Arhiva za oznaku: koronavirus

Kvercetin u profilaksi i ranom liječenju bolesti COVID-19

, ,

Tjekom proteklih mjeseci borbe sa SARS-CoV-2 virusom prikupljeni su statistički podaci prema kojima možemo s velikom dozom sigurnosti pretpostaviti koji nutrijenti utječu na zarazu, tijek i težinu bolesti COVID-19. Nedostatak vitamina D i cinka, prema do sada objavljenim podacima, sigurno predstavlja faktor rizika. Uz njih, zbog velikog broja objavljenih studija o direktnom antivirusnom djelovanju, pod posebnom pažnjom je i bioflavonoid kvercetin.

Istražena antivirusna aktivnost

“Nedostatak Antivirusno djelovanje kvercetina utvrđeno je na brojnim tipovima virusa. Na virusima gripe H1N1 i H3N2, na in vitro modelu, suplementacija kvercetinom je umanjila citopatski učinak 48 sati nakon infekcije2. Najsnažniji učinak je zamijećen kada se kvercetin primijenio 0-2 sata nakon ulaska virusa u organizam. Također je dokazano kako preventivno uzimanje kvercetina inhibira virulenciju, ulazak i replikaciju rinovirusa (RV) u BEAS-2B stanice na više načina, uz trostruko smanjenje virusnog opterećenja nakon 24 sata. Rezultati su potvrđeni in vivo3.

Inhibicija replikacije različitih tipova virusa

In vitro antivirusno djelovanje kvercetina na herpesviruse (HSV-1, 2) i adenoviruse (ADV-3, -8, -11) manifestira se kao inhibicija replikacije virusa u ranoj fazi zaraze. U ispitivanju in vivo, na miševima, metabolit kvercetina (4 ‘, 5-diacetil-3, Y, 7-trimetil-kvercetin, davan oralno 4 dana), je zaštitio miševe od smrtonosne infekcije koksaki virusom, jednim od najčešćih i među ljudskom populacjom. Ovi korisni učinci pripisani su potpunoj inhibiciji virusa i blokiranju replikacije u slučaju kada je kvercetin dan u roku od 2 sata nakon ulaska virusa u organizam. Djelovanje je povezano s blokadom RNK polimeraza kompleksa1.
Na virusu HIV-a kvercetin pokazuje sposobnost inhibicije ključnih enzima – obrnute transkriptaze (RT), integraze (IN) i proteaze (PR)4 te ujedno značajno smanjuje replikaciju virusa.5

Imunomodulatorna svojstva kvercetina i vitamina C

Kvercetin stimulira T-stanice na proizvodnju interferona.11 Suplementacija vitaminom C također je povezana s pojačanom proizvodnjom interferona, a vitamin C se koristi i kao svojevrsna prevencija od zatajenja cjepiva. Tako na primjer cjepivo protiv bjesnoće nadopunjeno s 2 g oralnog vitamina C, za svaku od 3 doze u periodu od 24 sata, proizvodi povećanu razinu interferona-a u serumu, što ukazuje na činjenicu da je “vitamin C učinkovit stimulator proizvodnje interferona”.6

Fokus na SARS-CoV-2

Kvercetin je već ranije istražen nakon uočenog antivirusnog učinka na nekoliko sojeva korona virusa te je utvrđeno da ima potencijala u kliničkom liječenju SARS-a7. SARS koronavirus, opisan još 2003., je jednolančani RNK virus od 29.700 nukleotida. Kvercetin-3b-galaktozid veže SARS-Cov 3CL proteazu i inhibira proteolitičku aktivnost8.  Također, kvercetin je identificiran i kao spoj koji može blokirati ulazak SARS-koronavirusa u stanice7.
SARS-CoV-2, virus odgovoran za trenutnu COVID-19 pandemiju9, pripada rodu betakoronavirusa, podrod Sarbecovirus i, zbog sličnog vezanja na receptore u organizmu, pretpostavlja se da SARS-CoV-2, na isti način kao i SARS-CoV, zarazi stanice pneumocita tipa II10.  SARS-CoV-2 proteaza 3CL ponaša se identično kao i SARS-CoV 3CL(pro), za koju je već ranije utvrđeno da se veže na isto mjesto u organizmu kao i hidroksilne skupine kvercetina i njegovih derivata8.

Bez obzira na brojne antivirusne in vitro i in vivo studije o imunomodulatornim učincima kvercetina i primjene vitamina C u svrhu normalne funkcije imuno suatava, daljnja su istraživanja neophodna za definitivnu potvrdu djelovanja kvercetina na SARS-CoV-2, mogućnosti blokiranja ulaska virusa u organizam, inhibicije, utjecaja na RNK polimerazu i druge enzime koji sudjeluju u životnom ciklusu virusa.

Sinergija djelovanja vitamina C i kvercetina

Kvercetin spontano oksidira pri čemu mogu nastati toksični spojevi. Činjenica da kvercetin može imati antioksidativni i prooksidativni učinak nazvana je „kvercetinov paradoks”. Međutim, oksidirani kvercetin može se reciklirati uz pomoć donatora elektrona, kao što su NADH ili askorbat (vitamin C). Iz tog je razloga vrlo važno uzimati kvercetin zajedno s vitaminom C.11,12

Kvercetin i cink

Cink dokazano koči replikaciju RNK virusa, a pojačano djelovanje zamijećeno je u kombinaciji s ionoforima, organskim spojevima koji olakšavaju prolaz iona cinka kroz staničnu membranu. Kvercetin djeluje kao ionofor za cink. Dokazano je da dodatak cinka, zajedno s malim koncentracijama cink-ionofora blokira sintezu RNK virusa gripe, poliovirusa i SARS-CoV virusa izravnom inhibicijom RNK-ovisne polimeraze.14

Zaključak

Kvercetin pokazuje širok raspon antivirusnih svojstava koja ometaju virulenciju patogena – od ulaska virusa u organizam, replikacije virusa, ometanja polimeraze , inhibicije virusa, do imunomodulatornog djelovanja. Terapijski učinci mogu se pojačati istodobnom primjenom vitamina C koji ujedno štiti od oksidiranih metabolita. Temeljem prikupljenih podataka autori ove studije13 snažno podupiru kombiniranu administraciju kvercetina i vitamina C za profilaksu i rano liječenje infekcija respiratornog trakta, uključujući pacijente s dijagnozom COVID-19 bolesti.
Što je kvercetin možete pogledati na ovom linku.

Reference:

1. Itsuka H, Ohsawa C, Ohiwa T, Umeda I, SuharaY. Antipicornavirus flavone Ro 09-0179. Antimicrob Agents Chemother. (1982) 22:611– 16. doi: 10.1128/AAC.22.4.611
2. Wu W, Li R, Li X, He J, Jiang S, Liu S, et al. Quercetin as an antiviral agent inhibits Influenza A Virus (IAV) entry. Viruses. (2015) 8:6. doi: 10.3390/v8010006
3. Ganesan S, Faris AN, Comstock AT, Wang Q, Nanua S, Hershenson MB, et al. Quercetin inhibits rhinovirus replication in vitro and in vivo. Antiviral Res. (2012) 94:258–71. doi: 10.1016/j.antiviral.2012.03.005
4. Li BW, Zhang FH, Serrao E, Chen H, Sanchez TW, Yang LM, et al. Design and discovery of flavonoid-based HIV-1 integrase inhibitors targeting both the active site and the interaction with LEDGF/p75. BioorgMed Chem. (2014) 22:3146–58. doi: 10.1016/j.bmc.2014.04.016
5. Áy É, Hunyadi A, Mezei M, Minárovits J, Hohmann J. Flavonol 7-O-glucoside herbacitrin inhibits HIV-1 replication through simultaneous integrase and reverse transcriptase inhibition. Evid Based Complement Alternat Med. (2019) 2019:1064793. doi: 10.1155/2019/1064793
6. Stantic-Pavlinic M, Banic S, Marin J, Klemenc P. Vitamin C–a challenge in management of rabies. Swiss MedWeekly. (2004) 134:326–7. 98. Yi L, Li Z, Yuan K, Qu X, Chen J, Wang G, et al. Small molecules blocking the entry of severe acute respiratory syndrome coronavirus into host
7. Yi L, Li Z, Yuan K, Qu X, Chen J, Wang G, et al. Small molecules blocking the entry of severe acute respiratory syndrome coronavirus into host cells. J Virol. (2004) 78:11334. doi: 10.1128/JVI.78.20.11334-11339.2004
8. Chen L, Li J, Luo C, Liu H, Xu W, Chen G, et al. Binding interaction of quercetin-3-beta-galactoside and its synthetic derivatives with SARS-CoV 3CL(pro): structure-activity relationship studies reveal salient pharmacophore features. Bioorg Med Chem. (2006) 14:8295– 306. doi: 10.1016/j.bmc.2006.09.014
9. Zhou P, Yang XL, Wang XG, Hu B, Zhang L, Zhang W, et al. A pneumonia outbreak associated with a new coronavirus of probable bat origin. Nature. (2020) 579:270–3. doi: 10.1038/s41586-020-2012-7
10. Lu R, Zhao X, Li J, Niu P, Yang B, Wu H, et al. Genomic characterisation and epidemiology of 2019 novel coronavirus: implications for virus origins and receptor binding. Lancet. (2020) 395:565–74. doi: 10.1016/S0140-6736(20)30251-8
11. Boots AW, Kubben N, Haenen GR, Bast A. Oxidized quercetin reacts with thiols rather than with ascorbate: implication for quercetin supplementation. Biochem Biophys Res Commun. (2003) 308:560–5. doi: 10.1016/S0006-291X(03)01438-4
12. Bors W, Michel C, Schikora S. Interaction of flavonoids with ascorbate and determination of their univalent redox potentials: a pulse radiolysis study. Free Radic Biol Med. (1995) 19:45–52. doi: 10.1016/0891-5849(95)00011-L
13. Ruben Manuel Luciano Colunga Biancatelli, Max Berrill, John D. Catravas and Paul E. Marik: Quercetin and Vitamin C: An Experimental, Synergistic Therapy for the Prevention and Treatment of SARS-CoV-2 Related Disease (COVID-19), Front. Immunol., 19.06.2020
14. Dabbagh-Bazarbachi H1, Clergeaud G, Quesada IM, Ortiz M, O’Sullivan CK, O’Sullivan CK, Fernández-Larrea JBZinc ionophore activity of quercetin and epigallocatechin-gallate: from Hepa 1-6 cells to a liposome model; Journal of Agricultural and Food Chemistry, 31 Jul 2014, 62(32):8085-8093

Cink i COVID-19

, ,

Cink u prehrani

Cink je esencijalni mineral, jedan od rijetkih kojeg većina ljudi nema dovoljno u organizmu. Sudjeluje u normalnoj funkciji mozga, vida i proizvodnji spermija. Cink je neophodan je za normalnu funkciju imuno sustava, posebno u prevenciji infekcija respiratornog trakta.

Antivirusno djelovanje

Povećana koncentracija cinka efikasno ometa replikaciju RNA virusa1. Dokazano pojačava citotoksičnost kada se uzima s ionoforom (klorokinon, ali i kvercetin) pa je dodatna suplementacija cinkom dio kliničkih studija koje istražuju mogućnost liječenja bolesti COVID-19.2 Optimalne doze za sada nisu ustanovljene, ali se u svakom slučaju ne preporuča uzimanje većih doza od preporučenih, a to su (u SAD-u) 11 mg dnevno za muškarce i 8 mg za žene (ne i trudnice).3

Studije na COVID-19 pacijentima

Američka studija8 na hospitaliziranim osobama koje su dobivale hidriksiklorokinon i azitzromicin (sumamed) uključila je 932 pacijenta od kojih je 411 dobivalo cink, a 521 nije. Nisu zamijećene bitne razlike između dviju skupina u trajanju bolničkog liječenja, trajanju mehaničke ventilacije, maksimalnom protoku kisika, prosječnom protoku kisika ili prosječnom FiO2, međutim skupina koja je dobivala cink, a nije završila na jedinici intenzivne njege, imala je manje smrtnih ishoda bolesti. U Americi je trenutno u tijeku barem 7 studija koje prate povezanost suplementacije cinkom i bolesti COVID -19.

Studija4 iz Španjolske na 249 osoba hospitaliziranih s dijagnozom COVID-19 ustanovila je da su osobe s niskom razinom cinka (manje od 50 mcg/dL) u trenutku prijema na bolničko liječenje razvile težu kliničku sliku i imale veći mortalitet u odnosu na pacijente s razinom cinka u krvi većom od 50 mcg/dL(21% : 5%)

Adekvatna razina cinka u krvi odavno je važna za zdravlje imuno sustava i, kako je pokazano u gore navedenim studijama, uzimanje dodatnih količina cinka (do 20 mg dnevno) kao dodatka prehrani može reducirati pojavu respiratornih infekcija. Imajte na umu da dugortajno uzimanje (duže od 10 mjeseci)7 većih količina cinka kao suplementa može izazvati pomanjkanje bakra u organizmu što pak može imati reverzibilne posljedice (anemija, leukopenija), ali i ireverzibilne neurološke (mielopatija, parestezija, ataksija)5,6

O mineralu cinku i njegovoj ulozi u organizmu više pogledajte na ovom linku.


Reference:

1. Velthuis AJ, van den Worm SH, Sims AC, Baric RS, Snijder EJ, van Hemert MJ. Zn(2+) inhibits coronavirus and arterivirus RNA polymerase activity in vitro and zinc ionophores block the replication of these viruses in cell culture. PLoS Pathog. 2010;6(11):e1001176. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21079686.
2. Calder PC, Carr AC, Gombart AF, Eggersdorfer M. Optimal nutritional status for a well-functioning immune system is an important factor to protect against viral infections. Nutrients. 2020;12(4). Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/32340216.
3.National Institutes of Health. Office of Dietary Supplements. Zinc fact sheet for health professionals. 2020. Available at: https://ods.od.nih.gov/factsheets/Zinc-HealthProfessional/. Accessed June 26, 2020.
4. Marina Vogel, Marc Tallo-Parra, Victor Herrera-Fernandez, et.al. Low zinc levels at clinical admission associates with poor outcomes in COVID-19, dostupno online
5.Myint ZW, Oo TH, Thein KZ, Tun AM, Saeed H. Copper deficiency anemia: review article. Ann Hematol. 2018;97(9):1527-1534. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29959467.
6. Kumar N. Copper deficiency myelopathy (human swayback). Mayo Clin Proc. 2006;81(10):1371-1384. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17036563.
7. Hoffman HN, 2nd, Phyliky RL, Fleming CR. Zinc-induced copper deficiency. Gastroenterology. 1988;94(2):508-512. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3335323.
8. Carlucci P, Ahuja T, Petrilli CM, Rajagopalan H, Jones S, Rahimian J. Hydroxychloroquine and azithromycin plus zinc vs hydroxychloroquine and azithromycin alone: outcomes in hospitalized COVID-19 patients. medRxiv. 2020;Preprint. Available at: https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.05.02.20080036v1.

Utvrđena povezanost nedostatka vitamina D i nove koronavirus infekcije

, ,

Već smo ranije sugerirali kako bi uzimanje vitamina D moglo biti od koristi i kod pandemije izazvane novim koronavirusom. Poznato je da vitamin D ima važnu ulogu u normalnoj funkciji imuno sustava, kao i da su njegove najniže razine u našem organizmu upravo zimi, kada je pandemija uzela maha.

VITAMIN D I IMUNITET

Iako neka istraživanja nisu utvrdila značajnu povezanost vitamina D s manjom pojavom gripe, ipak je više studija i kliničkih ispitivanja izvijestilo da suplementacija vitaminom D smanjuje rizik od gripe. Pretpostavke da bi vitamin D mogao imati veze i s rizikom od zaraze novim koronavirusom temelje se na činjenicama da se širenje epidemije odvijalo zimi, u vrijeme kada je koncentracija 25-hidroksivitamina D (25 (OH) D) najniža te da nedostatak vitamina D doprinosi akutnom respiratornom distresnom sindromu. Također, danas znamo da se stopa smrtnosti uslijed COVID-19 bolesti povećava s godinama i s komorbiditetom kroničnih bolesti, također dokazano povezanih s nižom 25 (OH) D koncentracijom.

ŠTO ZNAMO O DJELOVANJU VITAMINA D NA ZDRAVLJE?

Endogeni vitamin D proizvodi koža pod utjecajem UVB zračenja pri čemu nastaje 7-dehidrokolesterol, a zatim i vitamin D3. Egzogeni ili oralni vitamin D pretvara se u 25 (OH) D u jetri. Nekoliko recenzija razmatra načine na koje vitamin D smanjuje rizik od virusnih infekcija1-9, a mehanizmi djelovanja vitamina D podijeljeni su u tri kategorije u kojima sudjeluje:

  • fizička barijera
  • stanični prirodni imunitet
  • adaptivni imunitet.

Vitamin D potiče urođeni imunitet indukcijom antimikrobnih peptida10,11 što je dokazano na životinjskim modelima gdje takvi peptidi smanjuju replikaciju virusa gripe A12 ili replikaciju rotavirusa, in vitro i in vivo.13
Vitamin D povećava stanični imunitet, dijelom smanjujući citokinsku oluju induciranu u urođenom imunološkom sustavu. Urođeni imunološki sustav stvara protuupalne citokine kao odgovor na virusne i bakterijske infekcije, što je zabilježeno i kod oboljelih od COVID-19. Također Vitamin D je modulator adaptivnog imuniteta.8,14

Koncentracije 25 (OH) D u serumu s godinama opadaju15, što može biti važno kod bolesti COVID-19 budući da se stopa smrtnosti povećava s godinama16. Razlozi uključuju manje vremena provedenog na suncu, što za posljedicu ima smanjenu proizvodnja vitamina D. Pored toga, neki farmaceutski lijekovi smanjuju koncentraciju 25 (OH) D u serumu. Takvi lijekovi uključuju antiepileptike, antineoplastiku, antibiotike, protuupalna sredstva, antihipertenzivi, antiretrovirusi, endokrini lijekovi i neki biljni lijekovi. Poznato je da upotreba lijekova obično raste s godinama starosti. Dodatak vitamina D također pojačava ekspresiju gena povezanih s antioksidacijom17 . Povećana proizvodnja glutationa štedi uporabu askorbinske kiseline (vitamin C) koja ima antimikrobna djelovanja18,19, koja je već predložena u prevenciji i liječenju bolesti COVID-1920.

STUDIJA NA COVID-19 PACIJENTIMA?

Mala upravo objavljena studija21 na 20 pacijenata hospitaliziranih u New Orleansu utvrdila je da 84,6% pacijenata na u jedinicama za intenzivno liječenje ima razine vitamina D u krvi ispod 30 ng/mL. Iz iste skupine, svi pacijenti iznad 75 godina imali su razine vitamina D ispod 30 ng/mL, od toga 64,6% ispod 20 ng/mL te 27% ispod 10 ng/mL. Istraživači su utvrdili da je nedostatak vitamina D češći kod Afroamerikanaca, starijih osoba, osoba s povišenim krvnim pritiskom i dijabetesom. Iako mala, studija aktualizira potrebu za širom studijom koja bi potvrdila i otkrila mehanizme povezanosti.

MOGLO BI VAS ZANIMATI



Reference:

1. Beard, J.A.; Bearden, A.; Striker, R. Vitamin D and the anti-viral state. J. Clin. Virol. 2011, 50, 194–200. [CrossRef]
2. Hewison, M. An update on vitamin D and human immunity. Clin. Endocrinol. 2012, 76, 315–325. [CrossRef]
3. Greiller, C.L.; Martineau, A.R. Modulation of the immune response to respiratory viruses by vitamin D. Nutrients 2015, 7, 4240–4270. [CrossRef] [PubMed]
4. Wei, R.; Christakos, S. Mechanisms Underlying the Regulation of Innate and Adaptive Immunity by Vitamin D. Nutrients 2015, 7, 8251–8260. [CrossRef] [PubMed]
5. Coussens, A.K. The role of UV radiation and vitamin D in the seasonality and outcomes of infectious disease. Photochem. Photobiol. Sci. 2017, 16, 314–338. [CrossRef]
6. Lang, P.O.; Aspinall, R. Vitamin D Status and the Host Resistance to Infections: What It Is Currently (Not) Understood. Clin. Ther. 2017, 39, 930–945. [CrossRef] [PubMed]
7. Gruber-Bzura, B.M. Vitamin D and Influenza-Prevention or Therapy? Int. J. Mol. Sci. 2018, 19, 2419. [CrossRef] [PubMed]
8. Rondanelli, M.; Miccono, A.; Lamburghini, S.; Avanzato, I.; Riva, A.; Allegrini, P.; Faliva, M.A.; Peroni, G.; Nichetti, M.; Perna, S. Self-Care for Common Colds: The Pivotal Role of Vitamin D, Vitamin C, Zinc, and Echinacea in Three Main Immune Interactive Clusters (Physical Barriers, Innate and Adaptive Immunity) Involved during an Episode of Common Colds-Practical Advice on Dosages and on the Time to Take These Nutrients/Botanicals in order to Prevent or Treat Common Colds. Evid. Based Complement. Alternat. Med. 2018, 2018, 5813095. [CrossRef]
9. Gombart, A.F.; Pierre, A.; Maggini, S. A Review of Micronutrients and the Immune System-Working in Harmony to Reduce the Risk of Infection. Nutrients 2020, 12, 236. [CrossRef]
10. Liu, P.T.; Stenger, S.; Li, H.; Wenzel, L.; Tan, B.H.; Krutzik, S.R.; Ochoa, M.T.; Schauber, J.; Wu, K.; Meinken, C.; et al. Toll-like receptor triggering of a vitamin D-mediated human antimicrobial response. Science 2006, 311, 1770–1773. [CrossRef]
11. Adams, J.S.; Ren, S.; Liu, P.T.; Chun, R.F.; Lagishetty, V.; Gombart, A.F.; Borregaard, N.; Modlin, R.L.; Hewison, M. Vitamin d-directed rheostatic regulation of monocyte antibacterial responses. J. Immunol. 2009, 182, 4289–4295. [CrossRef] [PubMed]
12. Barlow, P.G.; Svoboda, P.; Mackellar, A.; Nash, A.A.; York, I.A.; Pohl, J.; Davidson, D.J.; Donis, R.O. Antiviral activity and increased host defense against influenza infection elicited by the human cathelicidin LL-37. PLoS ONE 2011, 6, e25333. [CrossRef]
13. Zhao, Y.; Ran, Z.; Jiang, Q.; Hu, N.; Yu, B.; Zhu, L.; Shen, L.; Zhang, S.; Chen, L.; Chen, H.; et al. Vitamin D Alleviates Rotavirus Infection through a Microrna-155-5p Mediated Regulation of the TBK1/IRF3 Signaling Pathway In Vivo and In Vitro. Int. J. Mol. Sci. 2019, 20. [CrossRef]
14. Cantorna, M.T. Mechanisms underlying the effect of vitamin D on the immune system. Proc. Nutr. Soc. 2010, 69, 286–289. [CrossRef] [PubMed]
15. Vasarhelyi, B.; Satori, A.; Olajos, F.; Szabo, A.; Beko, G. Low vitamin D levels among patients at Semmelweis University: Retrospective analysis during a one-year period. Orv. Hetil. 2011, 152, 1272–1277. [CrossRef]
[PubMed]
16. Novel, C.P.E.R.E. The epidemiological characteristics of an outbreak of 2019 novel coronavirus diseases (COVID-19) in China. Zhonghua Liu Xing Bing Xue Za Zhi 2020, 41, 145–151. [CrossRef]
17. Lei, G.S.; Zhang, C.; Cheng, B.H.; Lee, C.H. Mechanisms of Action of Vitamin D as Supplemental Therapy for Pneumocystis Pneumonia. Antimicrob. Agents Chemother. 2017, 61. [CrossRef]
18. Mousavi, S.; Bereswill, S.; Heimesaat, M.M. Immunomodulatory and Antimicrobial Effects of Vitamin C. Eur. J. Microbiol. Immunol. 2019, 9, 73–79. [CrossRef] [PubMed]
19. Colunga Biancatelli, R.M.L.; Berrill, M.; Marik, P.E. The antiviral properties of vitamin C. Expert Rev. Anti Infect. Ther. 2020, 18, 99–101. [CrossRef] [PubMed]
20. Wimalawansa, S.J. Global epidemic of coronavirus–COVID-19: What we can do to minimze risksl. Eur. J. Biomed. Pharm. Sci. 2020, 7, 432–438.
21. Lau et al, medRxiv 2020 – preprint, dobavljivo online

Mogu li nas suplementi zaštititi od koronavirusa?

, , ,

U ovome trenutku, na žalost, ne postoje dokazi da uzimanje vitamina, minerala i ostalih suplemenata može zaštititi od novog koronavirusa. Jednako tako, za sada nema jednoznačnih dokaza da suplementi mogu utjecati na izraženost simptoma i trajanje ove bolesti. Jedino čemu se možemo nadati je da do sada provedena istraživanja o djelovanju suplemenata na imuno sustav kod drugih viralnih infekcije vrijede i za koronavirus.

PREHRANA I IMUNITET

Brojna dobro provedena istraživanja potvrđuju djelovanje pojedinih nutrijenata na imunitet. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila je zdravstvene tvrdnje za brojne vitamine i minerale koji pomažu normalnu funkciju imuno sustava. O djelovanju najpopularnijih vitamina i minerala na funkciju imuno sustava možete više pročitati u članku “Mogu li dodaci prehrani pomoći kod prehlade i gripe“, prvi puta objavljenom na ovim stranicama još koncem 2015. godine, a sada nadopunjenu nekim novim spoznajama.

Nedostatak za imunitet važnih vitamina i minerala naročito je izražen kod osoba koje se ne hrane dovoljno kvalitetno. Malnutricija među starijom populacijom je ozbiljan problem i neka istraživanja pokazuju kako gotovo trećina Europljana starijih od 65 godina pati od nedostatka važnih nutrijenata, pa tako i onih povezanih s normalnom funkcijom imuno sustava. Dodatak vitamina D u mlijeku već je uobičajena pojava, dok se nova istraživanja bave podizanjem količine dostupnog cinka u žitaricama poput sjetvenog sirka, popularnog sastojka mješavina žitarica koje uobičajeno konzumiramo za doručak.1

Kada je koronavirus u pitanju, u ovom trenutku nema podataka temeljem kojih bi sa sigurnošću mogli tvrditi da određeni suplement može pomoći u borbi protiv COVID-19 virusa.

ŠTO MOŽEMO UČINITI?

Prije svega, informirajte se i pridržavajte se uputa! Službene stranice Vlade Republike Hrvatske koronavirus.hr sadrže sve važne informacije vezane uz ovu bolest. Obratite pažnju i na slijedeće objave koje sadrže relevantne informacije i činjenice o koronavirusu.

Ukoliko ste zabrinuti da uslijed ograničene mogućnosti kretanja, manje izloženosti suncu i slabije dostupnosti kvalitetnih namirnica niste u mogućnosti organizmu pružiti sve nutrijente neophodne za dobar imunitet, uzmite kvalitetne multivitamine provjerenih proizvođača. Pazite da sadrže vitamin C, vitamin D, vitamin A, vitamine B6 i B12, folnu kiselinu te minerale cink, selen, željezo i bakar. Svi oni dokazano doprinose normalnoj funkciji imuno sustava.

Ne uzimajte visoke doze pojedinačnih suplemenata na svoju ruku.  Primjerice, visoke doze cinka mogu iz organizma ukloniti bakar koji je također važan za normalan imunitet. Također, ukoliko je imuno sustav suviše aktivan može napasti i vlastito tkivo, kao što je slučaj kod nekih autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa ili Chronove bolesti.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

Reference:

1. Boosting nutrients in crops to beat “hidden hunger” of poor diet, Horizon, 028/05/2019

Kvercetin u profilaksi i ranom liječenju bolesti COVID-19

, ,

Tjekom proteklih mjeseci borbe sa SARS-CoV-2 virusom prikupljeni su statistički podaci prema kojima možemo s velikom dozom sigurnosti pretpostaviti koji nutrijenti utječu na zarazu, tijek i težinu bolesti COVID-19. Nedostatak vitamina D i cinka, prema do sada objavljenim podacima, sigurno predstavlja faktor rizika. Uz njih, zbog velikog broja objavljenih studija o direktnom antivirusnom djelovanju, pod posebnom pažnjom je i bioflavonoid kvercetin.

Istražena antivirusna aktivnost

“Nedostatak Antivirusno djelovanje kvercetina utvrđeno je na brojnim tipovima virusa. Na virusima gripe H1N1 i H3N2, na in vitro modelu, suplementacija kvercetinom je umanjila citopatski učinak 48 sati nakon infekcije2. Najsnažniji učinak je zamijećen kada se kvercetin primijenio 0-2 sata nakon ulaska virusa u organizam. Također je dokazano kako preventivno uzimanje kvercetina inhibira virulenciju, ulazak i replikaciju rinovirusa (RV) u BEAS-2B stanice na više načina, uz trostruko smanjenje virusnog opterećenja nakon 24 sata. Rezultati su potvrđeni in vivo3.

Inhibicija replikacije različitih tipova virusa

In vitro antivirusno djelovanje kvercetina na herpesviruse (HSV-1, 2) i adenoviruse (ADV-3, -8, -11) manifestira se kao inhibicija replikacije virusa u ranoj fazi zaraze. U ispitivanju in vivo, na miševima, metabolit kvercetina (4 ‘, 5-diacetil-3, Y, 7-trimetil-kvercetin, davan oralno 4 dana), je zaštitio miševe od smrtonosne infekcije koksaki virusom, jednim od najčešćih i među ljudskom populacjom. Ovi korisni učinci pripisani su potpunoj inhibiciji virusa i blokiranju replikacije u slučaju kada je kvercetin dan u roku od 2 sata nakon ulaska virusa u organizam. Djelovanje je povezano s blokadom RNK polimeraza kompleksa1.
Na virusu HIV-a kvercetin pokazuje sposobnost inhibicije ključnih enzima – obrnute transkriptaze (RT), integraze (IN) i proteaze (PR)4 te ujedno značajno smanjuje replikaciju virusa.5

Imunomodulatorna svojstva kvercetina i vitamina C

Kvercetin stimulira T-stanice na proizvodnju interferona.11 Suplementacija vitaminom C također je povezana s pojačanom proizvodnjom interferona, a vitamin C se koristi i kao svojevrsna prevencija od zatajenja cjepiva. Tako na primjer cjepivo protiv bjesnoće nadopunjeno s 2 g oralnog vitamina C, za svaku od 3 doze u periodu od 24 sata, proizvodi povećanu razinu interferona-a u serumu, što ukazuje na činjenicu da je “vitamin C učinkovit stimulator proizvodnje interferona”.6

Fokus na SARS-CoV-2

Kvercetin je već ranije istražen nakon uočenog antivirusnog učinka na nekoliko sojeva korona virusa te je utvrđeno da ima potencijala u kliničkom liječenju SARS-a7. SARS koronavirus, opisan još 2003., je jednolančani RNK virus od 29.700 nukleotida. Kvercetin-3b-galaktozid veže SARS-Cov 3CL proteazu i inhibira proteolitičku aktivnost8.  Također, kvercetin je identificiran i kao spoj koji može blokirati ulazak SARS-koronavirusa u stanice7.
SARS-CoV-2, virus odgovoran za trenutnu COVID-19 pandemiju9, pripada rodu betakoronavirusa, podrod Sarbecovirus i, zbog sličnog vezanja na receptore u organizmu, pretpostavlja se da SARS-CoV-2, na isti način kao i SARS-CoV, zarazi stanice pneumocita tipa II10.  SARS-CoV-2 proteaza 3CL ponaša se identično kao i SARS-CoV 3CL(pro), za koju je već ranije utvrđeno da se veže na isto mjesto u organizmu kao i hidroksilne skupine kvercetina i njegovih derivata8.

Bez obzira na brojne antivirusne in vitro i in vivo studije o imunomodulatornim učincima kvercetina i primjene vitamina C u svrhu normalne funkcije imuno suatava, daljnja su istraživanja neophodna za definitivnu potvrdu djelovanja kvercetina na SARS-CoV-2, mogućnosti blokiranja ulaska virusa u organizam, inhibicije, utjecaja na RNK polimerazu i druge enzime koji sudjeluju u životnom ciklusu virusa.

Sinergija djelovanja vitamina C i kvercetina

Kvercetin spontano oksidira pri čemu mogu nastati toksični spojevi. Činjenica da kvercetin može imati antioksidativni i prooksidativni učinak nazvana je „kvercetinov paradoks”. Međutim, oksidirani kvercetin može se reciklirati uz pomoć donatora elektrona, kao što su NADH ili askorbat (vitamin C). Iz tog je razloga vrlo važno uzimati kvercetin zajedno s vitaminom C.11,12

Kvercetin i cink

Cink dokazano koči replikaciju RNK virusa, a pojačano djelovanje zamijećeno je u kombinaciji s ionoforima, organskim spojevima koji olakšavaju prolaz iona cinka kroz staničnu membranu. Kvercetin djeluje kao ionofor za cink. Dokazano je da dodatak cinka, zajedno s malim koncentracijama cink-ionofora blokira sintezu RNK virusa gripe, poliovirusa i SARS-CoV virusa izravnom inhibicijom RNK-ovisne polimeraze.14

Zaključak

Kvercetin pokazuje širok raspon antivirusnih svojstava koja ometaju virulenciju patogena – od ulaska virusa u organizam, replikacije virusa, ometanja polimeraze , inhibicije virusa, do imunomodulatornog djelovanja. Terapijski učinci mogu se pojačati istodobnom primjenom vitamina C koji ujedno štiti od oksidiranih metabolita. Temeljem prikupljenih podataka autori ove studije13 snažno podupiru kombiniranu administraciju kvercetina i vitamina C za profilaksu i rano liječenje infekcija respiratornog trakta, uključujući pacijente s dijagnozom COVID-19 bolesti.
Što je kvercetin možete pogledati na ovom linku.

Reference:

1. Itsuka H, Ohsawa C, Ohiwa T, Umeda I, SuharaY. Antipicornavirus flavone Ro 09-0179. Antimicrob Agents Chemother. (1982) 22:611– 16. doi: 10.1128/AAC.22.4.611
2. Wu W, Li R, Li X, He J, Jiang S, Liu S, et al. Quercetin as an antiviral agent inhibits Influenza A Virus (IAV) entry. Viruses. (2015) 8:6. doi: 10.3390/v8010006
3. Ganesan S, Faris AN, Comstock AT, Wang Q, Nanua S, Hershenson MB, et al. Quercetin inhibits rhinovirus replication in vitro and in vivo. Antiviral Res. (2012) 94:258–71. doi: 10.1016/j.antiviral.2012.03.005
4. Li BW, Zhang FH, Serrao E, Chen H, Sanchez TW, Yang LM, et al. Design and discovery of flavonoid-based HIV-1 integrase inhibitors targeting both the active site and the interaction with LEDGF/p75. BioorgMed Chem. (2014) 22:3146–58. doi: 10.1016/j.bmc.2014.04.016
5. Áy É, Hunyadi A, Mezei M, Minárovits J, Hohmann J. Flavonol 7-O-glucoside herbacitrin inhibits HIV-1 replication through simultaneous integrase and reverse transcriptase inhibition. Evid Based Complement Alternat Med. (2019) 2019:1064793. doi: 10.1155/2019/1064793
6. Stantic-Pavlinic M, Banic S, Marin J, Klemenc P. Vitamin C–a challenge in management of rabies. Swiss MedWeekly. (2004) 134:326–7. 98. Yi L, Li Z, Yuan K, Qu X, Chen J, Wang G, et al. Small molecules blocking the entry of severe acute respiratory syndrome coronavirus into host
7. Yi L, Li Z, Yuan K, Qu X, Chen J, Wang G, et al. Small molecules blocking the entry of severe acute respiratory syndrome coronavirus into host cells. J Virol. (2004) 78:11334. doi: 10.1128/JVI.78.20.11334-11339.2004
8. Chen L, Li J, Luo C, Liu H, Xu W, Chen G, et al. Binding interaction of quercetin-3-beta-galactoside and its synthetic derivatives with SARS-CoV 3CL(pro): structure-activity relationship studies reveal salient pharmacophore features. Bioorg Med Chem. (2006) 14:8295– 306. doi: 10.1016/j.bmc.2006.09.014
9. Zhou P, Yang XL, Wang XG, Hu B, Zhang L, Zhang W, et al. A pneumonia outbreak associated with a new coronavirus of probable bat origin. Nature. (2020) 579:270–3. doi: 10.1038/s41586-020-2012-7
10. Lu R, Zhao X, Li J, Niu P, Yang B, Wu H, et al. Genomic characterisation and epidemiology of 2019 novel coronavirus: implications for virus origins and receptor binding. Lancet. (2020) 395:565–74. doi: 10.1016/S0140-6736(20)30251-8
11. Boots AW, Kubben N, Haenen GR, Bast A. Oxidized quercetin reacts with thiols rather than with ascorbate: implication for quercetin supplementation. Biochem Biophys Res Commun. (2003) 308:560–5. doi: 10.1016/S0006-291X(03)01438-4
12. Bors W, Michel C, Schikora S. Interaction of flavonoids with ascorbate and determination of their univalent redox potentials: a pulse radiolysis study. Free Radic Biol Med. (1995) 19:45–52. doi: 10.1016/0891-5849(95)00011-L
13. Ruben Manuel Luciano Colunga Biancatelli, Max Berrill, John D. Catravas and Paul E. Marik: Quercetin and Vitamin C: An Experimental, Synergistic Therapy for the Prevention and Treatment of SARS-CoV-2 Related Disease (COVID-19), Front. Immunol., 19.06.2020
14. Dabbagh-Bazarbachi H1, Clergeaud G, Quesada IM, Ortiz M, O’Sullivan CK, O’Sullivan CK, Fernández-Larrea JBZinc ionophore activity of quercetin and epigallocatechin-gallate: from Hepa 1-6 cells to a liposome model; Journal of Agricultural and Food Chemistry, 31 Jul 2014, 62(32):8085-8093

Cink i COVID-19

, ,

Cink u prehrani

Cink je esencijalni mineral, jedan od rijetkih kojeg većina ljudi nema dovoljno u organizmu. Sudjeluje u normalnoj funkciji mozga, vida i proizvodnji spermija. Cink je neophodan je za normalnu funkciju imuno sustava, posebno u prevenciji infekcija respiratornog trakta.

Antivirusno djelovanje

Povećana koncentracija cinka efikasno ometa replikaciju RNA virusa1. Dokazano pojačava citotoksičnost kada se uzima s ionoforom (klorokinon, ali i kvercetin) pa je dodatna suplementacija cinkom dio kliničkih studija koje istražuju mogućnost liječenja bolesti COVID-19.2 Optimalne doze za sada nisu ustanovljene, ali se u svakom slučaju ne preporuča uzimanje većih doza od preporučenih, a to su (u SAD-u) 11 mg dnevno za muškarce i 8 mg za žene (ne i trudnice).3

Studije na COVID-19 pacijentima

Američka studija8 na hospitaliziranim osobama koje su dobivale hidriksiklorokinon i azitzromicin (sumamed) uključila je 932 pacijenta od kojih je 411 dobivalo cink, a 521 nije. Nisu zamijećene bitne razlike između dviju skupina u trajanju bolničkog liječenja, trajanju mehaničke ventilacije, maksimalnom protoku kisika, prosječnom protoku kisika ili prosječnom FiO2, međutim skupina koja je dobivala cink, a nije završila na jedinici intenzivne njege, imala je manje smrtnih ishoda bolesti. U Americi je trenutno u tijeku barem 7 studija koje prate povezanost suplementacije cinkom i bolesti COVID -19.

Studija4 iz Španjolske na 249 osoba hospitaliziranih s dijagnozom COVID-19 ustanovila je da su osobe s niskom razinom cinka (manje od 50 mcg/dL) u trenutku prijema na bolničko liječenje razvile težu kliničku sliku i imale veći mortalitet u odnosu na pacijente s razinom cinka u krvi većom od 50 mcg/dL(21% : 5%)

Adekvatna razina cinka u krvi odavno je važna za zdravlje imuno sustava i, kako je pokazano u gore navedenim studijama, uzimanje dodatnih količina cinka (do 20 mg dnevno) kao dodatka prehrani može reducirati pojavu respiratornih infekcija. Imajte na umu da dugortajno uzimanje (duže od 10 mjeseci)7 većih količina cinka kao suplementa može izazvati pomanjkanje bakra u organizmu što pak može imati reverzibilne posljedice (anemija, leukopenija), ali i ireverzibilne neurološke (mielopatija, parestezija, ataksija)5,6

O mineralu cinku i njegovoj ulozi u organizmu više pogledajte na ovom linku.


Reference:

1. Velthuis AJ, van den Worm SH, Sims AC, Baric RS, Snijder EJ, van Hemert MJ. Zn(2+) inhibits coronavirus and arterivirus RNA polymerase activity in vitro and zinc ionophores block the replication of these viruses in cell culture. PLoS Pathog. 2010;6(11):e1001176. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21079686.
2. Calder PC, Carr AC, Gombart AF, Eggersdorfer M. Optimal nutritional status for a well-functioning immune system is an important factor to protect against viral infections. Nutrients. 2020;12(4). Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/32340216.
3.National Institutes of Health. Office of Dietary Supplements. Zinc fact sheet for health professionals. 2020. Available at: https://ods.od.nih.gov/factsheets/Zinc-HealthProfessional/. Accessed June 26, 2020.
4. Marina Vogel, Marc Tallo-Parra, Victor Herrera-Fernandez, et.al. Low zinc levels at clinical admission associates with poor outcomes in COVID-19, dostupno online
5.Myint ZW, Oo TH, Thein KZ, Tun AM, Saeed H. Copper deficiency anemia: review article. Ann Hematol. 2018;97(9):1527-1534. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29959467.
6. Kumar N. Copper deficiency myelopathy (human swayback). Mayo Clin Proc. 2006;81(10):1371-1384. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17036563.
7. Hoffman HN, 2nd, Phyliky RL, Fleming CR. Zinc-induced copper deficiency. Gastroenterology. 1988;94(2):508-512. Available at: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3335323.
8. Carlucci P, Ahuja T, Petrilli CM, Rajagopalan H, Jones S, Rahimian J. Hydroxychloroquine and azithromycin plus zinc vs hydroxychloroquine and azithromycin alone: outcomes in hospitalized COVID-19 patients. medRxiv. 2020;Preprint. Available at: https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.05.02.20080036v1.

Utvrđena povezanost nedostatka vitamina D i nove koronavirus infekcije

, ,

Već smo ranije sugerirali kako bi uzimanje vitamina D moglo biti od koristi i kod pandemije izazvane novim koronavirusom. Poznato je da vitamin D ima važnu ulogu u normalnoj funkciji imuno sustava, kao i da su njegove najniže razine u našem organizmu upravo zimi, kada je pandemija uzela maha.

VITAMIN D I IMUNITET

Iako neka istraživanja nisu utvrdila značajnu povezanost vitamina D s manjom pojavom gripe, ipak je više studija i kliničkih ispitivanja izvijestilo da suplementacija vitaminom D smanjuje rizik od gripe. Pretpostavke da bi vitamin D mogao imati veze i s rizikom od zaraze novim koronavirusom temelje se na činjenicama da se širenje epidemije odvijalo zimi, u vrijeme kada je koncentracija 25-hidroksivitamina D (25 (OH) D) najniža te da nedostatak vitamina D doprinosi akutnom respiratornom distresnom sindromu. Također, danas znamo da se stopa smrtnosti uslijed COVID-19 bolesti povećava s godinama i s komorbiditetom kroničnih bolesti, također dokazano povezanih s nižom 25 (OH) D koncentracijom.

ŠTO ZNAMO O DJELOVANJU VITAMINA D NA ZDRAVLJE?

Endogeni vitamin D proizvodi koža pod utjecajem UVB zračenja pri čemu nastaje 7-dehidrokolesterol, a zatim i vitamin D3. Egzogeni ili oralni vitamin D pretvara se u 25 (OH) D u jetri. Nekoliko recenzija razmatra načine na koje vitamin D smanjuje rizik od virusnih infekcija1-9, a mehanizmi djelovanja vitamina D podijeljeni su u tri kategorije u kojima sudjeluje:

  • fizička barijera
  • stanični prirodni imunitet
  • adaptivni imunitet.

Vitamin D potiče urođeni imunitet indukcijom antimikrobnih peptida10,11 što je dokazano na životinjskim modelima gdje takvi peptidi smanjuju replikaciju virusa gripe A12 ili replikaciju rotavirusa, in vitro i in vivo.13
Vitamin D povećava stanični imunitet, dijelom smanjujući citokinsku oluju induciranu u urođenom imunološkom sustavu. Urođeni imunološki sustav stvara protuupalne citokine kao odgovor na virusne i bakterijske infekcije, što je zabilježeno i kod oboljelih od COVID-19. Također Vitamin D je modulator adaptivnog imuniteta.8,14

Koncentracije 25 (OH) D u serumu s godinama opadaju15, što može biti važno kod bolesti COVID-19 budući da se stopa smrtnosti povećava s godinama16. Razlozi uključuju manje vremena provedenog na suncu, što za posljedicu ima smanjenu proizvodnja vitamina D. Pored toga, neki farmaceutski lijekovi smanjuju koncentraciju 25 (OH) D u serumu. Takvi lijekovi uključuju antiepileptike, antineoplastiku, antibiotike, protuupalna sredstva, antihipertenzivi, antiretrovirusi, endokrini lijekovi i neki biljni lijekovi. Poznato je da upotreba lijekova obično raste s godinama starosti. Dodatak vitamina D također pojačava ekspresiju gena povezanih s antioksidacijom17 . Povećana proizvodnja glutationa štedi uporabu askorbinske kiseline (vitamin C) koja ima antimikrobna djelovanja18,19, koja je već predložena u prevenciji i liječenju bolesti COVID-1920.

STUDIJA NA COVID-19 PACIJENTIMA?

Mala upravo objavljena studija21 na 20 pacijenata hospitaliziranih u New Orleansu utvrdila je da 84,6% pacijenata na u jedinicama za intenzivno liječenje ima razine vitamina D u krvi ispod 30 ng/mL. Iz iste skupine, svi pacijenti iznad 75 godina imali su razine vitamina D ispod 30 ng/mL, od toga 64,6% ispod 20 ng/mL te 27% ispod 10 ng/mL. Istraživači su utvrdili da je nedostatak vitamina D češći kod Afroamerikanaca, starijih osoba, osoba s povišenim krvnim pritiskom i dijabetesom. Iako mala, studija aktualizira potrebu za širom studijom koja bi potvrdila i otkrila mehanizme povezanosti.

MOGLO BI VAS ZANIMATI



Reference:

1. Beard, J.A.; Bearden, A.; Striker, R. Vitamin D and the anti-viral state. J. Clin. Virol. 2011, 50, 194–200. [CrossRef]
2. Hewison, M. An update on vitamin D and human immunity. Clin. Endocrinol. 2012, 76, 315–325. [CrossRef]
3. Greiller, C.L.; Martineau, A.R. Modulation of the immune response to respiratory viruses by vitamin D. Nutrients 2015, 7, 4240–4270. [CrossRef] [PubMed]
4. Wei, R.; Christakos, S. Mechanisms Underlying the Regulation of Innate and Adaptive Immunity by Vitamin D. Nutrients 2015, 7, 8251–8260. [CrossRef] [PubMed]
5. Coussens, A.K. The role of UV radiation and vitamin D in the seasonality and outcomes of infectious disease. Photochem. Photobiol. Sci. 2017, 16, 314–338. [CrossRef]
6. Lang, P.O.; Aspinall, R. Vitamin D Status and the Host Resistance to Infections: What It Is Currently (Not) Understood. Clin. Ther. 2017, 39, 930–945. [CrossRef] [PubMed]
7. Gruber-Bzura, B.M. Vitamin D and Influenza-Prevention or Therapy? Int. J. Mol. Sci. 2018, 19, 2419. [CrossRef] [PubMed]
8. Rondanelli, M.; Miccono, A.; Lamburghini, S.; Avanzato, I.; Riva, A.; Allegrini, P.; Faliva, M.A.; Peroni, G.; Nichetti, M.; Perna, S. Self-Care for Common Colds: The Pivotal Role of Vitamin D, Vitamin C, Zinc, and Echinacea in Three Main Immune Interactive Clusters (Physical Barriers, Innate and Adaptive Immunity) Involved during an Episode of Common Colds-Practical Advice on Dosages and on the Time to Take These Nutrients/Botanicals in order to Prevent or Treat Common Colds. Evid. Based Complement. Alternat. Med. 2018, 2018, 5813095. [CrossRef]
9. Gombart, A.F.; Pierre, A.; Maggini, S. A Review of Micronutrients and the Immune System-Working in Harmony to Reduce the Risk of Infection. Nutrients 2020, 12, 236. [CrossRef]
10. Liu, P.T.; Stenger, S.; Li, H.; Wenzel, L.; Tan, B.H.; Krutzik, S.R.; Ochoa, M.T.; Schauber, J.; Wu, K.; Meinken, C.; et al. Toll-like receptor triggering of a vitamin D-mediated human antimicrobial response. Science 2006, 311, 1770–1773. [CrossRef]
11. Adams, J.S.; Ren, S.; Liu, P.T.; Chun, R.F.; Lagishetty, V.; Gombart, A.F.; Borregaard, N.; Modlin, R.L.; Hewison, M. Vitamin d-directed rheostatic regulation of monocyte antibacterial responses. J. Immunol. 2009, 182, 4289–4295. [CrossRef] [PubMed]
12. Barlow, P.G.; Svoboda, P.; Mackellar, A.; Nash, A.A.; York, I.A.; Pohl, J.; Davidson, D.J.; Donis, R.O. Antiviral activity and increased host defense against influenza infection elicited by the human cathelicidin LL-37. PLoS ONE 2011, 6, e25333. [CrossRef]
13. Zhao, Y.; Ran, Z.; Jiang, Q.; Hu, N.; Yu, B.; Zhu, L.; Shen, L.; Zhang, S.; Chen, L.; Chen, H.; et al. Vitamin D Alleviates Rotavirus Infection through a Microrna-155-5p Mediated Regulation of the TBK1/IRF3 Signaling Pathway In Vivo and In Vitro. Int. J. Mol. Sci. 2019, 20. [CrossRef]
14. Cantorna, M.T. Mechanisms underlying the effect of vitamin D on the immune system. Proc. Nutr. Soc. 2010, 69, 286–289. [CrossRef] [PubMed]
15. Vasarhelyi, B.; Satori, A.; Olajos, F.; Szabo, A.; Beko, G. Low vitamin D levels among patients at Semmelweis University: Retrospective analysis during a one-year period. Orv. Hetil. 2011, 152, 1272–1277. [CrossRef]
[PubMed]
16. Novel, C.P.E.R.E. The epidemiological characteristics of an outbreak of 2019 novel coronavirus diseases (COVID-19) in China. Zhonghua Liu Xing Bing Xue Za Zhi 2020, 41, 145–151. [CrossRef]
17. Lei, G.S.; Zhang, C.; Cheng, B.H.; Lee, C.H. Mechanisms of Action of Vitamin D as Supplemental Therapy for Pneumocystis Pneumonia. Antimicrob. Agents Chemother. 2017, 61. [CrossRef]
18. Mousavi, S.; Bereswill, S.; Heimesaat, M.M. Immunomodulatory and Antimicrobial Effects of Vitamin C. Eur. J. Microbiol. Immunol. 2019, 9, 73–79. [CrossRef] [PubMed]
19. Colunga Biancatelli, R.M.L.; Berrill, M.; Marik, P.E. The antiviral properties of vitamin C. Expert Rev. Anti Infect. Ther. 2020, 18, 99–101. [CrossRef] [PubMed]
20. Wimalawansa, S.J. Global epidemic of coronavirus–COVID-19: What we can do to minimze risksl. Eur. J. Biomed. Pharm. Sci. 2020, 7, 432–438.
21. Lau et al, medRxiv 2020 – preprint, dobavljivo online

Mogu li nas suplementi zaštititi od koronavirusa?

, , ,

U ovome trenutku, na žalost, ne postoje dokazi da uzimanje vitamina, minerala i ostalih suplemenata može zaštititi od novog koronavirusa. Jednako tako, za sada nema jednoznačnih dokaza da suplementi mogu utjecati na izraženost simptoma i trajanje ove bolesti. Jedino čemu se možemo nadati je da do sada provedena istraživanja o djelovanju suplemenata na imuno sustav kod drugih viralnih infekcije vrijede i za koronavirus.

PREHRANA I IMUNITET

Brojna dobro provedena istraživanja potvrđuju djelovanje pojedinih nutrijenata na imunitet. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila je zdravstvene tvrdnje za brojne vitamine i minerale koji pomažu normalnu funkciju imuno sustava. O djelovanju najpopularnijih vitamina i minerala na funkciju imuno sustava možete više pročitati u članku “Mogu li dodaci prehrani pomoći kod prehlade i gripe“, prvi puta objavljenom na ovim stranicama još koncem 2015. godine, a sada nadopunjenu nekim novim spoznajama.

Nedostatak za imunitet važnih vitamina i minerala naročito je izražen kod osoba koje se ne hrane dovoljno kvalitetno. Malnutricija među starijom populacijom je ozbiljan problem i neka istraživanja pokazuju kako gotovo trećina Europljana starijih od 65 godina pati od nedostatka važnih nutrijenata, pa tako i onih povezanih s normalnom funkcijom imuno sustava. Dodatak vitamina D u mlijeku već je uobičajena pojava, dok se nova istraživanja bave podizanjem količine dostupnog cinka u žitaricama poput sjetvenog sirka, popularnog sastojka mješavina žitarica koje uobičajeno konzumiramo za doručak.1

Kada je koronavirus u pitanju, u ovom trenutku nema podataka temeljem kojih bi sa sigurnošću mogli tvrditi da određeni suplement može pomoći u borbi protiv COVID-19 virusa.

ŠTO MOŽEMO UČINITI?

Prije svega, informirajte se i pridržavajte se uputa! Službene stranice Vlade Republike Hrvatske koronavirus.hr sadrže sve važne informacije vezane uz ovu bolest. Obratite pažnju i na slijedeće objave koje sadrže relevantne informacije i činjenice o koronavirusu.

Ukoliko ste zabrinuti da uslijed ograničene mogućnosti kretanja, manje izloženosti suncu i slabije dostupnosti kvalitetnih namirnica niste u mogućnosti organizmu pružiti sve nutrijente neophodne za dobar imunitet, uzmite kvalitetne multivitamine provjerenih proizvođača. Pazite da sadrže vitamin C, vitamin D, vitamin A, vitamine B6 i B12, folnu kiselinu te minerale cink, selen, željezo i bakar. Svi oni dokazano doprinose normalnoj funkciji imuno sustava.

Ne uzimajte visoke doze pojedinačnih suplemenata na svoju ruku.  Primjerice, visoke doze cinka mogu iz organizma ukloniti bakar koji je također važan za normalan imunitet. Također, ukoliko je imuno sustav suviše aktivan može napasti i vlastito tkivo, kao što je slučaj kod nekih autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa ili Chronove bolesti.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

Reference:

1. Boosting nutrients in crops to beat “hidden hunger” of poor diet, Horizon, 028/05/2019