrane. Kolin omogućava sintezu fosfolipida u staničnim membranama, transmembransku signalizaciju i transport kolesterola. Bez kolina stanične membrane otvrdnu, a izmjena tvari postaje otežana. Znanstvenici vjeruju da lecitin i kolin podupiru memoriju i kognitivne funkcije, zdravlje krvožilnog sustava, funkciju jetre, reprodukciju i fizičko-sportske preformanse.
Dobro provedene studije
Lecitin je predmet brojnih studija, ne samo in vitro već i na ljudima, od kojih su mnoge dobro provedene, dvostruke studije na slijepo.
1. LDL kolesterol: Dvostruka studija na slijepo na pretilim ispitanicima starosti 45+ pokazala je značajan pad LDL (lošeg) i ukupnog kolesterola, bez utjecaja na razinu triglicerida i HDL kolesterola. Ispitanici su uzimali 500 mg fosfatidilkolinoim bogatog lecitina dnevno.
2. Ukupni kolesterol: Studija je utvrdila izuzetno smanjenje ukupnog kolesterola, navviše zahvaljujući snižavanju razine LDL kolesterola
3. Kortizol (stres): Suplementacija 2g lecitina (s 400 mg fosfatidilserina) djelotvorno smanjuje subjektivan osjećaj stresa i lučenje kortizola – hormona stresa.1
Alergije na soju i lecitin
Alergeni u soji su proteinske frakcije tako da će se alergija kod osjetljivih osoba pojaviti ukoliko postoji ostatak proteina zaostalih nakon obrade. Većina lecitina iz soje dobiva se iz rafiniranog soinog ulja (što je slučaj i s Natrol Soya Lecithine 1.200 mg) koje se obrađuje vrućim otapalom, što eliminira većinu, ako ne i sve alergene. Studija iz 1998. godine o antigenosti zaostalih proteina u lecitinu iz soje i sojinom ulju zaključuje da lecitin ima slabu antigenost u odnosu na soju.2 Dodatna istraživanja podupiru vjerovanje da je izbjegavanje lecitina nepotrebno za većinu osoba alergičnih na soju.3
Potencijalni rizik od uzimanja?
Soja je kontroverzna i mnogim nutricionistima ne baš omiljena namirnica. Sadrži fitinsku kiselinu koja voli “navući” na sebe željezo, cink i magnezij i tako onemogućiti njihovu apsorpciju u organizam. U studiji publiciranoj u Food and Chemical Toxicology soja (pa tako i lecitin iz soje) ima snažno estrogeno djelovanje i može poremetiti funkciju štitnjače i proizvodnju endokrinih hormona. Sve negativne popratne pojave vezane uz konzumaciju soje povezane su s nefermentiranoim sojom. Studija7 iz 1985. godine na laboratorijskim životinjama hranjenim velikom količinom (5% ukupne prehrane) soja lecitinom ukazala je na potencijalno problematičan razvoj mozga mladunaca ispitnih životinja. Ukoliko imate bilo kakvih dvojbi oko konzumacije soje i lecitina onda je za Vas vjerojatno najbolje izbjegavati je, a naročito ukoliko:
• ste alergični na soju
• trudna ste ili dojite4
• imali ste, imate ili spadate u izrazito rizičnu skupinu za oboljevanje od tumora dojke.5
Za sve ostale umjerene količine soja lecitina mogu biti samo od koristi.
Odobrene zdravstvene tvrdnje
Odobrene zdravstvene tvrdnje odnose se isključivo na kolin. Lecitin je odličan izvor kolina
• Kolin doprinosi održavanju normalne funkcije jetre
• Kolin doprinosi normalnom metabolizmu lipida
• Kolin doprinosi normalnom metabolizmu homocisteina
Reference:
1.) Hellhammer J, et. al. Effects of soy lecithin phosphatidic acid and phosphatidylserine complex (PAS) on the endocrine and psychological responses to mental stress . Stress. (2004)
2. Awazuhara H, Kawai H, Baba M., Matsui T , Kamiyama A. Antigenicity of the proteins in soy lecithin and soy oil in soybean allergy. Clin Exp Allergy. 1998; Vol. 28, Issue 12: 1559-1564.
3. Taylor, SL, Kabourek, JL. Soyfoods and allergies: separating fact from fiction. The Soy Connection. 2003; Vol. 11, No. 2.
4. Bell, JM. and Lundberg, PK., “Effects of a commercial soy lecithin preparation on development of sensorimotor behavior and brain biochemistry in the rat.” Developmental Psychobiology (1985).
5. Meinan C., et.al., “Association between Soy Isoflavone Intake and Breast Cancer Risk for Pre- and Post-Menopausal Women: A Meta-Analysis of Epidemiological Studies.” PlosOne (2014).
