Arhiva za oznaku: Kolesterol

Koenzim Q-10 ublažava simptome povezane s uzimanjem statina

,

Više kliničkih studija objavljenih u posljednjih nekoliko godina pokazuje da koenzim Q-10 blagotvorno djeluje na negativne popratne pojave povezane s uzimanjem statina, lijekova za snižavanje kolesterola u krvi. Naročito značajna poboljšanja povezana su sa smanjenjem bolova u mišićima, relativno čestim kod pacijenata koji uzimaju statine.

KOENZIM Q10 I STATINI

Statini, lijekovi za snižavanje kolesterola, povezuju se s više negativnih popratnih pojava kao što su bolovi u mišićima, otežano disanje, slaba memorija i periferna neuropatija. Prema studiji1 provedenoj na osobama koje su prijavile bolove u mišićima uslijed djelovanja statina, trećina pacijenata je nakon mjesec dana uzimanja 100 mg koenzima Q-10 (dva puta dnevno po 50 mg) prijavila poboljšanje, za razliku od placebo skupine koja nije osjetila nikakvu razliku. Sveukupno, 12 do sada objavljenih studija povezuje uzimanje CoQ-10 s poboljšanjem stanja poput bolova u mišićima uzrokovanih uzimanjem statina.2

NIŽE DOZE STATINA BEZ POVIŠENIH LIPIDA

Nova studija, objavljena u listopadu 2019 godine, utvrđuje da kombinacija smanjene doze statina i koenzima Q-10 može pomoći osobama koje imaju netoleranciju na statine u vidu bolova u mišićima više no smanjivanje doze statina samo za sebe. U studiji provedenoj u Italiji na 60 pacijenata, tijekom tri mjeseca, preko 46% pacijenata skupine kojoj je doza statina prepolovljena uz uzimanje 100 mg CoQ-10 dnevno, je prijavilo poboljšanje stanja, dok u skupini koja je uzimala placebo poboljšanje nije zamijećeno. Dodatno, CoQ-10 je prevenirao povišenje lipida uslijed niže doze statina, dok se u placebo skupini koja je uzimala pola doze statina bez koenzima Q-10, očekivano, razina kolesterola povisila.

Istraživači zaključuju kako je dodatak koenzima Q-10 uz pola do tada propisane dnevne doze statina kod pacijenata s utvrđenom intolerancijom poboljšao percepciju kliničkih simptoma poput astenije (kronična iscrpljenost), mijalgije (bolova u mišićima) i bolova uopće.

Više o koenzimu Q-10 možete saznati na ovom linku.

MOGLO BI VAS ZANIMATI


Reference:

1. Skarlovnik, Janić, Lunder, Turk, Šabovič: Coenzyme Q10 Supplementation Decreases Statin-Related Mild-to-Moderate Muscle Symptoms: A Randomized Clinical Study, Med. Sci. Monit 2014
2. Hua Qu, Ming Guo, Hua Chai, Wen‐ting Wang, Zhu‐ye Gao, Da‐zhuo Shi: Effects of Coenzyme Q10 on Statin‐Induced Myopathy: An Updated Meta‐Analysis of Randomized Controlled Trials; JAHA, 2018
3. Derosa G1, D’Angelo, Maffioli: Coenzyme q10 liquid supplementation in dyslipidemic subjects with statin-related clinical symptoms: a double-blind, randomized, placebo-controlled study; Drug Des Devel Ther. eCollection 2019.

Psima i vlasnicima srca kucaju sinkronizirano!

,

Iako sponzorirana od strane poznate marke hrane za pse nova australska studija na malom broju pasa i njihovih vlasnika donosi zanimljive rezultate: srca pasa i vlasnika kucaju sinkronizirano!

 

Broj otkucaja pada različitim ritmom

Studija s tri psa i njihova vlasnika opremljenih monitorima otkucaja srca koncipirana je na način da se psi i vlasnici na početku studije najprije razdvoje, provedu neko vrijeme odvojeni, a zatim ponovno spoje. Po razdvajanju monitori su zabilježili ubrzanje srčanog ritma sličnog onom kod anksioznih stanja. Kada se nakon nekog vremena pas i vlasnik ponovno spoje, broj otkucaja srca ubrzo pada.

Ono što je naročito interesantno je da ritam promjena otkucaja srca psa prati pad otkucaja srca vlasnika. Prirodno, ljudi i psi nemaju isti ritam otkucaja, no u situaciji ponovnog sjedinjenja, ukoliko bi broj otkucaja vlasnika pao za 20 po minuti, broj otkucaja psa pao bi za 40, a sve kako bi nakon kraćeg vremena mogli biti sinkronizirani.

Blagotvoran utjecaj na zdravlje

Pad broja otkucaja srca dovoljno je značajan da se sa sigurnošću može reći da ima povoljan utjecaj na zdravlje, kaže dr. Craig Duncan, voditelj projekta i ističe kako je stres jedan od vodećih uzroka brojnih zdravstvenih problema. Ovaj projekt u stvari samo nastavlja ranijim studijama potvrđenu povezanost zdravlja i posjedovanja kućnih ljubimaca.

Prema američkom “Centres for Disease and Prevention” posjedovanje bilo kakvog kućnog ljubimca može sniziti krvni pritisak, kolesterol, trigliceride, umanjiti osjećaj samoće i pospješiti šanse za socijalnim kontaktom, vježbanjem i aktivnostima na otvorenom.

Kronobiologija kod ljudi

Da ne bi bilo zabune, sinkronizacija broja otkucaja srca, kronbiologija (“entrainment”) je dobro poznata i potvrđena kod emotivno duboko povezanih osoba, tako da, o.k. nabavite kućnog ljubimca, ali ne zaboravite voljeti ljude!

Moglo bi Vas zanimati

12

Reference:
1.) John Halliwill: Histamine tied to changes in blood pressure during exercise-recovery period, 2006
2.) Romero, Hocker, Mangum, Luttrell, Turnbull, Struck, Ely, Sieck, Dreyer, Halliwill: Evidence of a broad histamine footprint on the human exercise transcriptome, The J.of Psyhology, 09.04.2016

Koenzim Q-10 ublažava simptome povezane s uzimanjem statina

,

Više kliničkih studija objavljenih u posljednjih nekoliko godina pokazuje da koenzim Q-10 blagotvorno djeluje na negativne popratne pojave povezane s uzimanjem statina, lijekova za snižavanje kolesterola u krvi. Naročito značajna poboljšanja povezana su sa smanjenjem bolova u mišićima, relativno čestim kod pacijenata koji uzimaju statine.

KOENZIM Q10 I STATINI

Statini, lijekovi za snižavanje kolesterola, povezuju se s više negativnih popratnih pojava kao što su bolovi u mišićima, otežano disanje, slaba memorija i periferna neuropatija. Prema studiji1 provedenoj na osobama koje su prijavile bolove u mišićima uslijed djelovanja statina, trećina pacijenata je nakon mjesec dana uzimanja 100 mg koenzima Q-10 (dva puta dnevno po 50 mg) prijavila poboljšanje, za razliku od placebo skupine koja nije osjetila nikakvu razliku. Sveukupno, 12 do sada objavljenih studija povezuje uzimanje CoQ-10 s poboljšanjem stanja poput bolova u mišićima uzrokovanih uzimanjem statina.2

NIŽE DOZE STATINA BEZ POVIŠENIH LIPIDA

Nova studija, objavljena u listopadu 2019 godine, utvrđuje da kombinacija smanjene doze statina i koenzima Q-10 može pomoći osobama koje imaju netoleranciju na statine u vidu bolova u mišićima više no smanjivanje doze statina samo za sebe. U studiji provedenoj u Italiji na 60 pacijenata, tijekom tri mjeseca, preko 46% pacijenata skupine kojoj je doza statina prepolovljena uz uzimanje 100 mg CoQ-10 dnevno, je prijavilo poboljšanje stanja, dok u skupini koja je uzimala placebo poboljšanje nije zamijećeno. Dodatno, CoQ-10 je prevenirao povišenje lipida uslijed niže doze statina, dok se u placebo skupini koja je uzimala pola doze statina bez koenzima Q-10, očekivano, razina kolesterola povisila.

Istraživači zaključuju kako je dodatak koenzima Q-10 uz pola do tada propisane dnevne doze statina kod pacijenata s utvrđenom intolerancijom poboljšao percepciju kliničkih simptoma poput astenije (kronična iscrpljenost), mijalgije (bolova u mišićima) i bolova uopće.

Više o koenzimu Q-10 možete saznati na ovom linku.

MOGLO BI VAS ZANIMATI


Reference:

1. Skarlovnik, Janić, Lunder, Turk, Šabovič: Coenzyme Q10 Supplementation Decreases Statin-Related Mild-to-Moderate Muscle Symptoms: A Randomized Clinical Study, Med. Sci. Monit 2014
2. Hua Qu, Ming Guo, Hua Chai, Wen‐ting Wang, Zhu‐ye Gao, Da‐zhuo Shi: Effects of Coenzyme Q10 on Statin‐Induced Myopathy: An Updated Meta‐Analysis of Randomized Controlled Trials; JAHA, 2018
3. Derosa G1, D’Angelo, Maffioli: Coenzyme q10 liquid supplementation in dyslipidemic subjects with statin-related clinical symptoms: a double-blind, randomized, placebo-controlled study; Drug Des Devel Ther. eCollection 2019.

Psima i vlasnicima srca kucaju sinkronizirano!

,

Iako sponzorirana od strane poznate marke hrane za pse nova australska studija na malom broju pasa i njihovih vlasnika donosi zanimljive rezultate: srca pasa i vlasnika kucaju sinkronizirano!

 

Broj otkucaja pada različitim ritmom

Studija s tri psa i njihova vlasnika opremljenih monitorima otkucaja srca koncipirana je na način da se psi i vlasnici na početku studije najprije razdvoje, provedu neko vrijeme odvojeni, a zatim ponovno spoje. Po razdvajanju monitori su zabilježili ubrzanje srčanog ritma sličnog onom kod anksioznih stanja. Kada se nakon nekog vremena pas i vlasnik ponovno spoje, broj otkucaja srca ubrzo pada.

Ono što je naročito interesantno je da ritam promjena otkucaja srca psa prati pad otkucaja srca vlasnika. Prirodno, ljudi i psi nemaju isti ritam otkucaja, no u situaciji ponovnog sjedinjenja, ukoliko bi broj otkucaja vlasnika pao za 20 po minuti, broj otkucaja psa pao bi za 40, a sve kako bi nakon kraćeg vremena mogli biti sinkronizirani.

Blagotvoran utjecaj na zdravlje

Pad broja otkucaja srca dovoljno je značajan da se sa sigurnošću može reći da ima povoljan utjecaj na zdravlje, kaže dr. Craig Duncan, voditelj projekta i ističe kako je stres jedan od vodećih uzroka brojnih zdravstvenih problema. Ovaj projekt u stvari samo nastavlja ranijim studijama potvrđenu povezanost zdravlja i posjedovanja kućnih ljubimaca.

Prema američkom “Centres for Disease and Prevention” posjedovanje bilo kakvog kućnog ljubimca može sniziti krvni pritisak, kolesterol, trigliceride, umanjiti osjećaj samoće i pospješiti šanse za socijalnim kontaktom, vježbanjem i aktivnostima na otvorenom.

Kronobiologija kod ljudi

Da ne bi bilo zabune, sinkronizacija broja otkucaja srca, kronbiologija (“entrainment”) je dobro poznata i potvrđena kod emotivno duboko povezanih osoba, tako da, o.k. nabavite kućnog ljubimca, ali ne zaboravite voljeti ljude!

Moglo bi Vas zanimati

12

Reference:
1.) John Halliwill: Histamine tied to changes in blood pressure during exercise-recovery period, 2006
2.) Romero, Hocker, Mangum, Luttrell, Turnbull, Struck, Ely, Sieck, Dreyer, Halliwill: Evidence of a broad histamine footprint on the human exercise transcriptome, The J.of Psyhology, 09.04.2016

Lecitin

,

Lecitin je mješavina fosfolipida, naziv za molekulu glicerola povezanu s dvije masne kiseline, koja se dalje može vezati uz druge molekule, poput aminokiselina. Sastavni je dio svih stanica i neophodan je za normalno funkcioniranje organizma.


Lecitin se prirodno nalazi u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla. Naročito je prisutan u žumanjku (odatle i naziv, grčki “lekithos” znači žumanjak) i soji, ali ima ga i u (masnoj) ribi, goveđoj jetri, mlijeku, brokuli, kiwiju i raznom drugom voću i povrću. Preradom namirnica u velikoj se mjeri uništava. Pojam “soja lecitin” koristi se za opis lecitina dobivenog iz soje. Sadrži tri tipa fosfolipida: fosfatidilserin, fosfatidilkolin i fosfotidilinositol. Uz soju, najčešće se ekstrahira iz žumanjka jaja. Kemijska kompozicija lecitina iz soje naspram lecitina iz žumanjka se ponešto razlikuje što u većini slučajeva određuje i primjenu. Često ga se dodaje u procesuiranu hranu kao emulgator i stabilizator (E322). U čokoladu se, na primjer, dodaje kako bi je omekšao. Smatra se potpuno bezopasnim budući da je prirodna komponenta staničnih membrana, a u organizmu se razlaže i iskorištava bez popratnih pojava.


Korist za zdravlje


Lecitin je naročito prisutan u mozgu i jetri. Osim što gradi trećinu mozga, nephodan je za sintezu acetilkolina, važnog neurotransmitera u mozgu. Nedostatak lecitina može biti povezan s različitim neurološkim problemima. Iz tih razloga često se za lecitin kaže da je “hrana za mozak”. Lecitin je odličan izvor kolina, esencijalne komponente svake stanice organizma i glavne komponente stanične membrane. Kolin omogućava sintezu fosfolipida u staničnim membranama, transmembransku signalizaciju i transport kolesterola. Bez kolina stanične membrane otvrdnu, a izmjena tvari postaje otežana. Znanstvenici vjeruju da lecitin i kolin podupiru memoriju i kognitivne funkcije, zdravlje krvožilnog sustava, funkciju jetre, reprodukciju i fizičko-sportske preformanse.

Funkcija mozga

Lecitin je neophodan za proizvodnju glavnog neurotransmitera – acetilkolina.

Dobro provedene studije

Lecitin je predmet brojnih studija, ne samo in vitro već i na ljudima, od kojih su mnoge dobro provedene, dvostruke studije na slijepo.

1. LDL kolesterol: Dvostruka studija na slijepo na pretilim ispitanicima starosti 45+ pokazala je značajan pad LDL (lošeg) i ukupnog kolesterola, bez utjecaja na razinu triglicerida i HDL kolesterola. Ispitanici su uzimali 500 mg fosfatidilkolinoim bogatog lecitina dnevno.
2. Ukupni kolesterol: Studija je utvrdila izuzetno smanjenje ukupnog kolesterola, navviše zahvaljujući snižavanju razine LDL kolesterola
3. Kortizol (stres): Suplementacija 2g lecitina (s 400 mg fosfatidilserina) djelotvorno smanjuje subjektivan osjećaj stresa i lučenje kortizola – hormona stresa.1

Alergije na soju i lecitin

Alergeni u soji su proteinske frakcije tako da će se alergija kod osjetljivih osoba pojaviti ukoliko postoji ostatak proteina zaostalih nakon obrade. Većina lecitina iz soje dobiva se iz rafiniranog soinog ulja (što je slučaj i s Natrol Soya Lecithine 1.200 mg) koje se obrađuje vrućim otapalom, što eliminira većinu, ako ne i sve alergene. Studija iz 1998. godine o antigenosti zaostalih proteina u lecitinu iz soje i sojinom ulju zaključuje da lecitin ima slabu antigenost u odnosu na soju.2 Dodatna istraživanja podupiru vjerovanje da je izbjegavanje lecitina nepotrebno za većinu osoba alergičnih na soju.3

Potencijalni rizik od uzimanja?

Soja je kontroverzna i mnogim nutricionistima ne baš omiljena namirnica. Sadrži fitinsku kiselinu koja voli “navući” na sebe željezo, cink i magnezij i tako onemogućiti njihovu apsorpciju u organizam. U studiji publiciranoj u Food and Chemical Toxicology soja (pa tako i lecitin iz soje) ima snažno estrogeno djelovanje i može poremetiti funkciju štitnjače i proizvodnju endokrinih hormona. Sve negativne popratne pojave vezane uz konzumaciju soje povezane su s nefermentiranoim sojom. Studija7 iz 1985. godine na laboratorijskim životinjama hranjenim velikom količinom (5% ukupne prehrane) soja lecitinom ukazala je na potencijalno problematičan razvoj mozga mladunaca ispitnih životinja. Ukoliko imate bilo kakvih dvojbi oko konzumacije soje i lecitina onda je za Vas vjerojatno najbolje izbjegavati je, a naročito ukoliko:

• ste alergični na soju
• trudna ste ili dojite4
• imali ste, imate ili spadate u izrazito rizičnu skupinu za oboljevanje od tumora dojke.5

Za sve ostale umjerene količine soja lecitina mogu biti samo od koristi.

Odobrene zdravstvene tvrdnje

Odobrene zdravstvene tvrdnje odnose se isključivo na kolin. Lecitin je odličan izvor kolina

• Kolin doprinosi održavanju normalne funkcije jetre
• Kolin doprinosi normalnom metabolizmu lipida
• Kolin doprinosi normalnom metabolizmu homocisteina

Reference:
1.) Hellhammer J, et. al. Effects of soy lecithin phosphatidic acid and phosphatidylserine complex (PAS) on the endocrine and psychological responses to mental stress . Stress. (2004)
2. Awazuhara H, Kawai H, Baba M., Matsui T , Kamiyama A. Antigenicity of the proteins in soy lecithin and soy oil in soybean allergy. Clin Exp Allergy. 1998; Vol. 28, Issue 12: 1559-1564.
3. Taylor, SL, Kabourek, JL. Soyfoods and allergies: separating fact from fiction. The Soy Connection. 2003; Vol. 11, No. 2.
4. Bell, JM. and Lundberg, PK., “Effects of a commercial soy lecithin preparation on development of sensorimotor behavior and brain biochemistry in the rat.” Developmental Psychobiology (1985).
5. Meinan C., et.al., “Association between Soy Isoflavone Intake and Breast Cancer Risk for Pre- and Post-Menopausal Women: A Meta-Analysis of Epidemiological Studies.” PlosOne (2014).

Moglo bi Vas zanimati

1234567

Kolesterol u hrani ne predstavlja razlog za zabrinutost

,

Pedeset godina stare smjernice o štetnosti kolesterola u hrani odlaze u povijest, cilj je smanjiti udio konzumacije šećera, posebno glukozno-fruktoznih sirupa, u dnevnoj prehrani

Svakih pet godina američko Ministarstvo zdravlja, zajedno s Ministarstvom poljoprivrede, izdaje “Prehrambeni vodič za Amerikance” koji uvelike određuje nutricionističko stajalište i industrijske trendove. Vodič se temelji na Prehrambenim smjernicama savjetodavnog odbora za hranu koji je ovih dana objavio izvješće za 2015. godinu. Nove smjernice u suprotnosti su s dosadašnjim stajalištem, zadnji puta potvrđenim prije samo 5 godina, kojim je preporučena dnevna doza kolesterola u hrani u Americi određena na 300 mg. Iako se ovakvo ograničenje ne primjenjuje u velikoj većini drugih zemalja, kolesterol se svugdje smatrao nepoželjnim.

Mantra o kolesterolu

Konzumirati hranu bogatu kolesterolom, poput jaja, hobotnica i rakova, ne predstavlja razlog za zabrinutost, donosi izvješće, no to ne znači da osobe koje imaju povišene razine, posebno “lošeg” kolesterola u krvi, ili oboljeli od dijabetesa tipa 2, ne trebaju i dalje paziti na unos kolesterola, već samo da uzimanje kolesterolom bogate hrane ne utječe bitno na ukupnu razinu kolesterola u krvi. Na koncu, kako god se hranili, samo 15% kolesterola iz namirnica završava u krvotoku, dok 85% proizvodi jetra.

Na crnoj listi

Upozorenja o štetnosti konzumacije kolesterolom bogate hrane krenula su od američkog Udruženja kardiologa još 1961. godine, a ubrzo su se preporuke dočepali državni birokrati koji bi najradije do u miligram propisali što i kako treba konzumirati. “Za svaki pojedini nutrijent na koji uopće možemo pomisliti postoje studije s ovakvim ili onakvim ishodom”, kaže John P.A. Ioannidis, profesor medicine i statistike sa Stanforda, jedan od najžešćih kritičara nutricionizma kao znanosti, i dodaje: “U toj literaturi epidemijskih proporcija, koliko je rezultata uopće točno?” Problem s nutricionizmom je u aroganciji koja često prati prehrambene savjete, ističu drugi. Više otvorenosti “autoriteta” prema novim spoznajama olakšalo bi pronalaženje kvalitetnijih rješenja.

Odakle je krenulo, tamo se i vratilo. Koncem 2013. godine American College of Cardiology i American Heart Association udruženim su snagama pregledali brojne, u međuvremenu objavljene, studije uz zaključak da “ne vide znanost koja bi poduprla teorije o prehrambenim restrikcijama (kolesterola)”. “Mi to jednostavno ne znamo”, kaže dopredsjedavajući udruge Robert Eckel, profesor medicine sa sveučilišta Colorado. I bi tako. Nove smjernice državna je birokracija objavila ovih dana, a industrija će ih slijediti ubrzo. Za narednih pedeset godina možda smo posljednja generacija koja gleda bombastične reklame proizvoda koji “ne sadrže kolesterol” ili su “sa smanjenim udjelom kolesterola”.

Nove smjernice

“Ispalo je kompliciranije nego što smo mislili”, kaže profesor Lawrence Rudel. Pregledavajući radove Anitschkova, Rusa koji je prvi 1906. godine objavio studiju o utjecaju kolesterolom bogate hrane na laboratorijske zečeve, Rudel ističe da se pogrešni zaključci vuku još iz tog vremena. Anitschkov je utvrdio značajno pogoršanje zdravstvenog stanja zečeva koji su bili hranjeni kolesterolom bogatom hranom, no u isto vrijeme je zamijetio, a ostalo je zanemareno, da se to ne odnosi na bijele zečeve. “Mi ni danas ne znamo zašto je to tako, a genetika bi mogla biti samo jedan od razloga”. Tako je i s ljudima. Konzumirati kolesterolom bogate namirnice na neke osobe neće imati utjecaja, dok će druge iskusiti zdravstvene tegobe.

Fokus usmjeren na manji unos šećera i uravnoteženu, kvalitetnu prehranu

Ideja iza novo objavljenih Smjernica je prebaciti fokus s kolesterola na hranu bogatu rafiniranim šećerima i zasićenim mastima. Važnost uravnotežene prehrane i fizička aktivnost ponovno se ističu. Smjernice ukazuju i na primjetan nedostatak vitamina A, D, E, C, folne kiseline, kalcija i magnezija kod generalne populacije. Kvalitetna prehrana trebala bi biti prije svega raznovrsna, bogata voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim voćem, plodovima mora, mliječnim proizvodima sa smanjenim udjelom zasićenih masti, umjerenoj konzumaciji alkohola te s:

• manje od 2,3 grama soli dnevno
• manje od 10% ukupno kalorija dnevno iz zasićenih masti
• najviše 10% ukupno kalorija dnevno iz pridodanih šećera

Izvješće prebacuje fokus sa zabrana na važnost ukupnih prehrambenih navika – kombinaciju kvalitete i kvantitete koji imaju sinergijsko djelovanje i kumulativni efekt na ukupno stanje i zdravlje organizma. Finalno i službeno izvješće temeljeno na preporukama Savjetodavnog odbora bit će usvojeno krajem 2015 godine.

Referenca:
Scientific Report of the 2015 Dietary Guidelines Advisory Committee, 19.02.2015

 

Moglo bi Vas zanimati

123

Nedostatak kolina povezan je s većim rizikom od pojave masne jetre

,

Ako ste među onima koji još uvijek vjeruju u lošu reputaciju koju su jaja zaradila posljednjih desetljeća zbog prisutnosti relativno velike količine kolesterola, vrijeme je da preispitate svoja uvjerenja. Jaja (žumanjak) su naime, uz teleću i pileću jetru, najbolji prirodni izvor kolina, a bez njega vaš organizam trpi!

Studija provedena na 56.195 muškaraca i žena starosti između 45 i 75 godina u Kini (nisu alkoholičari, nisu imali hepatitis, kardiovaskularne bolesti ili tumore) još jednom je potvrdila kako bi unosu kolina trebali posvetiti više pažnje. Prosječna dnevna količina kolina koju su ispitanici uzimali prehranom kretala se oko 289 ± 85 mg za žene i 318  ± 92mg za muškarce. Muškarci i žene koji su uzimali veće količine kolina u pravilu su imali manje masnu jetru od osoba koje su ga prehranom uzimale manje. Istraživači zaključuju da je uzimanje kolina povezano s manjim rizikom od pojave masne jetre.1

Ranije istraživanje, objavljeno početkom 2014 godine, ukazuje na sve veću svijest o nužnosti individualnog pristupa pacjentima i njihovim nutritivnim potrebama. Dnevno potrebna količina kolina dostatna da spriječi pojavu masne jetre i oštećenja mišića usko je povezana sa spolom, životnom dobi, rasom i etničkom skupinom, no svako uzimanje manje od 50 mg dnevno smatra se apsolutno nedovoljnim i opasnim2.

Kolin pomaže matabolizam i normalnu funkciju jetre.

Bez dovoljnog unosa kolina povećava se rizik oboljevanja od metaboličkog sindroma, stanja koje uzrokuje inzulinsku rezistenciju, povišene trigliceride i kolesterol, te pretilosti. Glavni razlog tome je da nedostatak kolina doprinosi bržem deponiranju masti u jetri što može dovesti do brojnih oboljenja.

Kolin pomaže normalnu funkciju mozga i živčanog sustava

Bez kolina nije moguć razvoj kolinergičkih neurona autonomnog živčanog sustava. Kolin je ujedno i prekursor neurotransmitera acetilkolina koji sudjeluje u normalnoj funkciji mišića, memorije i procesu učenja. Vrlo je važan u razvoju mozga pa se od budućih majki očekuju da uzimaju dovoljne količine kolina prehranom, kako u vrijeme trudnoće tako i kasnije, tijekom dojenja. “Za trudnice pouzdano znamo da dijeta s premalim unosom kolina povećava rizik od problema s razvojem djeteta” kaže dr. Steven H. Zeisel, jedan od vodećih istraživača na djelovanju kolina. Prema dostupnim istraživanjima adekvatan dnevni unos kolina iznosi 450-550 mg, prehranom i suplementima.

Najbolji prirodni izvor kolina izvori kolina:

  • Teleća jetra 350mg/100g
  • Pileća jetra 330mg/100g
  • Losos 220mg/100g
  • Jaja 120mg/100g
  • Sojin protein 88mg/100g
  • Bademi 52mg/100g
  • Brokoli 40mg/100g

Kolin je esencijalni, ali zbog promjena u načinu prehrani, zanemareni nutrijent. Ukoliko ne možete prehranom zadovoljiti preporučene dnevne unose ili imate problema s masnom jetrom, svakako preporučamo da joj pomognete da se očisti uz Natrol Milk Thistle Silimarine & Choline.

Što se pak jaja tiče, budite bez brige. Sva recentna istraživanja pokazuju kako je konzumacija jaja od koristi za organizam. Jedno jaje jadrži otprilike 186 mg kolesterola, što je otprilike 62% preporučene dnevne količine. Naime, bez kolesterola ne bi bilo ni nas, a što ga više unosimo prehranom, manje ga organizam u jetri proizvodi. Posljednja saznanja o kolesterolu ne povezuju njegovu konzumaciju prehranom s količinom kolesterola u krvi. Nekoliko jaja dnevo, suprotno zastarjelim uvjerenjima, pomaže zdravlju3, a može pomoći i da izgubite kilograme4!

Reference:
1.) Danxia Yu, Xiao-Ou Shu, Yong-Bing Xiang, Honglan Li, Gong Yang, Yu-Tang Gao, Wei Zheng, Xianglan Zhang: Higher Dietary Choline Intake Is Associated with Lower Risk of Nonalcoholic Fatty Liver in Normal-Weight Chinese Women, J.of Nutrition 114.197533, Listopad 2014.
2.) One size does not fit all: Dietary guidelines for choline may be insufficient, FASEB, 27. ožujak 2014
3.) Ying Rong, Li Chen, Tingting Zhu et.al.: Egg consumption and risk of coronary heart disease and stroke: BMJ 2013; 346, siječanj 2013
4.) Wal JS1, Marth JM, Khosla P, Jen KL, Dhurandhar NV.: Short-term effect of eggs on satiety in overweight and obese subjects ; J Am Coll Nutr. 2005 Dec;24(6):510-5.

Moglo bi Vas zanimati

Arhiva za oznaku: Kolesterol