Arhiva za oznaku: srce

Koenzim Q-10 ublažava simptome povezane s uzimanjem statina

,

Više kliničkih studija objavljenih u posljednjih nekoliko godina pokazuje da koenzim Q-10 blagotvorno djeluje na negativne popratne pojave povezane s uzimanjem statina, lijekova za snižavanje kolesterola u krvi. Naročito značajna poboljšanja povezana su sa smanjenjem bolova u mišićima, relativno čestim kod pacijenata koji uzimaju statine.

KOENZIM Q10 I STATINI

Statini, lijekovi za snižavanje kolesterola, povezuju se s više negativnih popratnih pojava kao što su bolovi u mišićima, otežano disanje, slaba memorija i periferna neuropatija. Prema studiji1 provedenoj na osobama koje su prijavile bolove u mišićima uslijed djelovanja statina, trećina pacijenata je nakon mjesec dana uzimanja 100 mg koenzima Q-10 (dva puta dnevno po 50 mg) prijavila poboljšanje, za razliku od placebo skupine koja nije osjetila nikakvu razliku. Sveukupno, 12 do sada objavljenih studija povezuje uzimanje CoQ-10 s poboljšanjem stanja poput bolova u mišićima uzrokovanih uzimanjem statina.2

NIŽE DOZE STATINA BEZ POVIŠENIH LIPIDA

Nova studija, objavljena u listopadu 2019 godine, utvrđuje da kombinacija smanjene doze statina i koenzima Q-10 može pomoći osobama koje imaju netoleranciju na statine u vidu bolova u mišićima više no smanjivanje doze statina samo za sebe. U studiji provedenoj u Italiji na 60 pacijenata, tijekom tri mjeseca, preko 46% pacijenata skupine kojoj je doza statina prepolovljena uz uzimanje 100 mg CoQ-10 dnevno, je prijavilo poboljšanje stanja, dok u skupini koja je uzimala placebo poboljšanje nije zamijećeno. Dodatno, CoQ-10 je prevenirao povišenje lipida uslijed niže doze statina, dok se u placebo skupini koja je uzimala pola doze statina bez koenzima Q-10, očekivano, razina kolesterola povisila.

Istraživači zaključuju kako je dodatak koenzima Q-10 uz pola do tada propisane dnevne doze statina kod pacijenata s utvrđenom intolerancijom poboljšao percepciju kliničkih simptoma poput astenije (kronična iscrpljenost), mijalgije (bolova u mišićima) i bolova uopće.

Više o koenzimu Q-10 možete saznati na ovom linku.

MOGLO BI VAS ZANIMATI


Reference:

1. Skarlovnik, Janić, Lunder, Turk, Šabovič: Coenzyme Q10 Supplementation Decreases Statin-Related Mild-to-Moderate Muscle Symptoms: A Randomized Clinical Study, Med. Sci. Monit 2014
2. Hua Qu, Ming Guo, Hua Chai, Wen‐ting Wang, Zhu‐ye Gao, Da‐zhuo Shi: Effects of Coenzyme Q10 on Statin‐Induced Myopathy: An Updated Meta‐Analysis of Randomized Controlled Trials; JAHA, 2018
3. Derosa G1, D’Angelo, Maffioli: Coenzyme q10 liquid supplementation in dyslipidemic subjects with statin-related clinical symptoms: a double-blind, randomized, placebo-controlled study; Drug Des Devel Ther. eCollection 2019.

Muški i ženski mozak različito reagiraju na prehranu bogatu mastima

,

I dok žene uobičajeno više paze na prehranu i izbjegavaju masno, novo objavljeno istraživanje pokazuje da bi na konzumaciju masne hrane trebali puno više pažnje obratiti – muškarci.

Istraživači s Cedar-Sinai Diabetes And Obesity Research Institute iz Los Angelesa zaključili su da muški i ženski mozak posve različito reagiraju na konzumaciju masne hrane. Ta razlika kod muškaraca ima za posljedicu pojavu upalnih procesa u mozgu i predstavlja rizik za zdravlje uopće, dok u ženskom mozgu takvi procesi nisu zamjećeni. Žene dakle mogu povremeno na ćevape i hamburgere, dok bi ih muškarci svakako trebali izbjegavati, naročito ukoliko već imaju simptome neke od srčanih bolesti ili dijabetesa tipa 2

Već ranija istraživanja istog tima sugeriraju kako upalni procesi u mozgu, povezani s prejedanjem masne hrane, dovode do neravnoteže šećera u krvi i povećane pojave upalnih procesa u drugim dijelovima tijela. Upalni procesi mogu biti potaknuti već i samo kratkim utjecajem hrane bogate lošim mastima.

Muški i ženski mozak razlikuje se po kompoziciji masnih kiselina. Kada su istraživači na laboratorijskim miševima manipulirali muškim mozgovima, na način da ih dovedu u stanje kompozicije masnih kiselina koje imaju ženke, ti su miševi bili zaštićeni od negativnog efekta prehrane bogate mastima. Kada tipično muški mozak uđe u stanje upale izazvane prehranom bogatom masnoćama reduciraju se normalne funkcije krvožilnog sustava, dok kod ženki takvi procesi nisu zamijećeni. Razlika se povezuje s utjecajem estrogena i estrogenskim receptorima.

Istraživači rade na modelu koji će razlike objasniti na ljudima, a već i dosadašnji rezultati sugeriraju da spol u budućnosti definitivno treba uzeti u obzir kada se govori o nutritivnim i farmaceutskim pristupima prehrani i bolesti. Već sada su sigurni da muškarci definitivno moraju biti oprezniji po pitanju konzumacije masne hrane, i njene povezanosti s upalnim procesima i pojavom bolesti, no žene.

Reference:
1.Eugenia Morselli, Esther Fuente-Martin, Brian Finan, Min Kim, Aaron Frank, Cristina Garcia-Caceres, Carlos Rodriguez Navas, Ruth Gordillo, Michael Neinast, Sarada P. Kalainayakan, Dan L. Li, Yuanqing Gao, Chun-Xia Yi, Lisa Hahner, Biff F. Palmer, Matthias H. Tschöp, Deborah J. Clegg. Hypothalamic PGC-1α Protects Against High-Fat Diet Exposure by Regulating ERα. Cell Reports, 2014; DOI: 10.1016/j.celrep.2014.09.025

 

Moglo bi Vas zanimati

12

Koenzim Q-10 ublažava simptome povezane s uzimanjem statina

,

Više kliničkih studija objavljenih u posljednjih nekoliko godina pokazuje da koenzim Q-10 blagotvorno djeluje na negativne popratne pojave povezane s uzimanjem statina, lijekova za snižavanje kolesterola u krvi. Naročito značajna poboljšanja povezana su sa smanjenjem bolova u mišićima, relativno čestim kod pacijenata koji uzimaju statine.

KOENZIM Q10 I STATINI

Statini, lijekovi za snižavanje kolesterola, povezuju se s više negativnih popratnih pojava kao što su bolovi u mišićima, otežano disanje, slaba memorija i periferna neuropatija. Prema studiji1 provedenoj na osobama koje su prijavile bolove u mišićima uslijed djelovanja statina, trećina pacijenata je nakon mjesec dana uzimanja 100 mg koenzima Q-10 (dva puta dnevno po 50 mg) prijavila poboljšanje, za razliku od placebo skupine koja nije osjetila nikakvu razliku. Sveukupno, 12 do sada objavljenih studija povezuje uzimanje CoQ-10 s poboljšanjem stanja poput bolova u mišićima uzrokovanih uzimanjem statina.2

NIŽE DOZE STATINA BEZ POVIŠENIH LIPIDA

Nova studija, objavljena u listopadu 2019 godine, utvrđuje da kombinacija smanjene doze statina i koenzima Q-10 može pomoći osobama koje imaju netoleranciju na statine u vidu bolova u mišićima više no smanjivanje doze statina samo za sebe. U studiji provedenoj u Italiji na 60 pacijenata, tijekom tri mjeseca, preko 46% pacijenata skupine kojoj je doza statina prepolovljena uz uzimanje 100 mg CoQ-10 dnevno, je prijavilo poboljšanje stanja, dok u skupini koja je uzimala placebo poboljšanje nije zamijećeno. Dodatno, CoQ-10 je prevenirao povišenje lipida uslijed niže doze statina, dok se u placebo skupini koja je uzimala pola doze statina bez koenzima Q-10, očekivano, razina kolesterola povisila.

Istraživači zaključuju kako je dodatak koenzima Q-10 uz pola do tada propisane dnevne doze statina kod pacijenata s utvrđenom intolerancijom poboljšao percepciju kliničkih simptoma poput astenije (kronična iscrpljenost), mijalgije (bolova u mišićima) i bolova uopće.

Više o koenzimu Q-10 možete saznati na ovom linku.

MOGLO BI VAS ZANIMATI


Reference:

1. Skarlovnik, Janić, Lunder, Turk, Šabovič: Coenzyme Q10 Supplementation Decreases Statin-Related Mild-to-Moderate Muscle Symptoms: A Randomized Clinical Study, Med. Sci. Monit 2014
2. Hua Qu, Ming Guo, Hua Chai, Wen‐ting Wang, Zhu‐ye Gao, Da‐zhuo Shi: Effects of Coenzyme Q10 on Statin‐Induced Myopathy: An Updated Meta‐Analysis of Randomized Controlled Trials; JAHA, 2018
3. Derosa G1, D’Angelo, Maffioli: Coenzyme q10 liquid supplementation in dyslipidemic subjects with statin-related clinical symptoms: a double-blind, randomized, placebo-controlled study; Drug Des Devel Ther. eCollection 2019.

Vitamin E

,

VITAMIN E


Naziv vitamin E obuhvaća porodicu osam sličnih, u masti topivih molekula. Od tih osam u ljudskom organizmu najprisutniji je i pokazuje najveću biološku aktivnost alfa tokoferol. Pripada vitaminima topivim u mastima i masnim otapalima kao što je alkohol.

Vitamin E

UVOD

Naziv tokoferol je kovanica dvije grčke riječi tacos (porod) i pherein (roditi) kako bi se naglasila važnost za reprodukciju živih vrsta. U dodacima prehrani vitamin E se može pronaći u „d“ ili „dl“ obliku. „d“ oblik je prirodni oblik vitamina „d“, a „dl“ je sintetski. Prirodni oblik vitamina E je aktivniji i za 100 I.U. (internacionalnih jedinica) potrebno je 67 mg „d“ oblika ili minimalno 100 mg „dl“ oblika. Slovo „a“ u nazivu označava „alfa“ tokoferol. Sintetski „dl“ može biti samo u alfa obliku, dok prirodni može biti i kombinacija alfa, beta, gama i delta tokoferola i uobičajeno se naziva miješani prirodni tokoferol.

FUNKCIJE U ORGANIZMU

• Vitamin E je antioksidant koji štiti stanice, tkiva i organe od štetnog djelovanja tzv. „slobodnih radikala“, uzročnika procesa starenja koji mogu uzrokovati upalne procese, srčana oboljenja i tumore.
• Sprječava zgrušavanje krvi koje potencijalno može blokirati pravilan protok krvi
• Regulira širenje krvnih žila, neophodno za nesmetan protok krvi

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je za vitamin E odobrila korištenje slijedeću zdravstvenu tvrdnju:
• vitamin E doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa

UTJECAJ NA ZDRAVLJE

Kolesterol i bolesti krvožilnog sustava
Vitamin E sprječava oksidaciju LDL („lošeg“) kolesterola i njegovu pretvorbu u voskaste masne nakupine poznate pod imenom „plak“ u krvnim žilama. Također, vitamin E razrjeđuje krv i omogućava bolji protok, čak i kada je plak već prisutan u krvnim žilama.

Brojne studije potvrdile su da je vitamin E uzet hranom ili kao dodatak prehrani povezan s manjim rizikom od pojave srčanih bolesti i bolesti krvožilnog sustava te ateroskleroze. Jedna velika dobro provedena studija utvrdila je da suplementacija vitaminom E ne smanjuje mogućnost srčanog udara, ali reducira rizik pojave krvnih ugrušaka i disrupcije krvotoka. Iako nekoliko studija nije utvrdilo djelovanje vitamina E kod osoba koje već pate od dijabetesa i/ili bolesti krvožilnog sustava u smislu protekcije od srčanog udara, utvrđena je pozitivna uloga vezana uz rizik od problema s krvožilnim sustavom kod dijabetičara s određenim genetičkim markerom koji se može pronaći kod 36% populacije.

Zdravlje očiju
Zbog antioksidativnog djelovanja vitamin E može zaštititi od pojave katarakte i progresivnog pogoršanja u retini oka (makularna degeneracija). Oba poremećaja uglavnom su povezana uz stariju populaciju i procese starenja, a dovode do problema s vidom. Kako bi se usporile navedene bolesti stručnjaci sugeriraju uzimanje vitamina E, C i karotenoida.

Imunitet
Postoje studije koje su ustanovile povezanost redovite suplementacije vitaminom E i manje pojavnosti infekcija gornjih dišnih puteva kod starije populacije. Isti utjecaj nije ustanovljen za infekcije donjih dišnih puteva.

Tumori
Kliničkim studijama je utvrđeno da osobe koje imaju rak vrlo često imaju niske razine vitamina E u krvi. Dodatno prehrana bogata antioksidantima, uključujući vitamin E, mogla bi biti povezana sa smanjenim rizikom obolijevanja od određenih tipova tumora.
Pokusima je utvrđeno da vitamin E koči rast tumorskih stanica u laboratorijskim uvjetima i na životinjama, naročito onih povezanih s hormonima, poput tumora prostate i dojke. Iako su početni rezultati ohrabrujući, za potvrdu djelovanja na ljudima bit će neophodno izvršiti nova istraživanja i utvrditi optimalne doze.

Alzheimerova bolest
kako se vjeruje da oksidativni stres doprinosi razvoju Alzheimerove bolesti, antioksidanti poput vitamina E potencijalno mogu biti od koristi i prevenirati pojavu bolesti. Kliničke studije upućuju na to da suplementacija vitaminom E i vitaminom C može prevenirati razvoj Alzheimerove bolesti.

Opekline od sunca
Antioksidanti mogu zaštititi kožu od sunčevih zraka. Kombinacija vitamina E i vitamina C, prema dostupnim studijama, djeluje najbolje.

PREPORUČENE DNEVNE DOZE

Preporučena dnevna doza za vitamina E u hrvatskoj iznosi 12mg iako se uobičajeno preporučene dnevne doze vežu uz spol i dob. U Europi se te doze obično kreću između 4 do 15 mg alfa tokoferola za muškarce i 3 do 12 mg za žene. U SAD-u je preporučena količina za odrasle osobe iznosi 15 mg alfa-tokoferola dnevno.
Preporučene dnevne doze nije jednostavno zadovoljiti čak ni s najboljom prehranom, što može biti problematično budući da su sve studije koje ukazuju na blagotvorno djelovanje vitamina E izvedene s minimalno preporučenim ili višim dnevnim dozama.
U većini europskih zemalja i Americi stanovništvo ne uzima dovoljne količine vitamina E. Posljednje istraživanje utvrdilo je da 90% Amerikanaca ne uzima dnevno preporučene količine vitamina E.

NEDOSTATAK VITAMINA E

Vitamin E je topiv u mastima te se kao takav može skladištiti u organizmu. Potpun izostanak rezervi vitamina E je vrlo rijetka pojava i klinički nedostatak nije vjerojatan u zdravih odraslih osoba.
Simptomi nedostatka vitamina E uključuju mišićnu slabost, gubitak mišićne mase, nenormalne pokrete očiju, slabljenje vida i nestabilnost u hodu. Navedeni simptomi zamijećeni su kod osoba s poremećajem u apsorpciji masti, bolesti jetre, ali i kod novorođenčadi, naročito prerano rođene.

Kronični nedostatak vitamina E može uzrokovati probleme s bubrezima i jetrom. Ozbiljan nedostatak vitamina E može uzrokovati pobačaj ili prijevremeni porod.

PRIRODNI IZVORI

Prirodni izvori vitamina E uključuju biljna ulja poput maslinovog, sojinog, palminog, kukuruznog, suncokretovog, zatim orašaste plodove, cjelovite žitarice i pšenične klice. Određene količine sadrže razne sjemenke i lisnato povrće, dok ga u ostalom povrću, voću, mliječnim proizvodima, mesu i ribi ima relativno malo.

SIGURNOST UZIMANJA

Vitamin E se smatra sigurnim za uzimanje čak i kod dugotrajne primjene 1.000 mg dnevno.

Dugotrajna primjena visokih doza alfa tokoferola može kod određenih osoba uvećati sklonost krvarenju. Neki liječnici sugeriraju prestanak dodatne suplementacije vitaminom E mjesec dana prije odlaska na operaciju.
Postoje studije koje su ukazale na povećanu smrtnost osoba koje su dugotrajno uzimale vitamin E no doživjele su ozbiljne kritike da su izvršene na bolesnicima s visoko rizičnim kroničnim bolestima te uz visoke doze od 2.000 I.U. (1.340 mg) dnevno. Generalna primjena ovakvih zaključaka na ostatak populacije je krajnje spekulativna. Štoviše, brojne studije s višim dnevnim unosima nisu utvrdile štetne učinke.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

POVEZANE OBJAVE

Vitamin B1-TIAMIN

,

VITAMIN B1 – TIAMIN


Vitamin B1, koji se još naziva i tiamin, jedan je od osam vitamina B koji su topivi u vodi. Naziva se B1 zbog toga što je prvi vitamin B koji je otkrivan. Ljudi unosom hrane zadovoljavaju svoje potrebe za vitaminom B1.

Vitamin B1: tiamin

ZDRAVSTVENE TVRDNJE

Glavne funkcije vitamina B1 (tiamin pirofosfat) su povezane sa njegovom ulogom pomoćne molekule-što je takozvani koenzim- aktivira enzime, proteine koji kontroliraju biokemijske procese u tijelu. Dovoljan unos vitamina B1 (tiamina) je bitan jer igra važnu ulogu u :
– proizvodnji energije iz hrane
-sintezi nukleinske kiseline (npr., DNA)
-provedbi živčanih impulse
European Food Safety Authority (EFSA), koja pruža znanstvene savjete kao pomoć donositeljima zakonskih odluka, je potvrdila da su ustanovljene jasne zdravstvene pogodnosti za unos vitamina B1:
– doprinosi normalnoj psihološkoj funkciji
– doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava
– doprinosi normalnoj funkciji srca
– doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije

SMANJENJE RIZIKA OD BOLESTI

OČNE BOLESTI
Neke studije su pokazale da vitamin B1 – zajedno sa drugim mikronutrijentima poput vitamina A i vitamina iz B skupine (B2,B9,B12) – mogu zaštititi leću oka od gubitka vida zbog očne mrene.

POREMEĆAJI MOZGA
Određeni poremećaji mozga, česti kod alkoholičara, mogu se uspješno liječiti sa vitaminom B1 (tiaminom).

ALZHEIMEROVA BOLEST
Predloženo je da bi suplementi tiamina mogli smanjiti jačinu Alzheimerove bolesti. Međutim, potrebno je provesti više istraživanja prije nego bi se tiamin mogao nuditi kao učinkoviti tretman.

ZASTOJ SRCA
Zbog nedostatka dokaza, uloga tiamina u održavanju normalnih funkcija srca kod osoba sa srčanim problemima, i dalje ostaje kontroverzna.

PREPORUČENI UNOS

Budući da vitamin B1 olakšava iskoristivost energije, potrebna količina je vezana za unos energije, što pak ovisi o količini aktivnosti. Na temelju prosječnog unosa energije, za žene je preporučen dnevni unos 0.9-1.1 mg tiamina, a za muškarce 1.1-1.2 mg.

NEDOSTATAK

U Europi i SAD-u, ljudi uglavnom zadovoljavaju nacionalne preporuke za unos vitamina B1. Međutim, institucionalizacija i siromaštvo povećavaju vjerojatnost nedovoljnog unosa vitamina B1 kod starijih osoba.

Nedostatak vitamina B1 je rijedak, ali se može pojaviti kod ljudi koji većinu kalorija unose kroz šećer I alkohol. Osobe sa nedostatkom tiamina imaju problem s probavljanjem ugljikohidrata, što uzrokuje mentalne poteškoće, problem sa disanjem i oštećenje srca.

PRIRODNI IZVORI

Vitamin B1 se nalazi u većini namirnica, ali uglavnom u malim količinama. Najbolji izvor tiamina je suhi pivski kvasac. Ostali dobri izvori su meso (posebice svinjetina i šunka), neke vrste riba (jegulja, tuna), cjelovite žitarice i kruh, orasi, mahunarke I krumpir.

NAPOMENE
Tiamin je općenito netoksičan. Vrlo visoke doze mogu uzrokovati želučane smetnje.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

POVEZANE OBJAVE

Muški i ženski mozak različito reagiraju na prehranu bogatu mastima

,

I dok žene uobičajeno više paze na prehranu i izbjegavaju masno, novo objavljeno istraživanje pokazuje da bi na konzumaciju masne hrane trebali puno više pažnje obratiti – muškarci.

Istraživači s Cedar-Sinai Diabetes And Obesity Research Institute iz Los Angelesa zaključili su da muški i ženski mozak posve različito reagiraju na konzumaciju masne hrane. Ta razlika kod muškaraca ima za posljedicu pojavu upalnih procesa u mozgu i predstavlja rizik za zdravlje uopće, dok u ženskom mozgu takvi procesi nisu zamjećeni. Žene dakle mogu povremeno na ćevape i hamburgere, dok bi ih muškarci svakako trebali izbjegavati, naročito ukoliko već imaju simptome neke od srčanih bolesti ili dijabetesa tipa 2

Već ranija istraživanja istog tima sugeriraju kako upalni procesi u mozgu, povezani s prejedanjem masne hrane, dovode do neravnoteže šećera u krvi i povećane pojave upalnih procesa u drugim dijelovima tijela. Upalni procesi mogu biti potaknuti već i samo kratkim utjecajem hrane bogate lošim mastima.

Muški i ženski mozak razlikuje se po kompoziciji masnih kiselina. Kada su istraživači na laboratorijskim miševima manipulirali muškim mozgovima, na način da ih dovedu u stanje kompozicije masnih kiselina koje imaju ženke, ti su miševi bili zaštićeni od negativnog efekta prehrane bogate mastima. Kada tipično muški mozak uđe u stanje upale izazvane prehranom bogatom masnoćama reduciraju se normalne funkcije krvožilnog sustava, dok kod ženki takvi procesi nisu zamijećeni. Razlika se povezuje s utjecajem estrogena i estrogenskim receptorima.

Istraživači rade na modelu koji će razlike objasniti na ljudima, a već i dosadašnji rezultati sugeriraju da spol u budućnosti definitivno treba uzeti u obzir kada se govori o nutritivnim i farmaceutskim pristupima prehrani i bolesti. Već sada su sigurni da muškarci definitivno moraju biti oprezniji po pitanju konzumacije masne hrane, i njene povezanosti s upalnim procesima i pojavom bolesti, no žene.

Reference:
1.Eugenia Morselli, Esther Fuente-Martin, Brian Finan, Min Kim, Aaron Frank, Cristina Garcia-Caceres, Carlos Rodriguez Navas, Ruth Gordillo, Michael Neinast, Sarada P. Kalainayakan, Dan L. Li, Yuanqing Gao, Chun-Xia Yi, Lisa Hahner, Biff F. Palmer, Matthias H. Tschöp, Deborah J. Clegg. Hypothalamic PGC-1α Protects Against High-Fat Diet Exposure by Regulating ERα. Cell Reports, 2014; DOI: 10.1016/j.celrep.2014.09.025

 

Moglo bi Vas zanimati

12

Omega-3 masne kiseline

,
Stetoskop

Omega-3 masne kiseline

Omega-3 masne kiseline u kapsulama jedan su od cijenom najpristupačnijih pripravaka, a dokazano doprinose zdravlju organizma. Odobrene zdravstvene tvrdnje i brojna istraživanja koja potvrđuju djelotvornost stavljaju ih na sam vrh dodataka prehrani koje bi jednostavno morali uzimati.

Snižava trigliceride, reducira pojavu aritmije i usporava nastanak arterijskog plaka

Omega-3 polunezasićene masne kiseline kao što su EPA i DHA štite srce i krvožilni sustav na mnoge načine uspješno pobjeđujući nekoliko kritičnih kardiovaskularnih faktora rizika. Povišena razina triglicerida u krvi značajno povećava rizik od srčanih oboljenja. Omega-3 značajno reducira razinu triglicerida i pomaže stabilizaciji ostalih rizičnih faktora povezanih s metaboličkim sindromom.1-3

U borbi protiv povišene razine lipida u krvi nakon obroka

Dobro je istraženo područje djelovanja na povišenu razinu masti (lipida) u krvi nakon jela, tzv. postprandialnu hiperlipidemiju. To je pojava naglog povećanja količine lipida u krvi poslije obroka, a za koju istraživači pretpostavljaju da ima velik utjecaj na pojavu ateroskleroze i akutnog srčanog udara.4 Omega-3 posjeduje jedinstvenu sposobnost da ubrza uklanjanje lipida iz krvi poslije obroka te u tom smislu posjeduju značajne protektivne i preventivne osobine.

Omega-3 usporava nastanak plaka, sprječava zgrušavanje i poboljšava endotelne funkcije

Nestabilan plak nakupljen na arterijama može biti uzrokom srčanog udara. Nestabilne naslage eruptiraju a njeni otkinuti djelići blokiraju slobodan protok krvi kroz žile. Srčani udar uzrokovan otkinutim dijelovima arterijskog plaka nastupa iznenada, bez tipičnih simptoma poput angine ili nedostatka daha. Omega-3 djeluju na samu strukturu plaka smirujući upalne procese, čineći ga manje nestabilnim i opasnim. Nadalje, studije pokazuju da omega-3 usporava i sam nastanak aterosklerotičnog plaka.5,6
Još jedan od uzroka nastanka srčanih bolesti je i endotelna disfunkcija, stanje pri kojem se krvne žile ne uspijevaju raširiti u slučaju povećane potrebe za boljim optokom krvi. Nove studije jasno pokazuju povezanost omege-3 s pravilnom funkcijom krvnih žila i proizvodnjom važnih supstanci u endotelnim stanicama, neophodnih za pravilnu dilataciju krvnih žila.5

Omega-3 normalizira srčani ritam i preventivno djeluje protiv iznenadne smrti od srčanog udara

Omega-3 iz ribljeg ulja vrlo je efikasna u regulaciji srčane aritmije (atrijalna fibrilacija) koja značajno uvećava rizik od srčanog udara. Utvrđeno je da među osobama koje pate od srčane aritmije uvelike prevladavaju one s niskom razinom omega-3 masnih kiselina u krvotoku te je klinička upotreba omega-3 masnih kiselina poželjna u tretmanu aritmije.7 Dobro provedena studija pokazala je značajno manju (54%) pojavu atrijalne fibrilacije u osoba koje se oporavljaju nakon obavljene operacije premosnice. Navedeno potvrđuje i druga studija, koja pokazuje obdukcijske nalaze osoba koje su umrle iznenadno.8

Preventivne osobine omege-3 kao pomoć protiv nastanka tumora i pomoć oboljelima

Zbog limitiranog uspjeha tretmana protiv opake bolesti prevencija se često nalazi u fokusu interesa. Podaci prikupljeni u posljednja tri desetljeća pokazali su da ljudi koji žive u područjima u kojima se tradicionalno konzumira više ribe, poput Norveške i Japana, imaju manju pojavu raka od ostalih i tako dovodi u vezu konzumaciju omege-3 i pojave raka. Prije svega je utvrđeno da postoje mehanizmi koji mijenjaju genetički signal u stanicama ne dozvoljavajući im da postanu kancerogene.9 Nadalje, poznato protuupalno djelovanje omege-3 reducira proizvodnju inflamatornih molekula za koje se smatra da su inicijatori nastanka i progresije tumora.10,11 Istraživanja koja su za sada provedena na laboratorijski induciranim tumorima na životinjama pokazuju odlične rezultate djelovanja EPA i DHA komponenata omege-3 u prevenciji i progresiji raka dojke i prostate.12,13 Jednako, mehanizam djelovanja uzrokuje nestanak receptora na površini tumorske stanice neophodnih za metastaziranje na ostala tkiva.14,15

Suplementacija kao nadopuna kemoterapiji

Provedena istraživanja na nekoliko kemoterapijskih lijekova utvrdila su da tumorske stanice koje sadrže veću količinu DHA mnogo osjetljivije na djelovanje terapije. U nekim se klinikama ovaj pristup upotrebljava tako da se suplementacija DHA radi prije početka te za vrijeme kemoterapije s vrlo dobrim rezultatima. I pacijenti koji se trebaju podvrći operativnim zahvatima također dobivaju omega-3 masne kiseline nakon čega su potvrđene značajno manje komplikacije uzrokovane postoperativnim infekcijama. Iako će biti potrebno provesti još mnogo studija, do sada poznato ukazuje na značajnu ulogu omega-3 masnih kiselina u prevenciji i tretmanu tumora.

Omega-3 i mozak

Istraživanja povezanosti omege-3 i raspoloženja započela su nakon sređivanja meta studija koje su egzaktno pokazale da je među populacijom koja konzumira više morske ribe manje depresivnih poremećaja. Ne samo činjenica da je u većini zapadnih zemalja prehrana bazirana na procesiranoj hrani, nego i trendovi mršavljenja koji najčešće podržavaju vječnu tezu kako treba izbjegavati masti, uzrok su porasta depresivnih stanja. Dodatak iznimno važne omege-3 pokazuje pozitivne rezultate u različitih pacijenata i može biti prava pomoć osobama svih dobnih skupina koje zapadaju u depresivna stanja. Uz to, prema jednoj od posljednjih objavljenih studija omega-3 masne kiseline mogu pomoći osobama koje već uzimaju prepisane im medikamente, a ne uspijevaju postići željene rezultate. Poboljšanja u kombinaciji s lijekovima uočena su kod depresija, uznemirenosti, poremećaja sna i smanjenog libida.16 Studija objavljena u Engleskoj potvrdila je efikasnost konzumacije zajedno s lijekovima kod oboljelih od bipolarnog poremećaja.17 Kao iznimno važna za funkcioniranje mozga, omega-3 se pokazala uspješnom u tretmanu poremećaja pažnje (ADHD) u djece i adolescenata te u tretmanu i prevenciji demencije i Alzheimerove bolesti.18 Dobrim dijelom se za sada vjeruje da su mehanizmi djelovanja uvelike povezani s već spomenutim anti-inflamatornim djelovanjem omega-3 masnih kiselina. Dokazana je i povezanost nedostatka omege-3 s razinom fosfatidilserina, važne supstance u mozgu koja osigurava pamćenje i posjeduje antidepresivna svojstva. Količina omega-3 masnih kiselina koja se primjenjuje klinički u SAD-u kreće se od 1000 do 2000 mg dnevno, dok su se u kliničkim ispitivanjima te količine kretale od 1000 do 4000 mg dnevno.

Omega-3 i kosti – povezanost za koju mnogi ne znaju

Iako postoje tek preliminarna istraživanja na životinjama i ljudima, dovoljno snažno upozoravaju na povezanost konzumacije ovih masnih kiselina u očuvanju jakih kostiju, naročito uslijed starenja.19 Ista istraživanja kažu da omega-3 može spriječiti gubitak koštane mase uslijed procesa starenja i povećati apsorpciju važnog kalcija. Snaženje kostiju i protuupalni efekt omege-3 ima osobitu važnost za smanjenje rizika od osteoporoze kod post-menopauzalnih žena, kao i za svu odraslu populaciju koja pati od gubitka koštane mase te oboljenja poput reumatoidnog artritisa ili periodontitisa.

Mogu li svi konzumirati omega-3

Iako korisna za svu populaciju i spolove, osobe koje upotrebljavaju lijekove za razrijeđivanje krvi ili imaju sklonosti krvarenju trebale bi konzultirati liječnika prije konzumcije omega-3 ribljeg ulja.

Koliko omega-3 uzimati?

Liječnici koji upotrebljavaju omega-3 masne kiseline u kliničkom tretmanu pacijenata sugeriraju uzimanje 1200 do 1800 mg ovih masnih kiselina u smislu prevencije i regulacije različitih rizičnih markera srčanih oboljenja. Kako bi značajno djelovale na povišene trigliceride, količine se kreću oko 3000 mg dnevno za pripravke standardne koncentracije.

Moglo bi Vas zanimati

12345678

Reference:
1.) Menuet, Lavie, Milani: Importance and Management of Dyslipidemia in the metabolic Syndrome, Am.Jour. Med.Sci. prosinac 2005
2.) Ebbesson, Risca, Kenish: Omega-3 improve glucose tolerance, Int. Jour. Circumpolar Health, rujan 2005
3.) Balk, Lichtenstein, Chung, Kupelnick, Chew, Lau: Effects of Omega-3 fatty acids on serum markers of cardiovascular disease risk: A systematic review. Atherosclerosis ožujak 2006
4.) Karpe, Steiner, Uffelman, Olivecrona, Hamsten: A postprandial lipoproteins and progression of  coronary lipoproteins and progression of corronary atherosclerosis. Atherosclerosis, ožujak 1994
5.) Connor Sl, Connor We: Are fish oils beneficial in prevention and treatment of  corronary artery disease? Am.J. of Clinical Nutrittion, listopad 1997
6.) Abeywardena, Lead: Longchain n-3 polyunsaturated fatty acid and blood vessel function, Cardiovasc Res. prosinac 2001
7.) Christensen, Riahi, Schmidt: n-3 fatty acids and ventricular arrhytmias in patients with ischaemic heart disease and implantable cardioverter defibrilators. Europace,lipanj 2005
8.) Calo, Bianconi, Colivichi: n-3 fatty acids for the prevention of atrial fibrillation after corronary artery bypass surgery: a randomized, controlled trial. J Am Coll Card. svibanj 2005
9. ) Aktas, Halperin: Translational regulation of gene expression by omega-3 fatty acids. J Nutrition, rujan 2004
10.) Bartram, Gostner, Scheppach: Effects of fish oil on rectal cell proliferation, mucosal fatty acids and prostaglandin E2 release in healthy subjects. Gastroeterology, studeni 1993
11.) Rao, Hirose, Indramie, Reddy: Modulation of experimental colon tumorogenesis by types and amounts of dietary fatty acids. Cancer Resear. ožujak 2001
12.) Rose: Dietary fatty acids and prevention of hormone responsive cancer. Proc. Soc Exp Cio. Med. 1997
13.) Rose: Effects of dietary fatty acids on breast and prostate cancers: evidence from in vitro experiments and animal studies. Am. J. of Clinical Nut. prosinac 1997
14.) McCarty: A wholly nutritional multifocal angiostatic therapy for control of disseminated cancer, Med Hypotheses lipanj 2003
15.) Tsuji, Murota, Mortia: Docosapentaenoic acid suppressed tube-forming activity in endothelial cell induced by vascular endoth. growth factor. Prostaglandins L. Ess. Fatty acids svibanj 2003
16.) Fontani, Corradeschi, Felici, Alfatti, Migliorini, Lodi: Cognitive and physiological effects of omega-3 polyunsaturated fatty acid supplementation in healthy subjects. Europ. J. Clinical Investi. studeni 2005
17.) Emsley, Myburgh, Oosthuzien, Rensburg: Randomized, placebo-controlled study of ethyl-eicipentaeonic acid as supplemental treatment in schizoprenia. Am.J. of Psychiatry, rujan 2002
18.) Young, Conquer: Omega-3 fatty acids and neuropsyhiatric disorders. Rep. Nutr. Dev. siječanj 2005
19.) Corvin: Effects of dietary fats on bone health in advanced age. Prostaglandins Le. Ess.Fatty Acids, lipanj 2003

Arhiva za oznaku: srce